Sveti gral

U srednjovjekovnim romanima vitezovi Okruglog stola tragaju za tajanstvenom posudom koja iscjeljuje i otkriva se samo čistima. Kako je gral postao Kristova čaša i zašto ga ljudi traže i danas?

Ukratko

  • Gral se prvi put pojavljuje oko 1180. u nedovršenom romanu Chrétiena de Troyesa o vitezu Percevalu, kao tajanstvena posuda, a ne kao Kristova čaša.
  • Robert de Boron oko 1200. povezao ga je s čašom Posljednje večere u koju je Josip iz Arimateje skupio Kristovu krv.
  • U kasnijim romanima gral pronalazi čisti vitez Galahad, a priča je postala dio legendi o kralju Arturu.
  • Nekoliko crkava čuva čaše za koje predaja tvrdi da su gral, a moderne knjige i filmovi pretvorili su ga u simbol potrage za tajnom.

Pred kraj 12. stoljeća francuski pjesnik Chrétien de Troyes pisao je roman Perceval ili priča o gralu. Mladi vitez Perceval u dvorcu tajanstvenog Kralja Ribara vidi čudnu povorku: mladić nosi koplje s kojeg kaplje krv, a djevojka nosi blistavi graal, posudu ukrašenu dragim kamenjem. Perceval ne pita što to znači, a kasnije saznaje da je pitanjem mogao izliječiti ranjenog kralja i njegovu zemlju. Chrétien je umro prije nego što je dovršio roman, pa je ostavio zagonetku koju su drugi pokušali riješiti.

Riječ graal u starofrancuskom je značila zdjelu ili široku posudu. U Chrétienovu romanu gral je svet i tajanstven, ali nije Kristova čaša.

Kako je gral postao Kristova čaša

Oko 1200. pjesnik Robert de Boron napisao je priču o Josipu iz Arimateje, koji je, prema evanđeljima, pokopao Isusa. Kod Roberta Josip u čašu s Posljednje večere skuplja Kristovu krv, a gral zatim putuje na zapad, prema Britaniji. Time je gral postao kršćanska relikvija. Njemački pjesnik Wolfram von Eschenbach u Parzivalu nekoliko godina kasnije opisuje ga drukčije: kao čudesni kamen.

U velikom ciklusu proznih romana iz 13. stoljeća, takozvanom ciklusu Lancelot-Gral, potragu za gralom dovršava Galahad, sin Lancelotov, najčišći vitez Okruglog stola. Engleski pisac Thomas Malory sažeo je te priče u Smrti Arturovoj (1485.), iz koje je većina kasnijih verzija legende.

Čaše koje se smatraju gralom

U katedrali u Valenciji čuva se kalež od ahata za koji predaja tvrdi da je gral; sama ahatna čaša, prema arheolozima, potječe iz razdoblja između 2. stoljeća pr. Kr. i 1. stoljeća. U Genovi se čuva zelena zdjela, Sacro Catino, za koju se vjerovalo da je od smaragda dok se nije pokazalo da je od stakla. Postoje i drugi kandidati, od Walesa do Španjolske. Crkva nijedan predmet nije službeno proglasila gralom.

Gral danas

U 19. i 20. stoljeću gral je postao simbol svake velike potrage: od Wagnerove opere Parsifal do filmova Monty Python i Sveti gral i Indiana Jones i posljednji križarski rat. Knjiga Holy Blood, Holy Grail (1982.) i roman Da Vincijev kod (2003.) proširili su ideju da gral nije čaša nego Isusova loza, što povjesničari odbacuju kao izmišljotinu bez izvora.

Kronologija

  1. Oko 1180.: Chrétien de Troyes piše Perceval ili priča o gralu.
  2. Oko 1200.: Robert de Boron gral povezuje s čašom Posljednje večere.
  3. Oko 1210.: Wolfram von Eschenbach piše Parzival.
  4. Oko 1220.: Nastaje ciklus Lancelot-Gral s potragom koju dovršava Galahad.
  5. 1485.: Tiskana je Malorijeva Smrt Arturova.
  6. 1882.: Praizvedena je Wagnerova opera Parsifal.
  7. 2003.: Objavljen je roman Da Vincijev kod.

Ključne osobe

  • Chrétien de Troyes: Francuski pjesnik koji je prvi spomenuo gral.
  • Robert de Boron: Pjesnik koji je gral povezao s Kristovom čašom.
  • Wolfram von Eschenbach: Njemački pjesnik koji gral opisuje kao kamen.
  • Thomas Malory: Engleski pisac koji je sažeo arturijanske legende u Smrti Arturovoj.

Što se zna

  1. Gral se prvi put pojavljuje oko 1180. u romanu Chrétiena de Troyesa.
  2. Riječ graal u starofrancuskom znači zdjelu ili široku posudu.
  3. Vezu s Kristovom čašom uveo je Robert de Boron oko 1200.
  4. Više crkava čuva čaše koje predaja smatra gralom, ali nijedna nije službeno potvrđena.
  5. Ideja da je gral Isusova loza potječe iz 20. stoljeća i nema povijesnog izvora.

Otvorena pitanja

  • Odakle je Chrétien preuzeo motiv grala?
  • Ima li legenda korijene u keltskim pričama o čarobnim posudama?

Teorije

  • Književni motiv srednjovjekovnih romana
  • Stvarna čaša s Posljednje večere
  • Kršćanska verzija starijih keltskih priča o čarobnim posudama

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Barber, R. (2004). The Holy Grail: Imagination and Belief. Harvard University Press.
  • Malory, T. (1485). Smrt Arturova.

Izvori