Petak 13.

U nekim zgradama nema trinaestog kata, u nekim zrakoplovima nema trinaestog reda, a neki ljudi u petak 13. ne putuju, ne potpisuju ugovore i ne izlaze iz kuće. Strah od tog dana ima i učeno ime, paraskevidekatriafobija, složeno od grčkih riječi za petak i broj trinaest. Praznovjerje je toliko poznato da je po njemu nazvan i niz filmova strave.

Ipak, kad se potraži odakle dolazi, priča postaje iznenađujuće kratka.

Nesretni broj

Broj 13 dugo je na lošem glasu. Često se navodi priča iz nordijske mitologije o gozbi dvanaest bogova u Valhalli na koju je nepozvan došao Loki kao trinaesti gost. Njegovom spletkom poginuo je Baldr, bog radosti, i u svijet je ušla patnja.

U kršćanskom svijetu češće se spominje Posljednja večera, na kojoj je s Isusom bilo dvanaest apostola, ukupno trinaest ljudi, uoči raspeća. Petak je pak dan Isusove smrti, a i on se u raznim krajevima Europe smatrao nesretnim danom.

Kad su se spojili

Iako su i petak i trinaestica odavno imali loš glas, povjesničari ne nalaze zapis koji ih povezuje kao osobito nesretan dan prije 19. stoljeća. U Francuskoj se ta veza možda javlja već u prvoj polovici stoljeća: u jednoj kazališnoj igri iz 1834. lik se žali da je rođen u petak 13. prosinca i da odatle potječu sve njegove nesreće.

Jedan od ranih zapisa na engleskom nalazi se u životopisu talijanskog skladatelja Gioachina Rossinija, koji je umro u petak 13. studenoga 1868. Njegov životopisac, Henry Sutherland Edwards, napisao je da je, ako je istina da je Rossini kao mnogi Talijani petak smatrao nesretnim danom, a 13 nesretnim brojem, zanimljivo da je umro upravo u petak 13.

Godine 1907. američki burzovni špekulant Thomas W. Lawson objavio je roman Petak, trinaesti, u kojem beskrupulozni burzovni posrednik koristi praznovjerje da izazove paniku na Wall Streetu. Knjiga je bila vrlo čitana i mnogi smatraju da je pridonijela širenju praznovjerja.

Priča o templarima

Danas se često može pročitati da sve potječe od petka 13. listopada 1307. Tog je dana, po nalogu francuskog kralja Filipa IV. Lijepog, uhićen velik broj templara u Francuskoj. Red je kasnije ukinut, a posljednji veliki meštar Jacques de Molay spaljen je na lomači 1314.

Datum uhićenja doista je pao u petak 13. No nema zapisa iz tog doba koji bi taj dan zbog templara povezivao s nesrećom, a nema ni zapisa koji petak i broj 13 spajaju u nesretan dan prije 19. stoljeća, punih pet stoljeća kasnije. Zato je ova priča najbolje shvatiti kao kasnije objašnjenje, a ne kao dokazani izvor praznovjerja.

Je li petak 13. doista opasniji?

Godine 1993. britanski liječnici objavili su u božićnom broju časopisa BMJ kratak rad s pitanjem je li petak 13. loš za zdravlje. U jugoistočnoj Engleskoj usporedili su petak 13. s petkom 6. istog mjeseca. Na južnom dijelu londonske obilaznice M25 u petak 13. vozilo je manje automobila, ali je u bolnice primljeno više ljudi nakon prometnih nesreća, 65 prema 45. Autori su u zaključku napisali da rizik može biti veći i do 52 posto, ali su upozorili i da je broj nesreća premalen za pouzdanu analizu.

Kasnija istraživanja nisu potvrdila vezu između petka 13. i većeg broja nesreća. Nizozemski centar za statistiku osiguranja 2008. objavio je da je na petak 13. bilo nešto manje prometnih nesreća i prijava požara i krađa nego drugim petkom, vjerojatno zato što su ljudi oprezniji ili ostaju kod kuće.

Drugi nesretni dani

Petak 13. nije jedini nesretni datum. U Španjolskoj i zemljama španjolskog jezika, kao i u Grčkoj, nesretan je utorak 13. Grci se prisjećaju da je Carigrad pao i 1204. i 1453. u utorak. U Italiji je nesretan petak 17., jer se rimski broj XVII može premetnuti u latinsku riječ VIXI, "živio sam", što se čitalo kao "sad sam mrtav". U Finskoj se na petak 13. obilježava Nacionalni dan sprečavanja nesreća.

Koliko se često javlja

Petak 13. pada u svaki mjesec koji počinje nedjeljom. U svakoj godini ima ga barem jedan, a najviše tri. Godina 2026. ima ih tri: u veljači, ožujku i studenome.