17. stoljeće

Sve tajne s oznakom 17. stoljeće (28).

Alkemija: Isaac Newton napisao je o alkemiji više nego o gravitaciji i svjetlosti zajedno. Je li tražio kamen mudraca kao čarobnjak ili kao znanstvenik koji tek nije imao pravo ime za ono što radi?
Barbarski korzari: U ljeto 1627. brodovi iz sjeverne Afrike doplovili su do Islanda i odveli gotovo četiri stotine ljudi. Četiri godine poslije ispraznili su irsko selo Baltimore. Koliko je Europljana tako završilo u ropstvu, povjesničari se ni danas ne slažu.
Blago kapetana Kidda: William Kidd isplovio je s kraljevim dopuštenjem da lovi gusare, a 1701. obješen je u Londonu kao gusar. Jedan dio njegova blaga doista je zakopan na otoku Gardiners i iskopan, a priča o ostatku trajala je toliko da su se u 20. stoljeću pojavile i karte s njegovim imenom.
Blago Zrinskih: U travnju 1670. carska vojska ušla je u Čakovec, najbogatiji dvor hrvatskih velikaša, i počela ga prazniti prije nego što je itko stigao napisati popis. Što je točno nestalo u tih deset dana, nikad se nije do kraja utvrdilo.
Čovjek sa željeznom maskom: Više od trideset godina francuski je zatvorenik premještan iz tvrđave u tvrđavu, a lice mu je bilo skriveno maskom. Umro je u Bastilji 1703., a tko je bio, i danas se nagađa.
Crna Gospa Bistrička: Drveni kip Gospe dvaput je zazidan u crkvi da ga ne bi pronašli Turci i dvaput je, prema predaji, ponovno otkriven. Danas je pred njim najveće hrvatsko marijansko svetište.
Dvigrad i Morganovo blago: U Limskoj dragi u Istri stoje zidine grada koji nije srušila nijedna vojska: stanovnici su ga ostavili sami, bježeći od kuge, malarije i rata. Predaja kaže da je u pustim ulicama zakopao blago velški gusar Henry Morgan, koji je prema povijesnim vrelima umro na Jamajci.
Egzorcizam: obred, povijest i pogled psihijatrije: Katolička crkva ima obred za istjerivanje zloga duha, ali isti taj obred zahtijeva da se prije njega isključi bolest. Gdje prestaje vjera, a počinje medicina, pitanje je staro gotovo koliko i sam obred.
Faust Vrančić i Homo volans: Na 38. tabli knjige koju je šibenski učenjak objavio u Veneciji visi čovjek ispod četvrtastog jedra i lebdi pokraj visokog tornja. Crtež se danas smatra prvim tiskanim prikazom padobrana, ali je li ga itko ikad isprobao, ne zna se.
Grgurevo i fra Luka Ibrišimović Sokol: Svakog 12. ožujka iznad Požege odjekuju pucnji iz starih pušaka i malih topova. Prema predaji, upravo je buka 1688. otjerala Osmanlije iz grada, a predvodio ju je franjevac kojega puk i danas zove Sokol.
Habsburška čeljust: Na portretima Habsburgovaca kroz dva stoljeća ponavlja se ista izbočena donja čeljust. Godine 2019. deset kirurga za čeljust i lice pregledalo je 66 starih portreta kao da su pacijenti, kako bi provjerili ima li ta crta veze sa ženidbama među rođacima.
Henry Every: Godine 1695. engleski gusar Henry Every opljačkao je brod mogulskog cara pun hodočasnika i blaga i izazvao prvu svjetsku potjeru za jednim čovjekom. Nikad nije uhvaćen, a nakon lipnja 1696. nestaje iz svih zapisa.
Hermetizam: Kad je u Firencu stigao grčki rukopis spisa Hermesa Trismegista, Cosimo de' Medici naredio je svojem prevoditelju da odloži Platona i prevede najprije njega. Sto pedeset godina poslije jedan je filolog pokazao da drevni egipatski mudrac piše grčkim jezikom rimskog doba.
Izgubljeni Shakespeareov Cardenio: Kazališna predstava iz 1613. povezuje se sa Shakespeareom i Johnom Fletcherom, ali njezin izvorni tekst nije pronađen. Neki istraživači vjeruju da su tragovi predstave preživjeli u kasnijoj drami koja je stoljećima izazivala sporove o autorstvu.
Jure Grando, štrigon iz Kringe: Šesnaest godina nakon smrti seljak iz istarske Kringe navodno je noću kucao na vrata svojih susjeda. Priča o njemu jedan je od najstarijih zapisa o vampiru u Europi.
Kraljica Kristina Švedska: Kći najvećeg protestantskog vojskovođe svojeg doba odrekla se 1654. švedske krune, odjahala iz zemlje u muškoj odjeći i prešla na katoličanstvo. Tri stoljeća kasnije znanstvenici su otvorili njezin grob u bazilici svetog Petra, tražeći odgovor na pitanje o kojem su suvremenici samo nagađali.
Lažni Dimitrij: Najmlađi sin Ivana Groznog umro je 1591. kao osmogodišnji dječak u Ugliču. Četrnaest godina kasnije mladić koji se predstavljao njegovim imenom ušao je u Moskvu i okrunjen je za cara, a careviča je kao sina prepoznala i njegova majka.
Most u Arti: Četrdeset pet majstora i šezdeset šegrta gradilo je most cijeli dan, a noću bi se srušio. Ptica ljudskim glasom rekla je glavnom graditelju da most neće stajati dok u temelj ne ugradi vlastitu ženu.
Opsjednute redovnice iz Loudouna: Redovnice malog francuskog grada tvrdile su da ih muče zli duhovi i da ih je na njih poslao župnik kojega nikad nisu upoznale. Župnik je spaljen, a egzorcizmi su se nastavili još tri godine, pred tisućama znatiželjnika.
Rozenkrojceri: Godine 1614. u Kasselu je tiskan proglas tajnog bratstva koje poziva učene ljude Europe da mu se pridruže. Stotine su odgovorile u tisku, a nitko nikad nije pronašao nijednog člana.
Salemski procesi vješticama: Počelo je s dvjema djevojčicama u kući seoskog svećenika, koje su u zimu 1692. padale u neobjašnjive napadaje. Do jeseni je u Massachusettsu više od dvjesto ljudi optuženo za vještičarenje, a dvadeset ih je pogubljeno.
Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu: Vojskovođa koji je preživio desetke bitaka s Osmanlijama umro je u lovu nekoliko kilometara od svojega dvorca, od kljove ranjenog vepra. Mnogi njegovi suvremenici u to nisu vjerovali.
Stari grad Ozalj i kruna u zidu: U zidovima grada Zrinskih i Frankopana iznad Kupe, prema predaji, leži zazidana kruna hrvatskih kraljeva, a ispod stijene zmaj čuva blago. Priča se da su ispod grada prolazi toliko široki da su vitezovi njima mogli pobjeći na konjima.
Tko je napisao Shakespearea?: Od njega nije sačuvan nijedan rukopis drame ni pismo, a u oporuci ne spominje nijednu knjigu. Već više od 150 godina neki tvrde da se iza imena William Shakespeare krije netko drugi.
Tulipomanija, prvi financijski balon ili prva pretjerana priča: U veljači 1637. lukovica tulipana u Nizozemskoj mogla je vrijediti kao kuća, a nekoliko dana kasnije nitko je nije htio kupiti. Stoljećima se pričalo o masovnom ludilu i propalim trgovcima, a povjesničarka koja je pregledala arhive nije našla nijednog bankrotiranog.
Vatikanski apostolski arhiv: Gotovo četiri stoljeća zvao se Tajni arhiv, pa su mu romani i internetske priče pripisivali skrivena evanđelja, dokaze o izvanzemaljcima i strojeve za gledanje u prošlost. Riječ "tajni" zapravo je značila "papin privatni", a papa Franjo ju je 2019. uklonio iz imena.
Veliki dubrovački potres 1667.: Potres je gotovo uništio Dubrovnik, a požari i snažan vjetar produbili su razaranje jednog od najvažnijih gradova Jadrana.
Zrinsko-frankopanska urota: Hrvatski ban i njegov šurjak otputovali su 1670. u Beč moliti cara za milost, a ondje su uhićeni. Godinu dana kasnije pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu, a njihove kosti vraćene su u Zagreb tek 248 godina poslije.