Potonuće broda Baron Gautsch

Dva tjedna nakon početka Prvoga svjetskog rata putnički parobrod pun obitelji i izbjeglica uplovio je punom brzinom u minsko polje koje je upravo položila mornarica njegove vlastite države. Ni danas se ne zna točno koliko je ljudi te večeri izgubilo život.

Ukratko

  • Baron Gautsch bio je putnički parobrod tršćanskog brodara Austrijski Lloyd, koji je plovio na liniji duž istočne obale Jadrana.
  • Dana 13. kolovoza 1914., na putu iz Kotora u Trst, naletio je na minsko polje koje je austrougarska mornarica položila radi zaštite Pule i potonuo za nekoliko minuta.
  • Na brodu su bili izbjeglice, ljetni gosti, žene i djeca te vojnici; podaci o broju poginulih razlikuju se, od 127 u nekim izvorima do više od 330 u drugima.
  • Kapetan i prvi časnik proglašeni su odgovornima pred pomorskim sudom, ali su gotovo svi sudski spisi kasnije izgubljeni.

Austrijski Lloyd bio je najveće brodarsko društvo Austro-Ugarske, sa sjedištem u Trstu. Njegovi su parobrodi više od sedamdeset godina povezivali Trst, Rijeku, dalmatinske gradove i Boku kotorsku. Godine 1908. društvo je u brodogradilištu Gourlay Brothers u škotskom Dundeeju dalo izgraditi novi, brzi brod za tu liniju. Dug 84,5 metra, s tri propelera, nazvan je po Paulu Gautschu von Frankenthurnu, nekadašnjem austrijskom predsjedniku vlade. Prevozio je putnike, poslovne ljude i ljetne goste jadranskih kupališta.

Rat stiže na Jadran

Krajem srpnja 1914. počeo je Prvi svjetski rat. Austrougarska mornarica preuzela je trgovačke brodove za vojne potrebe, pa je Baron Gautsch od 27. srpnja prevozio vojnike i opremu u Kotor, a na povratku u sjeverni Jadran odvozio civile. Nakon četiri takva putovanja vraćen je Lloydu.

Mornarica je istodobno postavljala minska polja oko Pule, svoje glavne ratne luke. Zapovjednici brodova bili su o tome obaviješteni na sastanku s vojnim pomorskim vlastima u Trstu, na kojemu je kapetana Paula Wintera zastupao drugi časnik broda, Tenze. Dodatne upute o plovidbi brod je primio i od vojnih vlasti u Zadru.

Posljednje putovanje

Baron Gautsch isplovio je iz Kotora 12. kolovoza 1914. Na brodu su bili izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, ljudi koji su se vraćali s ljetovanja, mnoge žene i djeca, te pripadnici vojske. Sljedećeg dana u 11 sati isplovio je iz Velog Lošinja prema Trstu, gdje je trebao stići u 18 sati.

Prema kasnijoj istrazi, na mostu tada nije bio ni kapetan ni prvi časnik Josef Luppis, kojemu je zapovjedništvo bilo predano. Luppis je, kako se navodi, otišao na ručak s putnicima prvog razreda i plovidbu prepustio drugom časniku. Brod je plovio mnogo bliže obali nego što su vojne vlasti odredile. Nekoliko putnika upozoravalo je posadu na opasnost, ali smjer nije promijenjen. Minopolagač Basilisk davao je znakove upozorenja, ali na brodu ih nisu primijetili ili nisu razumjeli.

Nešto prije 15 sati, oko sedam nautičkih milja od Brijuna, Baron Gautsch punom je brzinom ušao u svježe položeno minsko polje. Kad je drugi časnik shvatio opasnost i pokušao skrenuti, bilo je prekasno. Brod je udario u minu i potonuo za samo nekoliko minuta. Austrougarski razarači koji su bili u blizini spasili su iz mora više od 150 ljudi.

Koliko je žrtava bilo

Najveća nepoznanica cijele nesreće je broj poginulih. Prema službenim podacima, na brodu je bilo 240 do 246 putnika i 66 članova posade, ali u te brojke nisu ubrojena djeca mlađa od deset godina ni vojni obveznici. Pojedini izvori navode 127 poginulih, a novinski izvještaji o stotoj obljetnici govore o više od 330 ljudi. Poginuli su pokopani na mornaričkom groblju u Puli.

Uzrok potonuća nikad nije bio upitan, ali okolnosti su ostale u sjeni rata. Kapetan Winter i prvi časnik Luppis bili su u kućnom pritvoru u Puli i pred pomorskim sudom proglašeni odgovornima. Pojedinosti suđenja i presude nisu poznate, jer je rat donio cenzuru, a vlasti su smatrale da javnost radi morala ne treba znati previše. Obojica su dvadesetih godina ponovno zapovijedala brodovima.

Preživjeli su tužili Lloyd za odštetu. Gotovo svi spisi tih postupaka kasnije su izgubljeni: dio je izgorio u požaru bečke Palače pravde 1927., a dio je uništen 1938., kad je opustošen ured odvjetnika preživjelih.

Olupina

Olupinu je 15. kolovoza 1958. pronašao slovenski ronilac Božo Dimnik. Leži na dubini od 28 do 40 metara, na pjeskovitom i kamenitom dnu, obrasla algama i spužvama. Godine 1995. upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a danas je jedno od najpoznatijih ronilačkih odredišta na sjevernom Jadranu.

Na osamdesetu obljetnicu, u kolovozu 1994., u Rovinju je održana komemoracija, a na olupinu je postavljena spomen-ploča. U Puli je 2014., na stotu obljetnicu, postavljena izložba o brodu i tragediji njegovih putnika.

Kronologija

  1. 3. svibnja 1908.: Baron Gautsch porinut je u brodogradilištu Gourlay Brothers u Dundeeju.
  2. 16. lipnja 1908.: Prvo putovanje broda.
  3. 27. srpnja 1914.: Austrougarska mornarica preuzima brod za vojne prijevoze.
  4. 11. kolovoza 1914.: Nakon četiri vojna putovanja brod je vraćen Lloydu.
  5. 12. kolovoza 1914.: Brod isplovljava iz Kotora prema Trstu.
  6. 13. kolovoza 1914.: Nakon isplovljavanja iz Velog Lošinja brod ulazi u minsko polje kraj Brijuna i tone.
  7. 1927.: U požaru bečke Palače pravde izgorio je dio sudskih spisa o nesreći.
  8. 15. kolovoza 1958.: Božo Dimnik pronalazi olupinu.
  9. 1994.: Komemoracija u Rovinju na 80. obljetnicu i spomen-ploča na olupini.
  10. 1995.: Olupina je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
  11. 2014.: Izložba u Puli na stotu obljetnicu potonuća.

Ključne osobe

  • Paul Winter: Kapetan broda Baron Gautsch, proglašen odgovornim pred pomorskim sudom.
  • Josef Luppis: Prvi časnik koji je, prema istrazi, napustio most i plovidbu prepustio drugom časniku.
  • Paul Gautsch von Frankenthurn: Austrijski predsjednik vlade po kojem je brod dobio ime.
  • Božo Dimnik: Slovenski ronilac koji je 1958. pronašao olupinu.

Što se zna

  1. Baron Gautsch bio je putnički parobrod Austrijskog Lloyda izgrađen 1908. u Dundeeju.
  2. Potonuo je 13. kolovoza 1914. nakon što je naletio na austrougarsko minsko polje kraj Brijuna, na putu iz Kotora u Trst.
  3. Brod je plovio bliže obali nego što su vojne vlasti odredile, a upozorenja minopolagača Basilisk nisu primijećena.
  4. Kapetan Paul Winter i prvi časnik Josef Luppis proglašeni su odgovornima pred pomorskim sudom.
  5. Olupina leži na dubini od 28 do 40 metara i od 1995. je zaštićeno kulturno dobro.

Otvorena pitanja

  • Koliko je ljudi točno poginulo, kad djeca i vojnici nisu bili na popisu putnika?
  • Zašto brod nije plovio smjerom koji su odredile vojne vlasti?
  • Što je točno utvrđeno na suđenju kapetanu i prvom časniku?
  • Što je pisalo u izgubljenim spisima o odšteti preživjelima?

Teorije

  • Nesreću je prouzročio nemar časnika koji su napustili most i prepustili brod neiskusnom časniku
  • Upute o minskim poljima bile su nejasne ili nepotpune, pa posada nije znala točan položaj opasnosti
  • Pogreške posade, ratna žurba i nedovoljna upozorenja mornarice zajedno su doveli do nesreće

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Pfeiffer, H. (2014). Halte Dich dicht an mich und eile! Der Untergang der Baron Gautsch. Beč: Braumüller.

Izvori