Sisačka bitka 1593. i Kupa u kojoj se utopio paša

Bosanski beglerbeg Hasan-paša Predojević tri je puta napao Sisak. Treći put, 22. lipnja 1593., vojska koju je poveo prešla je Kupu, a natrag je mnogi nisu preplivali.

Ukratko

  • Sisak, trokutasta utvrda Zagrebačkog kaptola na ušću Kupe u Savu, 1591. i 1592. odbio je dva napada bosanskog beglerbega Hasan-paše Predojevića.
  • Treći napad, od 15. do 22. lipnja 1593., završio je porazom osmanske vojske: Hrvatska enciklopedija navodi da se tijekom bijega preko Kupe utopilo 7000 do 8000 vojnika, a poginuo je i paša.
  • Kršćanska vojska imala je oko 4500 vojnika, a njome je zapovijedao Ruprecht Eggenberg, uz bana Tomu II. Erdődyja i posadu od 300 pod vodstvom zagrebačkih kanonika.
  • Hrvatska enciklopedija ocjenjuje da je pobjeda zaustavila osmansko prodiranje u hrvatske zemlje, ali Dugi rat trajao je do 1606.

Sisak je u 16. stoljeću bio ono što su suvremenici zvali "ostatak ostataka" Hrvatske. Hrvatska enciklopedija bilježi da su Osmanlije svojim osvajanjima tom mjestu vratile strateško značenje, pa je Zagrebački kaptol od 1544. do 1550. na poluotoku Topolik, blizu ušća Kupe u Savu, dao podići trokutastu utvrdu s tri okrugle kule. Gradio ju je Petar iz Milana s domaćim majstorima.

Hasan-paša

Prema Hrvatskoj enciklopediji, Hasan-paša Predojević rođen je u današnjoj Bosni i Hercegovini, a kao dječak devširmom je odveden na carigradski dvor. Postao je glavni sokolar i neko vrijeme sandžakbeg Segedina, a 1591. imenovan je bosanskim beglerbegom. Godine 1592., nakon neuspjelog pokušaja na Sisak, zauzeo je Bihać (19. lipnja), podigao tvrđavu Novigrad kod Petrinje i u Pokuplju porazio vojsku bana Erdődyja.

Ohrabren uspjesima, u lipnju 1593. ponovno je napao Sisak. Hrvatska enciklopedija navodi da je to bio njegov treći pokušaj nakon neuspjelih napada u kolovozu 1591. i srpnju 1592.

Sedam dana u lipnju

Kršćanskom vojskom zapovijedao je Ruprecht Eggenberg. Posadu od 300 vodili su zagrebački kanonici Blaž Đurak i Matija Fintić, a banske postrojbe Toma II. Erdődy. Vojska je brojila oko 4500 vojnika: banske postrojbe, karlovačke arkebuzire, postrojbe Slavonske i Karlovačke krajine, žumberačke uskoke, postrojbe hrvatskih plemića i plaćenike iz Kranjske, Koruške, Šleske i Furlanije. Osmanska je vojska bila otprilike dvostruko brojnija.

Opsada je trajala od 15. do 22. lipnja. Toga je dana kršćanska vojska krenula na veću osmansku vojsku i pobijedila. Prema Hrvatskoj enciklopediji, Hasan-paša umro je tijekom povlačenja preko Kupe. Natuknica o paši navodi da se bez pojačanja iz Rumelije preko Kupe prebacio s bosanskim trupama te da su se s pašom utopila i tri bosanska sandžakbega.

Što je promijenila

Hrvatska enciklopedija ocjenjuje da je bitka prvi put uspostavila ravnotežu snaga na granici i zaustavila osmansko prodiranje u hrvatske zemlje. Stvorila je uvjete za kršćanske ofenzive iste godine, na početku Dugog rata (1593.–1606.), a vijest o pobjedi proširila se Europom: u Beču, Augsburgu, Nürnbergu, Ljubljani i Antwerpenu objavljeni su prikazi i karte.

Dokazi za i protiv

Sisak je preokrenuo rat

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija navodi da je pobjeda zaustavila osmansko prodiranje, prvi put uspostavila ravnotežu snaga na granici i stvorila uvjete za kršćanske ofenzive u Dugom ratu.
  • Protiv: Dugi rat trajao je do 1606., a Sisak sam nije riješio rat; ista natuknica govori o stvaranju uvjeta, ne o konačnom ishodu.

Sisak je bio lokalna pobjeda

  • U prilog: Hasan-paša napao je Sisak nakon uspjeha 1592., a prema natuknici o paši napao je bez pojačanja iz Rumelije, samo s bosanskim četama.
  • Protiv: Pobjeda je odjeknula Europom, s prikazima i kartama u više gradova, što upućuje na širi značaj od lokalnog.

Kronologija

  1. 1544.–1550.: Zagrebački kaptol gradi utvrdu na Topoliku.
  2. kolovoz 1591.: Prvi neuspjeli osmanski napad na Sisak.
  3. srpanj 1592.: Drugi neuspjeli napad.
  4. 19. lipnja 1592.: Hasan-paša zauzima Bihać.
  5. 15.–22. lipnja 1593.: Treći napad i bitka.
  6. 1593.–1606.: Dugi rat.

Ključne osobe

  • Hasan-paša Predojević: Bosanski beglerbeg, poginuo u bitci.
  • Ruprecht Eggenberg: Vrhovni zapovjednik kršćanske vojske.
  • Toma II. Erdődy: Hrvatski ban, zapovjednik banskih postrojbi.
  • Blaž Đurak i Matija Fintić: Zagrebački kanonici, zapovjednici sisačke posade.

Što se zna

  1. Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. i završila osmanskim porazom.
  2. Hasan-paša Predojević poginuo je pri povlačenju preko Kupe.
  3. Kršćanska vojska brojila je oko 4500 vojnika, a osmanska otprilike dvostruko više.
  4. Prema Hrvatskoj enciklopediji, 7000 do 8000 osmanskih vojnika utopilo se u Kupi, a kršćanski su gubici bili neznatni.

Otvorena pitanja

  • Koliko je osmanskih vojnika doista poginulo i utopilo se u Kupi?
  • Koliko je bitka bila odlučujuća u širem ratu?
  • Koji je bio točan tijek bitke 22. lipnja?

Teorije

  • Sisačka bitka bila je prekretnica koja je zaustavila osmansko prodiranje
  • Bitka je bila važna, ali lokalna pobjeda u dugom ratu
  • Izvori ne dopuštaju čvrst sud o njezinu značenju

Povezane priče

Izvori