Kaptolski kneževi i prazna grobna komora

Pod humcima kraj sela Kaptol na Papuku ležali su ratnici s grčkim kacigama, najsjevernijima takve vrste u Europi. A u najveličanstvenijoj grobnoj komori, s ulaznim hodnikom i krovom na dvije vode, arheolozi nisu našli pokojnika, nego tri prazna lonca.

Ukratko

  • Kraj sela Kaptol, na rubu Požeške kotline, nalaze se dvije nekropole pod humcima i utvrđeno naselje iz starijeg željeznog doba, a najbogatiji su grobovi ondje prozvani kneževskima.
  • U dva ratnička groba istraživanih 1965.–1971. pronađene su grčko-ilirska i korintska kaciga i par grčkih knemida, najsjeverniji poznati primjerci tih vrsta u Europi.
  • Pod jednim humkom otkrivena je monumentalna drvena komora obložena kamenom, s hodnikom i krovom na dvije vode, ali bez pokojnika i gotovo bez priloga, pa istraživači kažu da to nije grob u užem smislu.
  • Novija istraživanja otkrila su i najbogatiji željeznodobni grob u Hrvatskoj, s dva mača i opremom koja možda pripada dvojici kneževa, te naselje gotovo gradske strukture.

Sjeverno od sela Kaptol, jedanaest kilometara sjeveroistočno od Požege, ravnica Požeške kotline prelazi u obronke Papuka. Na oranicama su se oduvijek vidjeli niski humci koje mještani zovu mogile ili humci. Arheolozi su za njih znali još od 1881., ali ih je u novije vrijeme na njih upozorio kaptolski župnik Mijo Bestić, preko Anđele Horvat. Arheološki muzej u Zagrebu počeo je s iskopavanjem 1965. i nastavio do 1971., pod vodstvom Vere Vejvode i Ivana Mirnika.

Kacige s juga

Na položaju Čemernica istraživači su pronašli četrnaest humaka. Pokojnici su spaljivani, a pepeo je pohranjivan u urne pod humcima. Keramika je bila crna i sjajna od grafita, kojega i danas ima u Papuku, a najljepše posude bile su ukrašene glavama bikova. Hrvatska enciklopedija groblje datira između 650. i 550. godine prije Krista.

Dva groba odmah su se izdvojila. U prvom grobu pod humkom IV ležao je komplet ratničke opreme: kaciga grčko-ilirskog tipa sa sačuvanim tragovima podstave od pletiva i kože, par knemida, štitnika za potkoljenice, s pomno oblikovanim mišićima, ukrašena brončana ploča, bojna sjekira s brončanim tuljcem i željeznim sječivom, tri željezna koplja i dijelovi konjske opreme. Pod humkom X pronađena je korintska kaciga, brončani ukrasi konjske opreme i brus s brončanom drškom koja završava dvjema životinjskim glavama s rogovima.

Hrvoje Potrebica, koji danas vodi istraživanja na Kaptolu, ističe da su kacige i knemide grčkog podrijetla, a ukrašena ploča vjerojatno središnji dio štita iz srednje Italije. Prema slovenskoj arheologinji Bibi Teržan, to su najsjeverniji primjerci tih vrsta oružja u Europi. Ukrašeni brusovi s brončanim drškama, s druge strane, najčešće se nalaze u glasinačkoj kulturi u Bosni, pa Potrebica u njima vidi trag snažnih veza kaptolske elite sa zajednicama južno od Save. Grčke kacige smatra nadogradnjom tih veza: skupocjenim darom ili robom koja je stigla izdaleka.

Kuća bez ukućana

Kad su Potrebica i suradnici 2007., 2009. i 2016. ponovno istražili Čemernicu, pokazalo se da su stari opisi nepotpuni. Ono što su prvi istraživači opisali kao raku pod humkom IV zapravo je bio drveni sanduk u velikoj drvenoj grobnoj komori, širokoj oko četiri i pol metra, kojoj je s juga vodio ulazni hodnik, dromos.

Najveće iznenađenje čekalo je pod humkom III. Ondje je stajala monumentalna drvena komora obložena kamenom, izvana osam puta osam metara, s hodnikom dužim od šest metara. Tri reda stupova, od kojih su srednji bili najjači i postavljeni na kamenu podlogu, upućuju na krov na dvije vode. Takvih komora s hodnikom u halštatskom svijetu poznato je petnaestak, i obično su to grobnice najmoćnijih ljudi svog vremena. Ova je najbolje sačuvana.

Ali u komori nije bilo pokojnika. Ostaci spaljivanja s lomače bili su razasuti po hodniku, a u komori su stajala samo tri keramička lonca. Pod je bio potpuno čist i ništa nije upućivalo na pljačku. Snimanje lonaca računalnom tomografijom pokazalo je da u njima nema ni predmeta ni kostiju. Jedini lonac s kostima, vjerojatno urna, nađen je na prijelazu iz hodnika u komoru. Potrebica zaključuje da ovdje zapravo nije riječ o grobu u užem smislu. Slično je zabilježeno pod humkom 2 u Jalžabetu kraj Varaždina, gdje se u spaljenim kostima pokazalo da nema ljudskih ostataka, nego konjski.

Brdo Gradci

Od 2000. tim Filozofskog fakulteta u Zagrebu istražuje drugu nekropolu, na brdu Gradci, kraj utvrđenog naselja na oko 450 metara visine. Ondje je utvrđeno dvadeset i pet humaka, od kojih je istraženo sedamnaest. Pod humkom 6, visokim oko 2,8 i širokim oko 18 metara, ležala je drvena komora pod golemom kamenom konstrukcijom. U njoj su bila dva para željeznih sjekira, pet kopalja, dva kompleta konjske opreme, jedan željezni i jedan brončani mač, brončana situla s dijelovima vjerojatno dviju kaciga i tridesetak posuda. Potrebica ga naziva najbogatijim željeznodobnim grobom u Hrvatskoj i piše da bi mogao biti dvojni kneževski grob, što bi bilo jedinstveno otkriće.

Analiza biljnih ostataka iz humaka 6 i 7 pokazala je da su žitarice činile 83 posto, odnosno gotovo 97 posto nađenog biljnog materijala, pa su istraživači zaključili da su bile sastavni dio složenog pogrebnog obreda. U dva humka na Čemernici, za koje se smatra da pripadaju ženama, pronađeni su dijelovi konjske opreme i okovi kola, što bi moglo značiti da su te žene imale osobit, možda vjerski položaj.

Geofizička snimanja naselja pokazala su gustu mrežu jednako usmjerenih, gotovo kvadratnih prostora od oko dvadeset puta dvadeset metara, koje Potrebica tumači kao dvorišta pojedinih obitelji i strukturu gotovo gradskog naselja. No to je naselje mlađe od poznatih grobova pod humcima, pa ostaje pitanje gdje su njegovi stanovnici pokapali svoje mrtve. Lidarski snimci otkrili su još humaka kod obližnjeg Kagovca i dotad nepoznato utvrđeno naselje Bangradac na oko 750 metara visine, pa Potrebica zaključuje da stara slika s jednim središtem u Kaptolu više nije održiva.

Kronologija

  1. oko 650.–550. pr. Kr.: Razdoblje groblja na Čemernici prema Hrvatskoj enciklopediji.
  2. 1881.: Prvi podaci o arheološkim nalazima iz okolice Kaptola.
  3. 1965.–1971.: Arheološki muzej u Zagrebu istražuje četrnaest humaka na Čemernici i pronalazi kneževske grobove pod humcima IV i X.
  4. 1973.: Vera Vejvoda i Ivan Mirnik objavljuju halštatske kneževske grobove iz Kaptola.
  5. 2000.: Počinju sustavna istraživanja nekropole na Gradcima.
  6. 2007., 2009. i 2016.: Revizijska istraživanja na Čemernici otkrivaju komoru s dromosom pod humkom III.
  7. 2019.: Hrvoje Potrebica objavljuje pregled dvaju desetljeća istraživanja u Požeškoj kotlini.

Ključne osobe

  • Vera Vejvoda: Arheologinja Arheološkog muzeja u Zagrebu, s Ivanom Mirnikom vodila istraživanja na Kaptolu 1965.–1971.
  • Ivan Mirnik: Arheolog, suvoditelj prvih istraživanja kaptolskih humaka.
  • Hrvoje Potrebica: Arheolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 2000. vodi istraživanja na Gradcima i revizijska istraživanja na Čemernici.
  • Biba Teržan: Slovenska arheologinja koja je pokazala da su kaptolske kacige i knemide najsjeverniji primjerci svojih vrsta.

Što se zna

  1. Na Čemernici kraj Kaptola istraženo je 1965.–1971. četrnaest humaka sa spaljenim pokojnicima, a groblje se datira oko 650.–550. pr. Kr.
  2. Pod humkom IV pronađeni su grčko-ilirska kaciga, knemide, ukrašena brončana ploča, bojna sjekira i koplja, a pod humkom X korintska kaciga i brus s ukrašenom brončanom drškom.
  3. Kacige i knemide grčkog su podrijetla i najsjeverniji su poznati primjerci tih vrsta u Europi.
  4. Pod humkom III nalazi se komora s dromosom, izvana 8 × 8 metara, u kojoj nije bilo pokojnika, a tri lonca u njoj prema CT snimanju ne sadrže ni predmete ni kosti.
  5. Pod humkom 6 na Gradcima pronađen je najbogatiji željeznodobni grob u Hrvatskoj, s dva mača i dva kompleta konjske opreme.

Otvorena pitanja

  • Čemu je služila komora pod humkom III ako u njoj nije pokopan nitko?
  • Kako su grčke kacige i knemide stigle do Požeške kotline: kao trgovačka roba, dar ili ratni plijen?
  • Je li grob pod humkom 6 doista dvojni grob dvojice kneževa?
  • Gdje su pokapali svoje mrtve stanovnici kasnijeg, gotovo gradskog naselja na Gradcima?

Teorije

  • Komora pod humkom III bila je spomen-grob za uglednika čije tijelo nije pokopano ondje.
  • Komora je bila mjesto pogrebnog obreda ili gozbe, a pokojnik je pohranjen u urni na ulazu u komoru.
  • Odgovor će dati mikroiskopavanje sadržaja lonaca i usporedba sa sličnim komorama poput one u Jalžabetu.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Potrebica, H. (2013). Kneževi željeznoga doba. Zagreb: Meridijani.

Izvori