Star Dust i poruka STENDEC

Četiri minute prije slijetanja u Santiago putnički zrakoplov poslao je Morseovim kodom riječ STENDEC i zauvijek utihnuo. Pola stoljeća kasnije njegovi su dijelovi počeli izlaziti iz ledenjaka na vrhu Anda.

Ukratko

  • Dana 2. kolovoza 1947. britanski putnički zrakoplov Star Dust nestao je na letu iz Buenos Airesa u Santiago de Chile s jedanaest ljudi.
  • Posljednja poruka Morseovim kodom završila je riječju STENDEC, čije značenje nikad nije sa sigurnošću objašnjeno.
  • Od 1998. dijelovi zrakoplova počeli su izlaziti iz ledenjaka na planini Tupungato u argentinskim Andama.
  • Danas se smatra da je posada zbog jakog čeonog vjetra na velikoj visini pogrešno procijenila da je već prešla Ande i počela se spuštati u oblacima ravno prema planini.

Zrakoplov Star Dust bio je Avro Lancastrian, putnička inačica britanskog bombardera Lancaster iz Drugog svjetskog rata. Pripadao je tvrtki British South American Airways, koja je nakon rata povezivala London s Južnom Amerikom. Letovi preko Anda bili su tada među najzahtjevnijima u putničkom zrakoplovstvu: zrakoplov je morao letjeti iznad sedam tisuća metara, često iznad oblaka i bez pogleda na tlo.

Posljednji let

Dana 2. kolovoza 1947. Star Dust je u 13.46 poletio iz Buenos Airesa prema Santiagu. Bila je to posljednja dionica putovanja koje je počelo u Londonu. U zrakoplovu je bilo pet članova posade i šest putnika. Kapetan Reginald Cook i njegova dva časnika bili su iskusni bivši piloti britanskog ratnog zrakoplovstva, a radiooperater Dennis Harmer imao je ratno i civilno iskustvo. Među putnicima bio je i britanski diplomatski kurir, koji je prenosio službenu poštu.

Let je prema svemu protekao bez teškoća. U 17.41 Harmer je Morseovim kodom poslao zračnoj luci u Santiagu uobičajenu poruku da očekuju slijetanje u 17.45. Poruka je završavala riječju STENDEC.

Riječ koju nitko nije razumio

Radiooperater čileanskog ratnog zrakoplovstva u Santiagu rekao je da je signal bio glasan i jasan, ali vrlo brz. Nije prepoznao posljednju riječ pa je zatražio da se ponovi. Dva je puta zaredom čuo STENDEC. Nakon toga veza je prekinuta, a zrakoplov nikad nije sletio.

Čileanske i argentinske ekipe, kao i piloti iste tvrtke, danima su tražili zrakoplov. Potragu je osobno vodio i šef tvrtke, Don Bennett. Ništa nije pronađeno. Britansko izvješće iz 1948. ocijenilo je uzrok nesreće nejasnim i dalo naslutiti da kapetan nije smio letjeti izravnom rutom po takvom vremenu.

Teorije o nestanku

Bez olupine nastale su razne priče: o sabotaži, jer su istoj tvrtki kasnije nestala još dva zrakoplova, o eksploziji koja je trebala uništiti diplomatske dokumente, pa čak i o letećem tanjuru, zbog zagonetne posljednje riječi. Kad je BBC-jeva serija Horizon 2000. prikazala emisiju o nestanku, gledatelji su poslali stotine tumačenja riječi STENDEC.

Jedno od najpoznatijih tumačenja kaže da je STENDEC premetaljka riječi DESCENT (spuštanje), koju je radiooperater mogao pomiješati zbog nedostatka kisika na velikoj visini. Drugi su predlagali da je riječ o kraticama. Najjednostavnije objašnjenje tiče se samog Morseova koda, u kojem razmaci između znakova određuju koja se slova čuju. Isti niz točaka i crta koji daje STENDEC može se pročitati i kao SCTI AR. SCTI je međunarodna oznaka zračne luke Los Cerrillos u Santiagu, a AR kratica kojom se u Morseovu kodu označava kraj poruke. Nijedno tumačenje nije potvrđeno.

Led otkriva zrakoplov

Godine 1998. dvojica argentinskih planinara na ledenjaku planine Tupungato, na visini od oko 4600 metara, naišla su na dijelove motora Rolls-Royce Merlin, iskrivljeni metal i komade odjeće. Ekspedicija argentinske vojske 2000. pronašla je još dijelova, među njima propeler i kotače. Pronađeni su i posmrtni ostaci, a do 2002. analizom DNK identificirano je pet od osam britanskih žrtava.

Olupina je pokazala da je zrakoplov udario ravno u planinu, s motorima koji su radili gotovo punom snagom i s uvučenim podvozjem. Nije bilo znakova eksplozije u zraku ni pokušaja prisilnog slijetanja. Istraživači smatraju da je zrakoplov udario u gotovo okomito snježno polje blizu vrha ledenjaka i izazvao lavinu koja ga je u nekoliko sekundi zatrpala. Snijeg se pretvorio u led, a ledenjak je dijelove polako nosio prema dolini, gdje su desetljećima kasnije izašli na vidjelo.

Vjetar koji tada nije bio poznat

Najprihvaćenije objašnjenje uključuje mlaznu struju, jake vjetrove na velikim visinama koji 1947. još nisu bili dobro poznati. Ako je zrakoplov preko Anda letio protiv jakog zapadnog vjetra, njegova je stvarna brzina u odnosu na tlo bila mnogo manja od one koju je posada izračunala. Vjerujući da su planine već iza njih, piloti su se počeli spuštati prema Santiagu, a zapravo su u oblacima letjeli prema Tupungatu.

Neki piloti iste tvrtke sumnjali su u to objašnjenje. Smatrali su da iskusni kapetan ne bi počeo spuštanje bez sigurnog znaka da je prešao planine. Argentinsko ratno zrakoplovstvo 2000. zaključilo je da je zrakoplov skrenuo s kursa zbog snježne oluje i gustih oblaka i oslobodilo kapetana krivnje.

Kronologija

  1. 1. siječnja 1946.: Zrakoplov dobiva svjedodžbu o plovidbenosti, a ubrzo zatim ime Star Dust.
  2. 2. kolovoza 1947., 13.46: Star Dust polijeće iz Buenos Airesa prema Santiagu.
  3. 2. kolovoza 1947., 17.41: Posljednja poruka završava riječju STENDEC.
  4. Kolovoz 1947.: Višednevna potraga ne pronalazi ništa.
  5. 1948.: Britansko izvješće ocjenjuje uzrok nesreće nejasnim.
  6. 1998.: Argentinski planinari pronalaze dio motora na ledenjaku Tupungata.
  7. 2000.: Ekspedicija argentinske vojske pronalazi olupinu i posmrtne ostatke.
  8. 2000.: BBC prikazuje emisiju o nestanku; argentinska istraga oslobađa kapetana krivnje.
  9. 2002.: Analizom DNK identificirano je pet britanskih žrtava.

Ključne osobe

  • Reginald Cook: Kapetan zrakoplova, odlikovani bivši pilot britanskog ratnog zrakoplovstva.
  • Dennis Harmer: Radiooperater koji je poslao poruku STENDEC.
  • Iris Evans: Stjuardesa, bivša pripadnica britanske ženske mornaričke službe.
  • Don Bennett: Šef tvrtke British South American Airways, koji je vodio potragu.

Što se zna

  1. Star Dust nestao je 2. kolovoza 1947. na letu iz Buenos Airesa u Santiago s pet članova posade i šest putnika.
  2. Posljednja poruka u 17.41 završavala je riječju STENDEC, koju je radiooperater u Santiagu čuo dvaput.
  3. Dijelovi zrakoplova pronađeni su od 1998. na ledenjaku planine Tupungato, na oko 4600 metara visine.
  4. Olupina pokazuje da je zrakoplov udario u planinu s uvučenim podvozjem i motorima koji su radili.
  5. Do 2002. analizom DNK identificirano je pet britanskih žrtava.
  6. Argentinska istraga iz 2000. oslobodila je kapetana krivnje.

Otvorena pitanja

  • Što je značila riječ STENDEC?
  • Zašto je posada počela spuštanje prije nego što je sa sigurnošću prešla Ande?
  • Koliko će još dijelova zrakoplova ledenjak s vremenom otkriti?

Teorije

  • Čeoni vjetar u mlaznoj struji zavarao je posadu, koja se prerano počela spuštati
  • Snježna oluja i oblaci izbacili su zrakoplov s kursa
  • Sabotaža ili eksplozija zbog diplomatske pošte

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori