Ples mrtvaca u Bermu

U maloj grobljanskoj crkvi kraj Pazina Smrt svira gajde, a za njom plešu papa, kralj, trgovac, prosjak i dijete. Freska iz 1474. jedna je od najstarijih očuvanih u Europi, a o njezinu autoru znamo tek da je jedan od pomoćnika majstora Vincenta iz Kastva.

Ukratko

U crkvi sv. Marije na Škrilinama kraj Berma, 5 km zapadno od Pazina, majstor Vincent iz Kastva 1474. je s pomoćnicima naslikao ciklus od 46 polja, a među njima i Ples mrtvaca.
Latinski natpis na južnom zidu potvrđuje godinu i radionicu; Vincentovo se ime nalazi iznad bočnih vrata.
Scenu Plesa mrtvaca, prema istarskom turističkom portalu, naslikao je jedan od dvojice pomoćnika, a ne sam Vincent; njegovo ime nije poznato.
Povjesničari motiv povezuju s kugom, ratovima i ideji da smrt izjednačava sve ljude, a o točnom putu kojim je stigao u Istru raspravlja se i dalje.

Beram je malo selo na brdu od 325 m, na mjestu prapovijesne gradine, u unutrašnjosti Istre. Prvi se put spominje 911. u obliku dvaju utvrda, Gornjeg i Donjeg Berma, a 2021. imao je 222 stanovnika. Na grobljanskom brežuljku izvan sela stoji mala gotička crkva koju u literaturi nalazimo pod imenom sv. Marije na Škrilinama ili Škriljinah.

Crkva i radionica

Crkva je jednobrodna, a svetište joj je široko kao i lađa. U 18. stoljeću pred pročelje je dodana lopica i gotički je interijer znatno preuređen, pa su neke freske oštećene ili uništene. Unatoč tome ostalo je 46 oslikanih polja sa prizorima iz života Marije i Isusa, uokvirenih akantusovim lišćem.

Prema Hrvatskoj enciklopediji, Vincent iz Kastva (Vincencius de Kastua) glavni je predstavnik "mekoga stila" kasnogotičkog zidnog slikarstva u Istri. Radio je u drugoj polovici 15. stoljeća, a godine rođenja i smrti nisu poznate. U Bermu je radio s najmanje dvojicom pomoćnika. Njegov se utjecaj, prema enciklopediji, osjeća u djelu Šarenog majstora i Ivana iz Kastva, a u njegovim su freskama prepoznate veze s južnotirolskim radionicama, domaćom istarskom tradicijom, sjevernom grafikom i kasnogotičkim tapiserijama. Njegovo najvrednije djelo u crkvi, prema istarskom turističkom portalu, jest Poklonstvo kraljeva na sjevernom zidu, a prema Hrvatskoj enciklopediji to je ujedno najveća kompozicija, duga oko osam metara.

Povorka na zapadnom zidu

Na zapadnom je zidu Ples mrtvaca (Mrtvački ples). Prema istarskom turističkom portalu, riječ je o jednom od najstarijih očuvanih prikaza te teme, a nastao je nakon epidemije bubonske kuge. U povorci su papa, kardinal, biskup, kralj, kraljica, debeli krčmar, dijete, prosjak, vojnik i trgovac. Smrt svira gajde i vodi ih sve, bez obzira na stalež.

Isti izvor navodi da je scenu naslikao jedan od Vincentovih pomoćnika, dok je drugi naslikao sv. Martina na konju koji mačem dijeli svoj plašt. Tko su bila ta dvojica, ne zna se. Hrvatska enciklopedija dodaje da je u Bermu naslikano i Kolo sreće te Adam i Eva, a u cjelini freske smatra vrhuncem domaćeg zidnog slikarstva u Istri.

Odakle motiv

Mirela Lenković u pregledu historiografije plesa mrtvaca iz 2020. piše da se ta tema pojavljuje u mnogim crkvama i pripada kasnosrednjovjekovnoj europskoj umjetnosti. Njezina je poruka, kaže autorica, ravnopravnost pred smrću: smrt jednako dolazi svima, bez obzira na položaj. Motiv povezuje s kugom, ratovima i teškoćama srednjega vijeka. Likovni su prikazi, prema istom radu, imali književne uzore, među kojima su De contemptu mundi i De miseria humane conditionis pape Inocenta III., žanr artes moriendi (umijeća umiranja) i tekstovi o prolaznosti poput Les Vers de la Mort Hélinanda de Froidmonta.

To znači da Ples mrtvaca u Bermu nije nastao iz ničega, ali ostaje otvoreno pitanje kojim je putem stigao u Istru. Radionica iz Kastva primila je utjecaje s više strana, a pomoćnik koji je naslikao scenu nije zabilježen ni u jednom izvoru koji smo čitali.

Dokazi za i protiv

Motiv nastao pod dojmom kuge

U prilog: Istarski turistički portal navodi da je freska nastala nakon epidemije bubonske kuge, a Lenković motiv povezuje s kugom, ratovima i teškoćama srednjega vijeka.
Protiv: Lenković nabraja i književne uzore (Inocent III., artes moriendi, memento mori), što pokazuje da motiv ima dugu književnu predaju neovisnu o jednoj epidemiji.

Slikanje prema književnim i likovnim uzorima

U prilog: Prema Lenković, pisani su tekstovi poslužili kao predložak likovnim prikazima; Hrvatska enciklopedija spominje utjecaj sjeverne grafike.
Protiv: Izvori koje smo našli ne navode koji je konkretan uzor imao pomoćnik koji je naslikao Ples mrtvaca u Bermu.

Djelo anonimnog pomoćnika

U prilog: Istarski turistički portal navodi da je scenu naslikao jedan od dvojice pomoćnika majstora Vincenta.
Protiv: Latinski natpis i Vincentovo ime iznad vrata vežu cijeli ciklus uz njegovu radionicu, pa se pomoćnici ne mogu zasebno pripisati bez dodatnih izvora.

Kronologija

911.: Prvi spomen Gornjeg i Donjeg Berma (prema Hrvatskoj enciklopediji).
1474.: Radionica majstora Vincenta iz Kastva dovršava freske u crkvi sv. Marije na Škrilinama.
18. stoljeće: Dodana lopica na pročelju, a gotički interijer znatno preuređen.
2021.: Beram ima 222 stanovnika.

Ključne osobe

Vincent iz Kastva: Slikar iz Kastva, glavni predstavnik mekoga stila kasnogotičkog zidnog slikarstva u Istri.
Dva Vincentova pomoćnika: Dvojica slikara čija imena nisu poznata; jedan je naslikao Ples mrtvaca, a drugi sv. Martina.
Mirela Lenković: Autorica pregleda historiografije plesa mrtvaca iz 2020.

Što se zna

Ciklus u crkvi sv. Marije na Škrilinama dovršen je 1474., što potvrđuje latinski natpis na južnom zidu.
Naslikala ga je radionica majstora Vincenta iz Kastva s najmanje dvojicom pomoćnika.
Ciklus ima 46 polja, a Poklonstvo kraljeva dugo je oko osam metara.
Ples mrtvaca na zapadnom zidu prikazuje Smrt s gajdama i povorku ljudi svih staleža.
Motiv se u europskoj umjetnosti povezuje s kugom, ratovima i poukom o ravnopravnosti pred smrću.

Otvorena pitanja

Tko je bio pomoćnik koji je naslikao Ples mrtvaca i odakle mu uzor?
Je li freska izravno odgovor na određenu epidemiju kuge ili dio šire kasnosrednjovjekovne predaje?
Koliko su freske izmijenjene preuređenjem crkve u 18. stoljeću?