Jaruga, prva izmjenična struja u Hrvatskoj

Pod slapovima Skradinskog buka 28. kolovoza 1895. proradila je elektrana koja je strujom iz Krke osvijetlila ulice Šibenika, udaljenog 11 kilometara. Hrvatski izvori slažu se da je bila prva te vrste u zemlji, ali se razilaze oko Nikole Tesle i oko toga koliko je dana iza Nijagare počela raditi.

Ukratko

  • Elektrana na Krki, poslije zvana Jaruga, počela je raditi 28. kolovoza 1895. i strujom napajala javnu rasvjetu u Šibeniku, preko dalekovoda dugog 11 kilometara.
  • Nacionalni park Krka i Hrvatska elektroprivreda opisuju je kao prvi potpuni izmjenični elektroenergetski sustav u Hrvatskoj.
  • Vlasnik je bila tvrtka Šupuk i Meichsner; izvori se razilaze je li elektrana počela raditi jedan ili dva dana nakon one na Nijagari i je li je projektirao Nikola Tesla.
  • Od postrojenja su ostali ostaci ispod Skradinskog buka; 2013. je na njima otkrivena spomen-ploča.

Ispod Skradinskog buka, na lijevoj obali rijeke Krke, stoje ostaci hidroelektrane Krka, poznatije kao Jaruga I.

Kako je radila

Prema Nacionalnom parku Krka, sustav su sačinjavali hidroelektrana na rijeci, dalekovod dug 11 kilometara napona 3 kilovolta na drvenim stupovima i potrošač, javna rasvjeta grada Šibenika. Vodovi su išli u četiri vodiča. Hrvatska elektroprivreda piše o dvofaznom dalekovodu i o razdjelnoj mreži koja je napajala javnu rasvjetu.

U elektrani je bila jedna Girardova okomita turbina koja je pogonila dvofazni generator izmjenične struje. Turbina je trošila 3,2 kubična metra vode u sekundi, iako je koncesijom bilo odobreno 25,81. Vlasnik je bila tvrtka Šupuk i Meichsner, nositelj koncesije Prima concessionata centrale elettrica in Dalmazia "Krka". Turistička stranica Grada Skradina navodi da su gradonačelnik Ante Šupuk i inženjer Vjekoslav Meichsner bili poslovni partneri i graditelji elektrane.

Širenje mreže

Godine 1899. dodana je druga Girardova turbina, za obližnju tvornicu karbida, koja je iste godine izgorjela. Struju su koristili mlinovi, uljare i tvornica tjestenine, a kasnije kazališta, kavane, hoteli i poneka kućanstva. Godine 1904. počela je raditi hidroelektrana Jaruga u vlasništvu tvrtke SUFID, a 1913. rad stare elektrane prekinut je ugovorom Ante Šupuka i sina sa SUFID-om, koji je prenio vodna prava na Jarugu. U Prvom svjetskom ratu vojne su vlasti rasklopile opremu i dva bakrena vodiča do Šibenika.

Jedan dan ili dva, i je li Tesla

Što je Jaruga bila u svjetskim razmjerima, izvori ne govore jednako. Hrvatska elektroprivreda i Šibensko-kninska županija navode da je počela raditi dva dana nakon elektrane na Nijagari. Stranica Grada Skradina kaže da je to bilo dan nakon prve izmjenične hidroelektrane na Nijagari i da je projekte obiju elektrana izradio Nikola Tesla. Nacionalni park Krka, Hrvatska elektroprivreda i Županija Teslu ne spominju: Park navodi tvrtku Šupuk i Meichsner kao vlasnika, a Županija obitelj Šupuk.

IEEE, američko udruženje inženjera, uvrstilo je Jarugu I na popis objekata od posebne povijesne važnosti. Spomen-ploča otkrivena je na ostacima postrojenja u petak 5. srpnja 2013., a u ime obitelji Šupuk bio je Dražen Šupuk.

Ostaci

Iskapanja podzemnih ostataka počela su 2006. Izvorne arhitektonske dokumentacije nije pronađeno.

Kronologija

  1. 28. kolovoza 1895.: Elektrana na Krki pušta se u rad, Šibenik dobiva električnu javnu rasvjetu.
  2. 1899.: Druga turbina za tvornicu karbida, koja iste godine izgori.
  3. 1904.: Počinje raditi hidroelektrana Jaruga tvrtke SUFID.
  4. 1913.: Rad stare elektrane prekinut ugovorom sa SUFID-om.
  5. 1914.–1918.: Vojne vlasti rasklapaju opremu i bakrene vodiče.
  6. 2006.: Počinju iskapanja ostataka.
  7. 5. srpnja 2013.: Otkrivena spomen-ploča na ostacima Jarugi I.

Ključne osobe

  • Ante Šupuk: Gradonačelnik Šibenika i poduzetnik, partner u tvrtki Šupuk i Meichsner.
  • Vjekoslav Meichsner: Inženjer, partner i graditelj elektrane.
  • Nikola Tesla: Izumitelj kojemu stranica Grada Skradina pripisuje projekte elektrana na Krki i Nijagari.

Što se zna

  1. Elektrana na Krki počela je raditi 28. kolovoza 1895. i napajala rasvjetu u Šibeniku.
  2. Dalekovod do Šibenika bio je dugačak 11 kilometara, napona 3 kilovolta, na drvenim stupovima.
  3. Pogon je bio jedna Girardova turbina i dvofazni generator izmjenične struje.
  4. Izvori se ne slažu je li elektrana počela raditi jedan ili dva dana nakon one na Nijagari.
  5. Teslino autorstvo navodi samo jedan od četiri navedena izvora.

Povezane priče

Izvori