Bavarski iluminati

Tajno društvo koje danas navodno upravlja svijetom osnovao je 1776. mladi profesor prava s četvoricom studenata. Nije potrajalo ni deset godina: bavarski knez ga je zabranio, a policija objavila njegove tajne spise.

Ukratko

  • Red iluminata osnovao je 1. svibnja 1776. u Ingolstadtu Adam Weishaupt, profesor crkvenog prava, kao tajno društvo za širenje prosvjetiteljskih ideja.
  • Red je narastao na otprilike tisuću do dvije tisuće članova, među kojima su bili Goethe, Herder i nekoliko njemačkih vojvoda.
  • Bavarski izborni knez Karl Theodor zabranio je tajna društva 1784. i 1785., a vlasti su 1787. objavile zaplijenjene spise reda, nakon čega je red nestao.
  • Od 1797. pisci su tvrdili da iluminati i dalje djeluju i da stoje iza Francuske revolucije; povjesničari nisu našli dokaze da je red preživio zabranu.

Bavarska je u 18. stoljeću bila katolička kneževina u kojoj su crkva i dvor imali snažan nadzor nad školama i knjigama. Na sveučilištu u Ingolstadtu desetljećima su vladali isusovci. Kad je papa 1773. ukinuo isusovački red, katedru crkvenog prava dobio je Adam Weishaupt, tada dvadesetpetogodišnji profesor, jedini predavač koji nije bio svećenik.

Prosvjetitelji u tajnosti

Weishaupt je bio oduševljen prosvjetiteljstvom, idejom da razum i obrazovanje trebaju osloboditi ljude praznovjerja i samovolje vladara. Takve su knjige u Bavarskoj bile zabranjene. Slobodni zidari bili su mu preskupi i nisu ga zanimali, pa je odlučio osnovati vlastito društvo.

Dana 1. svibnja 1776. Weishaupt i četvorica studenata osnovali su savez koji su nazvali Savez perfektibilista, a 1778. preimenovali u Red iluminata, "prosvijetljenih". Znak im je bila sova božice Minerve. Članovi su dobivali tajna imena iz antičkog svijeta: Weishaupt je bio Spartak. Gradovi su također imali šifrirana imena, pa je München bio Atena, a Ingolstadt Eleusina.

Red je bio podijeljen u stupnjeve, a novaci su tek postupno saznavali njegove ciljeve. Članovi su pisali izvješća o sebi i drugima. Prema statutu, cilj reda bio je stati na kraj spletkama nepravednika i nadzirati ih, ali ne vladati njima. U društvo su primani obrazovani muškarci, a žene nisu.

Uspon s Kniggeom

Prvih godina red je bio malen: 1778. imao je dvadesetak članova. Preokret je došao 1780., kad se pridružio barun Adolph Knigge, slobodni zidar s mnogo veza u protestantskim njemačkim državama. Knigge je napisao obrede po uzoru na slobodne zidare, a iluminati su počeli preuzimati masonske lože.

Red se proširio po njemačkim zemljama, Austriji i dalje. Među članovima bili su pisci Johann Wolfgang von Goethe i Johann Gottfried Herder, vojvoda Ernest II. od Saxe-Gotha-Altenburga i veliki vojvoda Karl August od Saxe-Weimara. Do kraja 1784. može se potvrditi oko 650 članova; Weishaupt je poslije tvrdio da ih je bilo 2.500, a povjesničari pretpostavljaju da ih je bilo oko 1.300.

Weishaupt i Knigge ubrzo su se posvađali oko vodstva i obreda. Knigge je u srpnju 1784. napustio red.

Zabrana

U Bavarskoj su iluminati preuzeli dio katedri i službi, što je izazvalo uzbunu na dvoru. Izborni knez Karl Theodor 1784. zabranio je sva društva osnovana bez dopuštenja vlasti, a edikt od 2. ožujka 1785. smatra se smrtnim udarcem za iluminate. Weishaupt je izgubio katedru i pobjegao u Gothu, gdje mu je zaštitu pružio vojvoda Ernest II.

Policija je 1786. i 1787. pretražila kuće članova i zaplijenila pisma i dokumente. Vlada ih je 1787. objavila kao dokaz da je red bio opasan za vjeru i državu. Zabrane tajnih društava ponovljene su 1787. i 1790. Red iluminata u Bavarskoj time je prestao postojati. Weishaupt je ostatak života proveo u Gothi, pišući obrane svojih ideja, i ondje je umro 18. studenoga 1830.

Iluminati poslije iluminata

Desetak godina nakon zabrane, francuski isusovac Augustin Barruel i škotski fizičar John Robison objavili su knjige u kojima su tvrdili da su iluminati preživjeli zabranu i da stoje iza Francuske revolucije. Obje su knjige bile vrlo čitane. U Sjedinjenim Državama svećenik Jedidiah Morse 1798. propovijedao je protiv iluminata, a sumnje su se pojavile i u ondašnjoj politici. Povjesničari nisu našli dokaze da je red i dalje djelovao, a smatraju da su te tvrdnje proizvod straha nakon revolucije.

Od tada se ime "iluminati" pojavljuje u brojnim teorijama zavjere, prema kojima tajna skupina upravlja vladama, bankama i medijima te priprema "novi svjetski poredak". Neke su od tih priča s vremenom preuzele motive iz teorija koje šire mržnju prema cijelim skupinama ljudi; takve inačice Atlas tajni ne prenosi. Krajem 20. stoljeća iluminati su postali i dio popularne kulture, od satirične trilogije Illuminatus! Roberta Shea i Roberta Antona Wilsona (1975.) do romana Anđeli i demoni Dana Browna (2000.).

Danas postoji nekoliko organizacija koje se nazivaju iluminatima, ali nema dokaza da su povezane s bavarskim redom iz 18. stoljeća.

Kronologija

  1. 6. veljače 1748.: U Ingolstadtu je rođen Adam Weishaupt.
  2. 1773.: Papa ukida isusovački red, a Weishaupt dobiva katedru crkvenog prava u Ingolstadtu.
  3. 1. svibnja 1776.: Weishaupt i četvorica studenata osnivaju Savez perfektibilista.
  4. travanj 1778.: Savez dobiva ime Red iluminata.
  5. 1780.: Redu se pridružuje Adolph Knigge.
  6. srpanj 1784.: Knigge napušta red.
  7. 1784.: Karl Theodor zabranjuje društva osnovana bez dopuštenja vlasti.
  8. 2. ožujka 1785.: Novi edikt izričito pogađa iluminate; Weishaupt bježi u Gothu.
  9. 1787.: Bavarska vlada objavljuje zaplijenjene spise reda.
  10. 1797.-1798.: Barruel i Robison objavljuju knjige o navodnoj zavjeri iluminata.
  11. 18. studenoga 1830.: Weishaupt umire u Gothi.

Ključne osobe

  • Adam Weishaupt: Profesor crkvenog prava u Ingolstadtu koji je 1776. osnovao red iluminata.
  • Adolph Knigge: Barun i slobodni zidar koji je proširio red i napisao njegove obrede.
  • Franz Xaver von Zwack: Weishauptov bivši učenik i jedan od vođa reda u Münchenu.
  • Karl Theodor: Bavarski izborni knez koji je zabranio tajna društva.
  • Ernest II. od Saxe-Gotha-Altenburga: Vojvoda, član reda, koji je Weishauptu pružio utočište u Gothi.
  • Augustin Barruel: Francuski isusovac koji je tvrdio da su iluminati stajali iza Francuske revolucije.
  • John Robison: Škotski fizičar, autor knjige Proofs of a Conspiracy iz 1797.

Što se zna

  1. Red iluminata osnovan je 1. svibnja 1776. u Ingolstadtu.
  2. Cilj reda bio je širenje prosvjetiteljskih ideja i suzbijanje utjecaja crkve i samovolje vladara na javni život.
  3. Potvrđeno je oko 650 članova do kraja 1784., a stvarni broj procjenjuje se na oko 1.300.
  4. Bavarske vlasti zabranile su tajna društva 1784. i 1785., a 1787. objavile zaplijenjene spise reda.
  5. Nema dokaza da je bavarski red iluminata nastavio djelovati nakon zabrane.

Otvorena pitanja

  • Koliko je točno članova red imao i tko su svi bili?
  • Koliko su ideje iluminata utjecale na kasnije političke pokrete?

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Robison, J. (1797). Proofs of a Conspiracy Against All the Religions and Governments of Europe. Edinburgh: William Creech.
  • Melanson, T. (2008). Perfectibilists. Trine Day.

Izvori