Lepoglava, pavlinska škola koja je dijelila akademske titule

Pavlin Marko iz Dubrave otvorio je 1503. u Lepoglavi školu u kojoj su, iako samostansku, učili i svjetovni mladići. Kasnije je ista kuća dobila pravo dijeliti filozofske i teološke titule, a danas se u njoj ne slaže ni koliko je trajala ni kada je počela.

Ukratko

  • Samostan u Lepoglavi osnovao je oko 1400. Herman II. Celjski; 1503. pavlin Marko iz Dubrave otvorio je ondje prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj.
  • Hrvatska enciklopedija bilježi da je 1674. Leopold I. potvrdio status akademije s pravom dodjele akademskih titula filozofije (od 1676.) i teologije (od 1683.).
  • Izvori se razlikuju u datumima: kad je gimnazija prestala raditi (1644. ili 1637.) i kad je počeo studij filozofije (1656. ili 1671.).
  • Red je 1786. ukinuo Josip II., a samostan je od 1854. do 1999. služio kao kaznionica.

Samostan i škola

Hrvatska enciklopedija o Lepoglavi navodi da je pavlinski samostan s gotičkom crkvom Svete Marije oko 1400. osnovao Herman II. Celjski, da su ga Osmanlije oštetile 1479. te da ga je nakon 1492. temeljito obnovio Ivaniš Korvin, utvrdivši ga kulama i opkopom. Od 1577. u Lepoglavi je bilo sjedište vrhovnog poglavara reda (generala), a u 17. stoljeću sjedište hrvatsko-slavonske pavlinske provincije.

Pavlinski red u istoj enciklopediji ima široku djelatnost: poljodjelstvo, ljekarne, knjižnice, glazbu i lepoglavsku umjetničku radionicu u kojoj su radili barokni slikari i kipari. Lepoglavski su pavlini 1742. otvorili tvornicu svijeća, a imali su i tvornicu papira u Očuri.

Gimnazija iz 1503.

Prema natuknici o pavlinima, prvu hrvatsku gimnaziju osnovali su u Lepoglavi 1503. Natuknica ju naziva "prethodnicom javnih gimnazija", jer su u njoj, premda je bila unutarnjeg tipa, to jest za potrebe pavlinskog podmlatka, studirali i svjetovni mladići. Prema tom izvoru škola je prestala raditi 1526., ponovno je otvorena 1582. i zatvorena 1637., kad je u Varaždinu počela djelovati isusovačka gimnazija. Natuknica o Lepoglavi navodi drukčije da je gimnazija djelovala s prekidima do 1644.

Akademija

Natuknica o Lepoglavi bilježi da je 1671. u samostanu osnovana visoka škola za pripadnike reda, kojoj je Leopold I. 1674. potvrdio status akademije s pravom dodjele akademskih titula filozofije (od 1676.) i teologije (od 1683.). Natuknica o pavlinima navodi studij filozofije od 1656. i teologije od 1683. do 1783. te dodaje da je dobio papinu povlasticu i pravo dodjele akademskih stupnjeva. Lepoglavski profesori bili su, piše se ondje, gotovo isključivo Hrvati, a velik broj prigodnih izdanja za javne ispite i promocije svjedoči o plodnom radu studija.

Ni jedna od natuknica ne govori o "sveučilištu", nego o visokoj školi i akademiji. Je li takva ustanova prethodnica sveučilišta ili ne, pitanje je definicije, a ne dokumenata.

Ukinuće

Red je 1786. ukinuo car Josip II. Samostan je pripao Čazmanskom kaptolu, koji ga je 1854. iznajmio državnim vlastima, pa je pretvoren u kaznionicu. Natuknica o Lepoglavi navodi da su ondje robijale generacije hrvatskih političkih zatvorenika, da su samostan i crkva teško stradali 1945. u eksploziji streljiva pri povlačenju njemačkih postrojbi i da je kaznionica radila do 1999., kad je samostan predan Varaždinskoj biskupiji.

Dokazi za i protiv

Lepoglavska gimnazija iz 1503. bila je prva javna u Hrvatskoj

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija navodi da je pavlin Marko iz Dubrave 1503. ondje otvorio prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj i da su u njoj studirali i svjetovni mladići.
  • Protiv: Ista enciklopedija u natuknici o pavlinima opisuje je kao unutarnju školu za pavlinski podmladak, pa je naziv "javna" ovisan o tome što se računa.

Lepoglavska akademija bila je visoko obrazovna ustanova s akademskim stupnjevima

  • U prilog: Prema enciklopediji, Leopold I. potvrdio je 1674. status akademije s pravom dodjele titula filozofije (od 1676.) i teologije (od 1683.).
  • Protiv: Izvori se razlikuju u datumima početka studija (1656. ili 1671.) i ne navode koliko je titula doista dodijeljeno.

Kronologija

  1. Oko 1400.: Herman II. Celjski osniva samostan.
  2. 1479.: Osmanlije ga oštećuju.
  3. 1503.: Pavlin Marko iz Dubrave otvara gimnaziju.
  4. 1577.: Sjedište generala reda dolazi u Lepoglavu.
  5. 1674.: Leopold I. potvrđuje status akademije.
  6. 1786.: Josip II. ukida pavlinski red.
  7. 1854.: Samostan postaje kaznionica.
  8. 1999.: Samostan se vraća Crkvi.

Što se zna

  1. Pavlini su u Lepoglavi 1503. otvorili gimnaziju u kojoj su učili i svjetovnjaci.
  2. Samostan je imao visoku školu s pravom dodjele akademskih titula.
  3. Pavlinski red ukinut je 1786.; kaznionica je u samostanu radila do 1999.

Otvorena pitanja

  • Kada je gimnazija doista prestala raditi: 1637. ili 1644.?
  • Kada je počeo studij filozofije: 1656. ili 1671.?
  • Koliko je akademskih titula izdano u Lepoglavi?

Teorije

  • Lepoglavska gimnazija iz 1503. bila je prva javna škola u Hrvatskoj
  • Bila je prije svega samostanska škola otvorena i vanjskim učenicima
  • Lepoglavska akademija bila je preteča hrvatskog sveučilišnog obrazovanja

Povezane priče

Izvori