Bohemian Grove

Svakog srpnja, u šumi sekvoja u Kaliforniji, ljudi u tamnim kukuljicama pred golemim kipom sove spaljuju lutku nazvanu Briga. Za članove kluba to je kazališna predstava stara gotovo sto pedeset godina, a za druge dokaz da se u šumi okuplja tajna elita.

Ukratko

  • Bohemian Grove je privatni kamp od oko 1.100 hektara u šumi sekvoja kraj mjesta Monte Rio u Kaliforniji, u vlasništvu muškog Bohemian Cluba iz San Francisca.
  • Svakog srpnja ondje se više od dva tjedna okupljaju članovi i gosti, među kojima su bili američki predsjednici, ministri, poduzetnici i umjetnici.
  • Prve noći izvodi se Cremation of Care (Spaljivanje brige), predstava u kojoj se pred kipom sove spaljuje lutka koja predstavlja svakodnevne brige, prvi put izvedena 1881.
  • Zagovornici teorija zavjere u obredu vide okultnu ili sotonističku ceremoniju i dokaz tajne vlasti elite, a novinari koji su ušli u kamp opisuju ga kao skup bogatih muškaraca koji se zabavljaju, ali i sklapaju poznanstva.

Bohemian Club osnovali su 1872. novinari iz San Francisca. Zvali su se "boemima" jer su sebe vidjeli kao pisce i umjetnike slobodnog duha. Šest godina kasnije, 29. lipnja 1878., stotinjak članova okupilo se u šumi sekvoja u okrugu Marin kako bi se oprostili od glumca Henryja Edwardsa, koji je odlazio u New York. Bilo je jela, pića i lampiona, i ostali su preko noći. Sljedeće godine okupili su se ponovno, bez Edwardsa, i tako je nastao ljetni kamp.

Šuma kraj rijeke Russian

Klub je nekoliko godina kampirao na različitim mjestima, a od 1893. unajmljivao je šumu kraj rijeke Russian u okrugu Sonoma. Godine 1899. kupio ju je od drvosječe Melvina Meekera i poslije dokupljivao okolno zemljište. Danas imanje ima oko 1.100 hektara, a središnji dio čini šuma sekvoja starih više od tisuću godina.

U klub su ubrzo ušli i bogati poslovni ljudi iz San Francisca, koji su financirali kupnju zemljišta i gradnju. Umjetnici i glazbenici ostali su članovi i pripremali zabavni program. Kamp je podijeljen u više od stotinu manjih kampova s imenima poput Mandalay, Cave Man ili Hill Billies, a u svakom borave prijatelji, često generacijama iste obitelji. Žene nikad nisu primljene kao redovite članice, a na ljetni kamp ne smiju doći ni kao gošće.

Geslo kluba glasi "Weaving Spiders Come Not Here", "Pauci koji pletu mreže ovamo ne dolaze". Znači da poslovi i politika trebaju ostati izvan šume. Prema svjedočenjima samih članova, to se pravilo ne poštuje uvijek, jer se u razgovorima u kampovima sklapaju i poslovna i politička poznanstva.

Sova i Briga

Simbol kluba je sova, znak mudrosti. Na čelu umjetnog jezera u šumi stoji šuplji betonski kip sove, visok prema različitim izvorima devet do dvanaest metara, koji je krajem dvadesetih godina oblikovao kipar i predsjednik kluba Haig Patigian. Od 1929. pred njim se svake godine izvodi Cremation of Care.

Obred je star gotovo kao kamp. Prvi put izveden je 1881., kao završetak ljetne predstave u kojoj junak pobjeđuje zlobni lik nazvan Briga. Od 1913. izvodi se zasebno, prve noći kampa, a tekst koji se i danas koristi napisao je 1923. Charles K. Field. Čamac preko jezera dovozi lutku Brige do oltara, likovi u tamnim kukuljicama je primaju i na kraju je spaljuju, uz glazbu i vatromet. Sova "govori" snimljenim glasom; dugo je to bio glas novinara Waltera Cronkitea. Spaljivanjem Brige članovi simbolično ostavljaju svakodnevne brige iza sebe za vrijeme kampa.

Što se dogodilo u šumi

Kamp je poznat i po stvarnim povijesnim susretima. U rujnu 1942. ondje je održan sastanak o ranom planiranju projekta Manhattan, na kojem su bili fizičari Ernest Lawrence i J. Robert Oppenheimer. U srpnju 1950. bivši predsjednik Herbert Hoover ugostio je na ručku u kampu Cave Man generala Dwighta Eisenhowera, a za istim stolom sjedio je i mladi Richard Nixon. Bio je to njihov prvi susret; dvije godine kasnije izabrani su za predsjednika i potpredsjednika.

Takve priče hrane uvjerenje da se u šumi dogovara američka politika. Sociolog G. William Domhoff u knjizi iz 1974. tvrdio je da kampovi poput Bohemian Grovea pomažu bogatim i moćnim ljudima da se međusobno upoznaju i usklade, pa ih je vidio kao dio stvaranja vladajuće klase, ali ne kao tajnu vladu.

Kamere u kukuljici

Budući da novinari ne smiju ući, nekoliko ih je ušlo bez dopuštenja. Rick Clogher je 1980. radio u kampu predstavljajući se kao radnik, a članak je 1981. objavio časopis Mother Jones. Philip Weiss iz časopisa Spy proveo je 1989. ondje sedam dana kao lažni gost.

Najpoznatiji je ulazak radijskog voditelja Alexa Jonesa i snimatelja Mikea Hansona 15. srpnja 2000. Skrivenom kamerom snimili su Cremation of Care, a Jones je tvrdio da je riječ o drevnom kanaanskom, luciferijanskom obredu i "ritualnoj žrtvi". Druga izvješća te tvrdnje nisu potvrdila: spaljuje se lutka. Britanski novinar Jon Ronson, koji je Jonesa pratio za dokumentarnu seriju, napisao je da je kamp na njega ostavio dojam nezrelosti, s imitatorima Elvisa, lažnim poganskim obredima i mnogo alkohola, kao da su moćni ljudi zapeli u studentskim danima.

Teorije o kampu imale su i stvarne posljedice. U siječnju 2002. Richard McCaslin, uvjeren u priče o ritualima, provalio je u kamp noću s oružjem i podmetnuo nekoliko požara. Uhićen je na mjestu.

Prosvjednici ispred ulaza od 1980. izvode i vlastiti obred, "Uskrsnuće Brige", kojim članovima simbolično vraćaju brige. Njihova kritika nije okultna nego politička: ljudi s velikim korporativnim interesima ondje u opuštenom okruženju dolaze do političara.

Kronologija

  1. 1872.: Novinari u San Franciscu osnivaju Bohemian Club.
  2. 29. lipnja 1878.: Prvo ljetno okupljanje u šumi sekvoja u okrugu Marin.
  3. 1881.: Prvi put izveden obred Cremation of Care.
  4. 1899.: Klub kupuje šumu kraj rijeke Russian.
  5. 1923.: Charles K. Field piše ustaljeni tekst obreda.
  6. 1929.: Kip sove postaje pozornica obreda.
  7. rujan 1942.: U kampu se održava sastanak o planiranju projekta Manhattan.
  8. srpanj 1950.: Herbert Hoover ugošćuje Eisenhowera; ondje se prvi put susreću Eisenhower i Nixon.
  9. 1980.: Prvi prosvjed "Uskrsnuće Brige" ispred ulaza.
  10. 15. srpnja 2000.: Alex Jones skrivenom kamerom snima obred.
  11. 19. siječnja 2002.: Richard McCaslin noću ulazi u kamp i podmeće požare.

Ključne osobe

  • Henry Edwards: Glumac i član kluba čiji je oproštaj 1878. bio prvo okupljanje u šumi.
  • James F. Bowman: Član kluba koji je 1881. osmislio prvi obred Cremation of Care.
  • Haig Patigian: Kipar i predsjednik kluba koji je oblikovao kip sove.
  • Herbert Hoover: Bivši predsjednik SAD-a i dugogodišnji član kluba.
  • G. William Domhoff: Sociolog koji je proučavao kamp kao mjesto okupljanja vladajuće klase.
  • Alex Jones: Radijski voditelj koji je 2000. snimio obred i proglasio ga okultnom ceremonijom.
  • Jon Ronson: Britanski novinar koji je pratio Jonesa i opisao kamp.

Što se zna

  1. Bohemian Club osnovan je 1872., a ljetni kamp u šumi sekvoja održava se od 1878.
  2. Klub ima samo muške članove, a na ljetni kamp žene ne smiju doći ni kao gošće.
  3. Cremation of Care prvi je put izveden 1881.; u njemu se pred kipom sove spaljuje lutka koja predstavlja brige.
  4. U kampu je 1942. održan sastanak o planiranju projekta Manhattan, a 1950. ondje su se prvi put susreli Eisenhower i Nixon.
  5. Novinari koji su ušli u kamp (1980., 1989., 2000.) nisu izvijestili o žrtvovanju ljudi ni o donošenju političkih odluka.

Što tvrde zagovornici

  • U šumi se svake godine okupljaju predsjednici, ministri i čelnici najvećih tvrtki, daleko od očiju javnosti.
  • Obred s ljudima u kukuljicama, oltarom i vatrom pred kipom sove podsjeća na drevne poganske obrede.
  • Povijest kampa pokazuje da su se ondje doista dogovarale važne stvari, od projekta Manhattan do političkih karijera.
  • Klub strogo čuva tajnost i ne pušta novinare, pa javnost ne može provjeriti što se događa.

Što kažu kritičari

  • Cremation of Care kazališna je predstava s poznatim tekstom iz 1923., a spaljuje se lutka.
  • Svjedoci koji su ušli u kamp opisuju predavanja, koncerte, predstave i mnogo alkohola, a ne tajne obrede ili sjednice.
  • Susreti moćnih ljudi u kampu dio su običnog umrežavanja elite, koje sociolozi opisuju bez potrebe za tajnim društvom.
  • Tvrdnje o žrtvovanju potaknule su stvarno nasilje, poput provale i podmetanja požara 2002.

Otvorena pitanja

  • Koliko su neformalni razgovori u kampu utjecali na stvarne političke i poslovne odluke?
  • Je li isključivanje žena iz kluba danas održivo, s obzirom na to koliko je utjecajnih ljudi u njemu?

Teorije

  • Bohemian Grove je ljetni kamp bogatih muškaraca s kazalištem i zabavom, bez tajne političke uloge
  • Kamp je mjesto gdje elita sklapa poznanstva i usklađuje interese, ali ne i tajna vlada
  • U kampu se izvode okultni obredi i dogovara tajna vlast nad svijetom

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Domhoff, G. W. (1974). The Bohemian Grove and Other Retreats: A Study in Ruling-Class Cohesiveness. Harper & Row.
  • Ronson, J. (2001). Them: Adventures with Extremists. Picador.

Izvori