Varaždin 1776.: glavni grad koji je izgorio

Grad plemićkih palača

Prema Hrvatskoj enciklopediji, Varaždin je 1595.–1731. i ponovno 1765.–87. bio sjedište zapovjednika Slavonske krajine, odnosno Varaždinskog generalata, a vojska je širila tržište lokalnim trgovcima i obrtnicima. Za reforme Marije Terezije nakon 1755. u gradu su bile važne institucije banske Hrvatske: zasjedao je Sabor, od 1755. sjedio je Banski sud, a od 1767. Hrvatsko kraljevsko vijeće. Od 1769. do 1772. djelovao je i Političko-kameralni studij, preteča pravnog studija.

Tada su mnoge hrvatske velikaške obitelji podigle palače u gradu: Draškovići, Keglevići, Patačići, Sermage, Batthyány i Erdődy. Zbog načina života i raskoši grad se nazivao "malim Bečom". Zgrada Varaždinske županije podignuta je 1769., a nakon požara 1776. obnovljena je i dobila klasicističko pročelje.

Požar

Petrić u radu iz 2009. navodi da je u ranome novom vijeku većina kuća u slobodnim kraljevskim gradovima, među njima i u Varaždinu, bila drvena ili od blata, često pod slamnatim krovom, pa su se požari brzo širili. Gradovi su prosječno stradavali otprilike svakih trideset godina. Hrvatsko kraljevsko vijeće je 1771. odredilo da se naredbe o požarima javno čitaju na sastancima cehova, da se kuće grade od opeke i da dimnjaci moraju biti iznad krovova.

Godine 1776. Varaždin je, piše Petrić, stradao u velikom požaru koji je izazvao dječak pušeći duhan. Vatru je dodatno proširila eksplozija baruta u kući jednog trgovca. Gradu je, prema istom sažetku, do temelja izgorjelo 62 % kuća, a u predgrađima polovica.

Službena stranica Grada Varaždina bilježi da se požar 25. travnja 1776. širio tri dana i prešao gradske zidine, da je počeo kad je dječakov duhan zapalio sijeno i da je uništio gotovo 80 % zgrada. Ta se brojka razlikuje od Petrićeve (62 % gradskih kuća uz polovicu kuća u predgrađima); moguće je da se mjere različite skupine objekata, no izvori to ne objašnjavaju.

Povratak u Zagreb

Hrvatska enciklopedija sažima posljedicu jednom rečenicom: nakon požara 1776. u kojem je uništen velik dio grada, središte upravnog i političkog života Hrvatske ponovno je postao Zagreb. Petrić piše da je Hrvatsko kraljevsko vijeće nakon požara premjestilo glavni grad u Zagreb. Josip II. ukinuo je potom županije, pa je Varaždin 1785.–90. bio uključen u Zagrebački okrug; županijski ustroj obnovljen je 1790., a Varaždin je ostao sjedište Varaždinske županije do kraja habsburške vladavine.

Enciklopedija bilježi i da je krajem 18. stoljeća gospodarstvo Varaždina oslabilo jer su se trgovački putovi prebacili na savsko-kupski smjer.

Dokazi za i protiv

Požar je odlučio o sudbini glavnog grada

• U prilog: I Hrvatska enciklopedija i Petrić povezuju premještaj vijeća u Zagreb izravno s požarom; u požaru je izgorjelo 62 % gradskih kuća.
• Protiv: Izvori ne navode da je odluka o premještaju bila vezana samo uz štetu; ne opisuju ni kako je odluka donesena.

Požar je ubrzao ono što bi se dogodilo i bez njega

• U prilog: Enciklopedija bilježi da je Zagreb "ponovno" postao središte, pa je upravna funkcija grada ionako bila privremena, a Varaždin je gospodarski slabio zbog promjene trgovačkih putova.
• Protiv: Nema izvora koji kažu da je premještaj bio planiran prije 1776.; slijed događaja izvori iznose kao posljedicu požara.