Vela spila

Iznad Vele Luke nalazi se špilja u kojoj su ljudi boravili tijekom više od 30 000 godina. Među nalazima su i rijetke paleolitičke keramičke figurice.

Ukratko

  • Vela spila je velika špilja iznad uvale Kale kraj Vele Luke; arheološki slojevi sežu približno 35 000 godina u prošlost.
  • Iskopavanja su dosegnula 10,6 m dubine, a nalazi obuhvaćaju razdoblja od paleolitika nadalje.
  • Istraživači su opisali dvije figurativne keramičke tvorevine iz epigravetijenskih slojeva, datiranih približno između 17 500 i 15 000 godina prije sadašnjosti.

Špilja iznad uvale Kale Vela spila nalazi se nad uvalom Kale, na zapadnom dijelu Korčule, nedaleko od Vele Luke. U stručnom prikazu Dinka Radića iz 2008. njezina je važnost vezana uz kontinuitet naseljavanja: slojevi svjedoče o ljudskoj prisutnosti od početka suvremenog čovjeka na tom području, prije približno 35 000 godina, do novijih razdoblja. Radić opisuje jednu veliku dvoranu dimenzija približno 50 × 35 × 20 m. Suh prostor i širok ulaz činili su je prikladnim zaklonom, a arheološki iskop dosegnuo je 10,6 m.

Lokalna muzejska zbirka prati istraživanja kroz više etapa. Nikola Ostojić spomenuo je špilju 1853.; pokusna iskapanja uslijedila su sredinom 20. stoljeća, a sustavno istraživanje započeo je Božidar Čečuk 1974. Nakon 1978. u radu su sudjelovali Dinko Radić i Franko Oreb.

Slojevi i uporaba prostora Naslage u špilji nisu jedan zatvoren „trenutak”, nego dug zapis različitih posjeta i uporaba prostora. Radićev stručni prikaz naglašava prisutnost više pretpovijesnih kultura i dubinu iskopa. Rad iz časopisa PLOS ONE iz 2012. usredotočio se na keramičke ulomke i figurativne predmete iz kasnog gornjeg paleolitika, odnosno epigravetijena. Autori Rebecca Farbstein, Dinko Radić, Dejana Brajković i Preston T. Miracle navode kako su uzorci iz slojeva LUP-D, E, F i G radiokarbonski datirani u raspon od približno 17 500 do 15 000 godina prije sadašnjosti.

Važno je razlikovati dob sloja od točne starosti svakog pojedinog predmeta. Datumi dobiveni iz materijala povezanog sa slojevima služe za vremensko smještanje arheološkog konteksta; ne znače da je svaka figurica zasebno datirana. Autori ističu da kasnopaleolitički slojevi nisu sadržavali jasne upade mlađih predmeta poput neolitičke keramike ili kostiju domaćih životinja. Takva provjera konteksta važna je jer bi predmet iz kasnijeg razdoblja mogao dospjeti u stariji sloj i promijeniti tumačenje nalaza.

Figurice od pečene gline Rad iz 2012. razmatra dvije figurativne keramičke tvorevine, uz dodatne fragmente koji su se u raspravama tumačili kao mogući dijelovi figurica. Predmeti su rijetki u europskom kontekstu tako ranog razdoblja. Autori ih uspoređuju s paleolitičkom keramikom iz srednje Europe, ali zbog velike vremenske razlike smatraju da nalazi iz Vele spile upućuju na zasebnu pojavu keramičke tehnologije u umjetničkoj uporabi.

Ta interpretacija ne znači da je u špilji postojala trajna radionica ili da se ondje proizvodila svakodnevna keramika. Riječ je o malom broju predmeta i ulomaka, pa su pitanja o njihovoj funkciji, namjernom lomljenju i značenju otvorena. Autori raspravljaju o oblikovanju, tragovima izrade i tehnološkim usporedbama, ali ne mogu odrediti što su figurice značile ljudima koji su ih načinili.

Od ukupno 46 kandidata izdvojenih iz materijala, autori su deset prepoznali kao oker ili pigmentirani mineral, nakupinu kalcita ili slučajno zagrijanu zemlju bez ljudske obrade. Preostalih 36 prihvatili su kao keramičke predmete izrađene ljudskom rukom. Dvije su figurativne, a ostali obuhvaćaju različite oblike i ulomke; svaka se procjena temeljila na tragovima modeliranja, zaglađivanja i urezivanja.

Nalazi su važni jer pokazuju da su ljudi eksperimentirali s pečenom glinom i figurativnim prikazom mnogo prije pojave raširene svakodnevne keramike.

Kronologija

  1. Prije oko 35 000 godina: Počinje raspon ljudske prisutnosti koji navodi Dinko Radić.
  2. 1853.: Nikola Ostojić prvi put spominje Vela spilu u zapisu koji navodi Centar za kulturu Vela Luka.
  3. 1950.–1951.: Marinko Gjivoje i Grga Novak provode pokusna iskapanja.
  4. 1974.: Božidar Čečuk započinje sustavna arheološka istraživanja.
  5. 2001. i 2006.: Keramički nalazi prikupljeni su tijekom istraživanja i naknadnog prosijavanja materijala.
  6. 2012.: Farbstein i suradnici objavljuju analizu figurativnih keramičkih nalaza.

Ključne osobe

  • Nikola Ostojić: Autor prvog poznatog spomena špilje iz 1853., prema lokalnoj muzejskoj zbirci.
  • Božidar Čečuk: Arheolog koji je započeo sustavna istraživanja 1974.
  • Dinko Radić: Arheolog i autor stručnog prikaza nalazišta; sudjelovao u kasnijim iskapanjima.
  • Rebecca Farbstein: Arheologinja, suautorica analize keramičkih figurica iz 2012.

Što se zna

  1. Špilja se nalazi iznad uvale Kale kraj Vele Luke, a njezina dvorana iznosi oko 50 × 35 × 20 m.
  2. Arheološka iskapanja dosegnula su dubinu od 10,6 m.
  3. Objavljeni radiokarbonski raspon za slojeve LUP-D–G iznosi približno 17 500–15 000 godina prije sadašnjosti.
  4. U slojevima su nađene dvije figurativne keramičke tvorevine koje autori datiraju u kasni gornji paleolitik.

Što tvrde zagovornici

  • Rebecca Farbstein i suautori smatraju da kombinacija stratigrafskog konteksta, datuma slojeva i tehnoloških obilježja podupire kasnopaleolitičko tumačenje figurica.
  • Autori u nalazima vide dokaz da je figurativna keramika u Europi nastajala i izvan poznatijih srednjoeuropskih nalazišta.

Što kažu kritičari

  • Objavljeni rad ne tvrdi da su svi pronađeni ulomci figurice; autori razlikuju dvije figurativne tvorevine od dodatnih neodređenih fragmenata.
  • Datiranje arheološkog sloja nije isto što i izravno datiranje svakog predmeta, pa se zaključci oslanjaju na kontekst i stratigrafiju.

Otvorena pitanja

  • Kakvu su funkciju imale dvije figurativne tvorevine i jesu li bile namjerno razlomljene?
  • Mogu li nova iskapanja proširiti broj nalaza i jasnije utvrditi kako su predmeti izrađeni?

Teorije

  • Nalazi pripadaju epigravetijenskoj figurativnoj umjetnosti, kako zaključuju autori rada iz 2012.
  • Dio sitnih keramičkih fragmenata možda se ne može sigurno prepoznati kao figurativna umjetnost, pa ga treba odvojiti od dvaju obrađenih primjeraka.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori