Kraljevstvo Ivana Prezbitera

Oko 1165. Europom se počelo širiti pismo kralja koji je tvrdio da vlada dalekom Indijom, da mu služe kraljevi i da u njegovoj zemlji teče rijeka dragog kamenja. Papa mu je poslao odgovor, a Portugalci su ga tri stoljeća kasnije tražili u Etiopiji.

Ukratko

  • Ivan Prezbiter bio je legendarni kršćanski svećenik i kralj za kojega se u Europi od 12. do 17. stoljeća vjerovalo da vlada bogatim kraljevstvom negdje na Istoku.
  • Prvi zapis potječe od kroničara Otona Freisinškog 1145., a slavu mu je donijelo krivotvoreno pismo upućeno bizantskom caru Manuelu I. Komnenu, koje je kružilo od oko 1165.
  • Europljani su ga najprije tražili u Indiji, zatim u srednjoj Aziji među Mongolima, a od 14. stoljeća u kršćanskoj Etiopiji.
  • Nijedan Ivan Prezbiter nije pronađen, ali je legenda potaknula stvarna putovanja, poslanstva i karte, uključujući portugalsko poslanstvo u Etiopiju 1520.

Sredinom 12. stoljeća križarske su države na Istoku bile u nevolji. Muslimani su 1144. zauzeli Edesu, a knez Antiohije poslao je biskupa Huga iz Jable papi Eugenu III. da moli pomoć. Na papinskom dvoru u Viterbu biskup je 1145. sreo njemačkog kroničara Otona Freisinškog i ispričao mu neobičnu vijest.

Prema Otonu, daleko na Istoku, iza Perzije i Armenije, vladao je Ivan, kralj i svećenik, kršćanin iz Crkve Istoka, potomak triju mudraca koji su se poklonili Isusu. Nedugo prije toga porazio je perzijske kraljeve u velikoj bitci i krenuo u pomoć Jeruzalemu, ali ga je nabujali Tigris prisilio da se vrati. Povjesničari tu priču povezuju sa stvarnom bitkom iz 1141., kad je vojska Kara Kitaja kod Samarkanda porazila Turke Seldžuke. Pobjednici nisu bili kršćani nego većinom budisti, ali su među njihovim podanicima bili i kršćani Crkve Istoka, a Europljanima je svaki neprijatelj muslimana mogao izgledati kao saveznik.

Pismo koje je obišlo Europu

Oko 1165. počelo je kružiti pismo upućeno bizantskom caru Manuelu I. Komnenu. U njemu se Ivan, "gospodar nad gospodarima", hvali da vlada dalekom Indijom i prostranim zemljama na Istoku. Opisuje palaču ukrašenu zlatom i dragim kamenjem, zrcalo u kojem vidi sve što se u kraljevstvu snuje za njega ili protiv njega, izvor nakon kojega čovjek zauvijek izgleda kao da ima trideset godina, rijeku koja umjesto vode nosi drago kamenje, divove, ljude s rogovima i druga čudesna bića. Svakog mjeseca služi mu sedam kraljeva, a zove se samo prezbiterom, svećenikom, iz poniznosti, jer njegovi dvorjani već nose uzvišenije naslove.

Pismo je prepisivano, prevođeno i dopunjavano stoljećima, na latinskom, starofrancuskom, njemačkom, hebrejskom i drugim jezicima. Danas se zna da je krivotvorina zapadnog autora, koji je crpio iz Romana o Aleksandru i apokrifnih Djela Tomina, priče o apostolu Tomi u Indiji. Njegova svrha nije poznata: možda je bilo zamišljeno kao poruka križarima, a možda kao književna igra.

Papa Aleksandar III. ipak ga je shvatio ozbiljno. Dana 27. rujna 1177. napisao je pismo "Ivanu, slavnom i veličanstvenom kralju Indijaca", i poslao ga po svojem liječniku Filipu. O Filipu se poslije više ništa ne zna.

Među Mongolima

Kad su se početkom 13. stoljeća s istoka pojavili Mongoli, u Europu je stigla vijest da kralj David, Ivanov sin ili unuk, osvaja muslimanske zemlje. Ispostavilo se da je riječ o Džingis-kanu. Franjevački poslanici Ivan od Pian del Carpinea i Vilim od Rubrucka, koji su sredinom stoljeća putovali na mongolski dvor, i mletački putnik Marko Polo poistovjetili su Ivana Prezbitera s Toghrulom, vladarom Kerajita, kršćaninom Crkve Istoka kojega je Džingis-kan porazio 1203. Time je moćni saveznik iz pisma postao tek jedan od pobijeđenih kraljeva.

Etiopija

Za srednjovjekovne Europljane Indija je bila neodređen pojam, a pisci su govorili o "trima Indijama", u koje su ponekad ubrajali i istočnu Afriku. Etiopija je bila drevna kršćanska zemlja okružena muslimanskim susjedima, i od 14. stoljeća sve se češće pisalo da je Ivan Prezbiter njezin vladar. Etiopsko poslanstvo koje je 1306. stiglo u Europu i dominikanac Jordan Catala oko 1329. pridonijeli su toj predodžbi.

Portugalski kralj Ivan II. poslao je 1487. Pêra da Covilhãa i Afonsa de Paivu kopnom na Istok, s tajnim zadatkom da istraže put do Indije i pronađu Ivana Prezbitera. Covilhã je stigao do Etiopije, ondje je lijepo primljen, ali mu nisu dopustili da ode. Godine 1520. u Etiopiju je stiglo portugalsko poslanstvo, a svećenik Francisco Álvares opisao ga je u knjizi Verdadeira informação das terras do Preste João das Índias (1540.). Etiopski car nije sebe nazivao Ivanom Prezbiterom, ali je portugalski naziv ostao. Na Orteliusovoj karti iz 1580. Etiopija se još zove "carstvo Prezbitera Ivana".

Kronologija

  1. 1141.: Kara Kitaji kod Samarkanda pobjeđuju Turke Seldžuke.
  2. 1145.: Oton Freisinški u Viterbu zapisuje priču biskupa Huga iz Jable o kralju-svećeniku Ivanu.
  3. Oko 1165.: Počinje kružiti pismo Ivana Prezbitera bizantskom caru Manuelu I. Komnenu.
  4. 27. rujna 1177.: Papa Aleksandar III. piše pismo Ivanu i šalje ga po liječniku Filipu.
  5. 1203.: Džingis-kan pobjeđuje Toghrula, kralja Kerajita, kojega su putopisci poistovjetili s Ivanom.
  6. 1306.: Etiopsko poslanstvo stiže u Europu.
  7. 1487.: Portugalski kralj šalje Pêra da Covilhãa tražiti Ivana Prezbitera.
  8. 1520.: Portugalsko poslanstvo stiže na dvor etiopskog cara.
  9. 1540.: Francisco Álvares objavljuje izvještaj o "zemljama Prezbitera Ivana".

Ključne osobe

  • Oton Freisinški: Njemački biskup i kroničar koji je 1145. prvi zapisao priču o Ivanu Prezbiteru.
  • Manuel I. Komnen: Bizantski car kojemu je upućeno krivotvoreno pismo Ivana Prezbitera.
  • Aleksandar III.: Papa koji je 1177. odgovorio Ivanu Prezbiteru.
  • Toghrul: Kršćanski vladar Kerajita kojega su putopisci poistovjetili s Ivanom.
  • Marko Polo: Mletački putnik koji je opisao rat Ivana Prezbitera i Džingis-kana.
  • Pêro da Covilhã: Portugalski poslanik koji je krajem 15. stoljeća stigao u Etiopiju.
  • Francisco Álvares: Portugalski svećenik koji je opisao poslanstvo u Etiopiju.

Što se zna

  1. Prvi sačuvani zapis o Ivanu Prezbiteru je kronika Otona Freisinškog iz 1145.
  2. Pismo Ivana Prezbitera krivotvorina je zapadnog autora, a kružilo je od oko 1165. u mnogo prijepisa i prijevoda.
  3. Papa Aleksandar III. 1177. poslao je pismo Ivanu Prezbiteru.
  4. Putopisci 13. stoljeća poistovjetili su Ivana s Toghrulom, kraljem Kerajita.
  5. Od 14. stoljeća Europljani su Ivana Prezbitera sve češće smještali u Etiopiju.

Otvorena pitanja

  • Tko je napisao pismo Ivana Prezbitera i s kojom namjerom?
  • Je li biskup Hugo iz Jable namjerno uljepšao vijest o bitci kod Samarkanda?

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori