Broj 4 u istočnoj Aziji

U nekim neboderima u Hong Kongu iza 39. kata dolazi odmah 50., a u mnogim dizalima nema gumba s brojem 4. Razlog je jedan slog: na kineskom, japanskom i korejskom "četiri" zvuči gotovo isto kao "smrt".

Ukratko

  • U kineskom, japanskom i korejskom jeziku riječ za broj četiri zvuči gotovo isto kao riječ za smrt, pa se broj 4 izbjegava; to se zove tetrafobija.
  • U zgradama se preskaču katovi s četvorkom, a ponegdje i svi katovi od 40 do 49; izbjegavaju se i telefonski brojevi, adrese i registarske oznake s tim brojem.
  • Američko istraživanje iz 2001. našlo je više srčanih smrti Amerikanaca kineskog i japanskog podrijetla četvrtog dana u mjesecu.
  • Istraživanje u Hong Kongu iz 2003. nije našlo više srčanih smrti 4., 14. ni 24. u mjesecu.

Na Zapadu se ljudi boje broja 13. U istočnoj Aziji broj koji se izbjegava je četiri, a strah od njega mnogo je dublje ukorijenjen u svakodnevici: u arhitekturi, prometu, telefonskim brojevima, pa i u vojsci. Istraživači to zovu tetrafobija, od grčke riječi za četiri.

Jedan slog razlike

Kineski je tonski jezik s malim brojem dopuštenih slogova, pa u njemu ima neobično mnogo riječi koje zvuče isto ili gotovo isto. Na mandarinskom se četiri izgovara sì, a smrt sǐ: razlika je samo u tonu. Na kantonskom, koji se govori u Hong Kongu, riječi se razlikuju na isti način.

Japanski, korejski i vijetnamski preuzeli su kineske brojeve. Na japanskom se četiri čita shi, isto kao smrt, a na korejskom sa, također isto kao smrt. Zato je tetrafobija jaka u Japanu i Koreji. U Vijetnamu nije, jer se ondje dvije riječi razlikuju tonom, a u svakodnevnom govoru češće se koriste domaće vijetnamske riječi za četiri i smrt.

Brojevi se pritom ne čitaju samo pojedinačno. Na mandarinskom 14 zvuči slično izrazu "jest mrtav", a 74 izrazu "zapravo mrtav". Na kantonskom 14 podsjeća na "sigurno će umrijeti", a 24 na "lako je umrijeti". Na japanskom je nesretan i broj 49, jer zvuči kao shiku, "patiti i umrijeti".

Katovi koji ne postoje

Najvidljiviji trag praznovjerja su zgrade. U Kini, Hong Kongu, Tajvanu, Japanu, Koreji, Singapuru i Maleziji mnoge zgrade nemaju četvrti kat, ili barem nemaju kat s tim brojem: iza trećeg dolazi peti, a u Maleziji se četvrti ponekad zove "3A". U zgradama u kojima se miješaju istočni i zapadni utjecaji preskaču se i 13. i 14. kat, pa iza dvanaestog dolazi petnaesti.

Neki stambeni neboderi u Hong Kongu, poput Vista Paradiso i The Arch, preskaču cijeli niz od 40. do 49. kata. Iznad 39. kata dolazi odmah 50. To nije samo praznovjerje: viši katovi u Hong Kongu skuplji su, pa veći broj kata podiže i cijenu stana.

U Japanu neke bolnice nemaju sobe s brojem 4. Na Tajvanu kućni brojevi koji završavaju na 4 ponegdje se preskaču, pa se brojevi na suprotnim stranama ulice sve više razilaze. Singapurski prijevoznik SBS Transit preskače registarske oznake autobusa sa četvorkom na određenom mjestu. Kineska zrakoplovna tvrtka China Southern Airlines dodjeljivala je avionima registracije tako da preskače one koje završavaju na 4.

U vojsci je slika različita. Kineska narodnooslobodilačka vojska bez ustručavanja koristi broj 4 u oznakama projektila, podmornica i fregata. Ratne mornarice Tajvana i Južne Koreje, naprotiv, izbjegavaju četvorku u oznakama brodova.

Efekt Baskervilleovih

Godine 2001. američki sociolog David Phillips i suradnici objavili su u britanskom medicinskom časopisu BMJ rad s neobičnim naslovom: "Efekt Baskervilleovih". U romanu Arthura Conana Doylea Baskervilleski pas Charles Baskerville umire od srčanog udara izazvanog strahom. Phillips je htio provjeriti može li strah od nesretnog dana stvarno ubiti.

Istraživači su pregledali smrtovnice svih Amerikanaca kineskog i japanskog podrijetla umrlih između 1973. i 1998., njih 209 908, i usporedili ih s više od 47 milijuna bijelih Amerikanaca, za koje četvorka nema posebno značenje. Kod Amerikanaca kineskog i japanskog podrijetla srčane smrti dosezale su vrhunac četvrtog dana u mjesecu. Smrti od kronične srčane bolesti bile su toga dana 13 posto češće od očekivanog, u Kaliforniji 27 posto, a kod bolničkih pacijenata u Kaliforniji 45 posto. Nakon tog vrhunca broj smrti nije padao ispod prosjeka, a u kontrolnoj skupini nije bilo sličnog vrhunca. Autori su zaključili da su njihovi nalazi u skladu s pretpostavkom da psihički stres može izazvati smrtni srčani udar.

Provjera u Hong Kongu

Ako strah od četvorke ubija, gdje bi se to trebalo vidjeti jasnije nego u gradu u kojem većina stanovnika govori kantonski? Skupina liječnika iz Hong Konga predvođena Nirmalom Panesarom pregledala je podatke o smrtnosti u Hong Kongu od 1995. do 2000. U tom je razdoblju zabilježeno 17 346 smrti od bolesti srčanih krvnih žila. Broj smrti 4., 14. i 24. dana u mjesecu nije se značajno razlikovao od ostalih dana, ni prema gregorijanskom ni prema kineskom lunarnom kalendaru. Rad je 2003. objavljen u časopisu Medical Journal of Australia.

Dva istraživanja tako daju različite odgovore, a pitanje je ostalo otvoreno. Praznovjerje je u međuvremenu ostalo ondje gdje je i bilo: u dizalima, adresama i cijenama stanova.

Kronologija

  1. 1973.–1998.: Razdoblje iz kojeg potječu smrtovnice u američkom istraživanju o četvrtom danu u mjesecu.
  2. 1995.–2000.: Razdoblje iz kojeg potječu podaci u istraživanju iz Hong Konga.
  3. 2001.: Phillips i suradnici objavljuju u BMJ-u rad "Efekt Baskervilleovih".
  4. 2003.: Panesar i suradnici objavljuju da u Hong Kongu nema više srčanih smrti na "smrtonosne" dane.

Ključne osobe

  • David Phillips: Američki sociolog, vodio je istraživanje o srčanim smrtima četvrtog dana u mjesecu.
  • Nirmal Panesar: Liječnik iz Hong Konga koji je predvodio provjeru Phillipsovih nalaza na hongkonškim podacima.
  • Arthur Conan Doyle: Pisac romana Baskervilleski pas, po kojem je Phillipsov rad dobio ime.

Što se zna

  1. Riječi za četiri i smrt zvuče isto ili gotovo isto na kineskom, japanskom i korejskom.
  2. Mnoge zgrade u istočnoj i jugoistočnoj Aziji nemaju katove s brojem 4, a neki neboderi u Hong Kongu preskaču katove od 40 do 49.
  3. Phillips i suradnici 2001. našli su više srčanih smrti Amerikanaca kineskog i japanskog podrijetla četvrtog dana u mjesecu.
  4. Panesar i suradnici 2003. nisu našli više srčanih smrti 4., 14. i 24. dana u mjesecu u Hong Kongu.

Otvorena pitanja

  • Zašto su dva istraživanja dala različite rezultate?
  • Može li strah od nesretnog dana stvarno utjecati na srčani udar?
  • Hoće li tetrafobija oslabjeti s mlađim naraštajima i sve većom gradnjom za međunarodno tržište?

Teorije

  • Strah od nesretnog broja izaziva stres koji kod bolesnih ljudi može izazvati srčani udar
  • Vrhunac smrti četvrtog dana u američkom istraživanju posljedica je slučajnosti ili načina obrade podataka
  • Izbjegavanje četvorke danas je više običaj i poslovni obzir nego stvaran strah

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Doyle, A. C. (1902). The Hound of the Baskervilles. London: George Newnes.

Izvori