Segestika, grad koji je opsjedao Oktavijan

Kupa se u Sisku ulijeva u Savu. Na tom mjestu, gdje se susreću dvije plovne rijeke, ljudi su živjeli od kasnog brončanog doba. Rimljani su ondje poslije podigli Sisciju, jedan od najvažnijih gradova Panonije. No grad koji su zatekli kad su prvi put stigli imao je drugo ime, i upravo oko tog imena i mjesta antički pisci ne slažu se do danas.

Opsada na rijeci

Godine 35. pr. Kr. Oktavijan, tada još jedan od trojice vladara rimskog svijeta, krenuo je u pohod protiv Panonaca. Grčki povjesničar Apijan, koji je o tome pisao u 2. stoljeću, kaže da je Segesta ležala na panonskom području uz Savu, s jedne strane zaštićena rijekom, a s ostalih velikim jarkom. Oktavijan ju je htio pretvoriti u skladište i polazište za rat protiv Dačana i Bastarna s onu stranu Dunava.

Segestanci su odbili primiti rimsku posadu. Oktavijan je zato podignuo most preko rijeke, opkolio grad jarkom i palisadom i nasuo dva opsadna nasipa. Branitelji su ih iznova napadali i pokušavali zapaliti vatrom bacanom sa zidina. Panonska pomoć koja im je krenula u susret upala je u zasjedu i bila raspršena. Grad je pao trideseti dan opsade. Oktavijan je, kako piše Apijan, poštovao hrabrost branitelja, nije nikoga pogubio ni prognao, nego je gradu odredio samo novčanu kaznu. Dio grada odvojio je zidom i ostavio u njemu dvadeset pet kohorti.

Kasije Dion, koji je pisao stoljeće poslije Apijana, isti događaj smješta u grad koji zove Siscija. Grad je imao jake zidine, ali se ponajviše uzdao u dvije plovne rijeke. Kupa je tekla tik uz zidine i nedaleko se ulijevala u Savu, a nezaštićeni prostor između njih branitelji su zatvorili palisadama i jarcima. Oktavijan je od saveznika nabavio lađe i dovukao ih Dunavom i Savom do Kupe, pa su se vodile i bitke na rijeci. Panonci su se borili iz čamaca izdubljenih iz jednog debla i ubili među ostalima Menasa, oslobođenika Seksta Pompeja. Predali su se tek kad su im saveznici stradali u zasjedi. Dion dodaje da je Tiberije poslije prokopao veliki kanal, pa je Kupa opasala cijeli grad.

Jedan grad ili dva

Strabon, koji je pisao u Augustovo doba, spominje Segestiku kao panonski grad na sutoku više plovnih rijeka, pogodan kao polazište za rat protiv Dačana, a posebno navodi Sisciju kao utvrdu blizu Segestike. Plinije Stariji u 1. stoljeću piše nešto treće: Kupa se kraj Siscije ulijeva u Savu i dvostrukim koritom stvara otok koji se zove Segestika.

Tako imamo grad koji se zove Segesta, grad koji se zove Siscija i u kojem se odvija ista opsada, utvrdu Sisciju blizu grada Segestike i otok Segestiku kraj grada Siscije. Dugo se zato raspravljalo jesu li Segestika i Siscija dva imena za isto mjesto, dva susjedna naselja ili predrimsko i rimsko ime istog grada.

Što kaže zemlja

Arheologija je dala dio odgovora. Prema Ivanu Drniću iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji je godinama iskopavao na Pogorelcu, jezgra naselja nastalog u kasnom brončanom dobu nalazila se na desnoj obali Kupe, dijelom i u samom koritu rijeke. Prvi procvat doživjela je u 6. i 5. stoljeću pr. Kr., kad se proširila na povišenu desnu obalu. Naselje od tri do četiri hektara bilo je tada organizirano u više ili manje pravilnu mrežu gusto postavljenih građevina, s lončarstvom, preradom metala i izradom kvalitetnih brončanih predmeta. Postalo je najvažnije središte Pokuplja i jugozapadne Panonije.

Nakon dolaska nositelja latenske kulture, koje antički pisci zovu Keltima, naselje je u 2. i 1. stoljeću pr. Kr. doživjelo novi uzlet i proširilo se na lijevu obalu Kupe, prema Savi. U tom se obliku, prema Drniću, pojavljuje u antičkim izvorima kao Segestika i Siscija.

Natpisa je malo. Ime Segestika jedini put se pojavljuje na olovnoj pločici, rimskoj tesseri, izvađenoj iz Kupe kod Siska. Arheolog Ivan Radman-Livaja u radu iz 2007. zaključuje da je to jedini epigrafski spomen Segestike i iznosi pretpostavke o tome što je bilo s predrimskim imenom i je li se ono rabilo i u rimsko doba. Godine 2020. Arheološki muzej u Zagrebu priredio je izložbu o naselju pod nazivom Segestika i Siscija: naselje s početka povijesti.