Habsburška čeljust

Na portretima Habsburgovaca kroz dva stoljeća ponavlja se ista izbočena donja čeljust. Godine 2019. deset kirurga za čeljust i lice pregledalo je 66 starih portreta kao da su pacijenti, kako bi provjerili ima li ta crta veze sa ženidbama među rođacima.

Ukratko

  • "Habsburškom čeljušću" naziva se izbočena donja čeljust, ponekad uz debelu donju usnu i uvučenu gornju čeljust, koja se vidi na portretima mnogih članova obitelji Habsburg.
  • Španjolski Habsburgovci često su se ženili bliskim rođacima, pa je posljednji od njih, Karlo II., imao koeficijent srodstva roditelja sličan djetetu brata i sestre.
  • Istraživanje objavljeno 2019. pokazalo je da je izraženost izbočene donje čeljusti na portretima rasla sa stupnjem srodstva među precima.
  • Karlo II. umro je 1700. bez djece, a sukob oko njegove baštine prerastao je u Rat za španjolsku baštinu.

Obitelj Habsburg vladala je stoljećima velikim dijelom Europe, a od 1516. do 1700. i Španjolskom s njezinim prekomorskim posjedima. Moć je čuvala ponajviše brakovima. Da posjedi i prava ne bi otišli u tuđe ruke, španjolski i austrijski ogranak obitelji ženili su se međusobno, pa su brakovi strica i nećakinje i bratića i sestrične bili česti.

Crta koja se ponavlja

Na portretima Habsburgovaca od kasnog 15. do kraja 17. stoljeća uočljiva je ista crta: duga, izbočena donja čeljust, zbog koje donji zubi stoje ispred gornjih. Danas se takvo stanje naziva mandibularnim prognatizmom. U obitelji se često javljala i debela, spuštena donja usna, zbog čega se govorilo i o "austrijskoj usni". Neki pripisuju podrijetlo te crte ranijim brakovima s drugim europskim dinastijama, ali to nije moguće provjeriti.

Najizraženiji primjer bio je Karlo II., posljednji španjolski kralj iz te obitelji. Rođen je 1661. kao jedini preživjeli sin Filipa IV. i njegove druge supruge Marijane Austrijske, koja je bila Filipova nećakinja. Kao dijete preboljio je niz teških bolesti, kasno je prohodao i cijeli je život bio krhka zdravlja. Na prijestolje je došao s tri godine, a za njegove maloljetnosti vladala je majka kao regentica.

Kraljevi rodoslov u brojkama

Godine 2009. španjolski genetičar Gonzalo Álvarez sa suradnicima izračunao su koeficijent srodstva za španjolske Habsburgovce. Koristili su rodoslovlje od šesnaest naraštaja i više od tri tisuće osoba. Koeficijent pokazuje vjerojatnost da su dvije inačice nekog gena u osobi naslijeđene od istog pretka.

Kod Filipa I., utemeljitelja španjolske loze, iznosio je 0,025, a kod Karla II. 0,254, što je otprilike kao kod djeteta brata i sestre. Nekoliko članova obitelji imalo je koeficijent veći od 0,20. Autori su utvrdili i da je u potomstvu španjolskih kraljeva preživljenje do desete godine bilo to manje što je srodstvo bilo bliže. Iznijeli su i pretpostavku da su Karlovi zdravstveni problemi, uključujući neplodnost, mogli biti posljedica dviju nasljednih bolesti koje se javljaju samo kad dijete od oba roditelja naslijedi isti neispravni gen. To je pretpostavka, a ne dijagnoza: Karlovi ostaci nisu genetski analizirani.

Kirurzi pred portretima

Godine 2019. ista je skupina, s Románom Vilasom kao prvim autorom, pokušala odgovoriti na pitanje je li sama "habsburška čeljust" povezana sa srodstvom. Deset kirurga specijaliziranih za čeljust i lice pregledalo je 66 portreta petnaestero članova obitelji. Ocjenjivali su ukupno osamnaest obilježja izbočene donje i nerazvijene gornje čeljusti.

Pokazalo se da se dva obilježja često javljaju zajedno. Samo je izbočenost donje čeljusti bila statistički povezana s koeficijentom srodstva: što su preci bili bliži rođaci, to je čeljust na portretima bila izraženija. Autori su zaključili da to upućuje na to da se ta crta nasljeđuje uglavnom recesivno, odnosno da se jače očituje kad osoba isti gen dobije od oba roditelja.

Takvo istraživanje ima i ograničenja. Portreti nisu fotografije: slikari su mogli uljepšavati ili naglašavati crte lica, a skupina od petnaest osoba je mala. Autori sami navode da se ranije smatralo kako izbočenu donju čeljust uglavnom uzrokuje jedan prevladavajući gen, pa je njihov rezultat u tome važan pomak.

Kraj loze

Karlo II. bio je dvaput oženjen, ali nije imao djece. Prema obdukcijskom nalazu, bio je neplodan. Kako mu se zdravlje pogoršavalo, europske su sile raspravljale o tome tko će naslijediti Španjolsku. Neposredno prije smrti, 1. studenoga 1700., za nasljednika je odredio Filipa Anžuvinskog, unuka francuskog kralja Luja XIV. Austrijski Habsburgovci to nisu prihvatili, a iz toga je izbio Rat za španjolsku baštinu, koji je trajao do 1714.

Austrijski ogranak obitelji nastavio je vladati u srednjoj Europi, uključujući Hrvatsku, sve do 1918.

Kronologija

  1. 1516.: Habsburgovci preuzimaju španjolsko prijestolje.
  2. 6. studenoga 1661.: Rođen je Karlo II., sin Filipa IV. i Marijane Austrijske.
  3. 1665.: Umire Filip IV.; Karlo II. postaje kralj, a majka regentica.
  4. 1. studenoga 1700.: Karlo II. umire bez djece; izumire španjolska loza Habsburgovaca.
  5. 1701.–1714.: Rat za španjolsku baštinu.
  6. 2009.: Objavljeno je istraživanje o koeficijentu srodstva španjolskih Habsburgovaca.
  7. 2019.: Objavljeno je istraživanje o vezi "habsburške čeljusti" i srodstva.

Ključne osobe

  • Karlo II. Španjolski: Posljednji španjolski kralj iz obitelji Habsburg, s najizraženijom habsburškom čeljusti.
  • Filip IV. Španjolski: Karlov otac, španjolski kralj.
  • Marijana Austrijska: Karlova majka i nećakinja Filipa IV., regentica za sinove maloljetnosti.
  • Gonzalo Álvarez: Španjolski genetičar, autor istraživanja iz 2009. i suautor istraživanja iz 2019.
  • Román Vilas: Prvi autor istraživanja iz 2019.

Što se zna

  1. Španjolski Habsburgovci često su sklapali brakove među bliskim rođacima, uključujući brakove strica i nećakinje.
  2. Koeficijent srodstva porastao je od 0,025 kod Filipa I. do 0,254 kod Karla II.
  3. U istraživanju iz 2019. izbočenost donje čeljusti na portretima statistički je povezana s koeficijentom srodstva.
  4. Karlo II. umro je 1. studenoga 1700. bez djece, a sukob oko njegove baštine doveo je do Rata za španjolsku baštinu.

Otvorena pitanja

  • Koliko su slikari vjerno prikazivali lica svojih vladara?
  • Odakle je crta izvorno ušla u obitelj?
  • Koje su točno bolesti mučile Karla II.?

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori