Izgubljeni izumi, slavne znanstvene prijevare i otkrića oko kojih se i danas spori.
Besslerov kotač: Zimi 1717. landgrof od Hessen-Kassela zapečatio je sobu u svojem dvorcu s velikim drvenim kotačem unutra. Kad je nakon gotovo dva mjeseca skinuo pečate, kotač se i dalje okretao, a njegov izumitelj tražio je za tajnu sto tisuća talira.
Cardiffski div: Kopači bunara na farmi u državi New York udarili su lopatom o kamenu nogu. Iz zemlje su izvukli trometarskog "okamenjenog diva", a tisuće ljudi plaćale su da ga vide, sve dok se nije javio čovjek koji ga je naručio.
EmDrive, motor bez goriva: Zatvorena bakrena posuda u obliku krnjeg stošca, u koju se upuštaju mikrovalovi, trebala je stvarati potisak bez ikakvog goriva. Laboratorij NASA-e izmjerio je 2016. sićušnu silu, a pet godina kasnije skupina iz Dresdena objavila je da je otkrila odakle ta sila dolazi.
Faust Vrančić i Homo volans: Na 38. tabli knjige koju je šibenski učenjak objavio u Veneciji visi čovjek ispod četvrtastog jedra i lebdi pokraj visokog tornja. Crtež se danas smatra prvim tiskanim prikazom padobrana, ali je li ga itko ikad isprobao, ne zna se.
Glozel: Od 1924. u Glozelu su pronalažene pločice s urezima i keramika. Njihovo podrijetlo izazvalo je istrage i stručni spor; kasnija datiranja nisu razriješila svako pitanje.
Hladna fuzija: Dvojica kemičara objavila su 1989. na konferenciji za novinare da su u staklenoj posudi na laboratorijskom stolu ostvarili nuklearnu fuziju. Laboratoriji diljem svijeta pokušali su to ponoviti, a rasprava o tome što su zapravo vidjeli traje i danas.
Hwang Woo-suk i lažne matične stanice: Južnokorejski veterinar objavio je 2004. i 2005. da je iz kloniranih ljudskih zametaka dobio matične stanice, a zemlja ga je slavila kao nacionalnog junaka. Godinu dana kasnije sveučilišno povjerenstvo utvrdilo je da nijedna od tih staničnih linija nije bila ono što je tvrdio.
Ivan Vučetić i otisci prstiju: Policijski službenik rodom s Hvara počeo je 1891. u Argentini skupljati otiske prstiju uhićenika. Godinu dana kasnije krvavi otisak palca na dovratku po prvi je put u povijesti otkrio počinitelja zločina.
Jan Hendrik Schön: Mladi njemački fizičar u Bellovim laboratorijima objavljivao je 2001. novi rad svakih osam dana, a o njemu se govorilo kao o budućem nobelovcu. Pad je počeo kad je jedna istraživačica primijetila da dva grafa iz dvaju različitih pokusa imaju potpuno isti šum.
Koraljni dvorac: Doseljenik iz Latvije, visok oko metar i pol, sam je u Floridi isklesao i podigao oko tisuću tona kamena, uključujući vrata od osam tona koja se mogla okrenuti jednim prstom. Kad su ga pitali kako, odgovarao je da poznaje tajne graditelja piramida.
Lisenko i sovjetska biologija: Agronom iz ukrajinskog sela obećao je sovjetskoj vlasti da će pšenicu natjerati da raste brže i rađa više, bez sporih pokusa genetičara. Dva desetljeća njegove su zamisli bile službena znanost, a genetika je u Sovjetskom Savezu bila gotovo zabranjena.
Mehanički Turčin: Lutka u turskoj odjeći sjedila je za ormarićem punim zupčanika i pobjeđivala na šahu careve i učenjake. Osamdeset četiri godine putovala je Europom i Amerikom, a tko je zapravo vukao poteze, javno se doznalo tek kad je izgorjela.
N-zrake: Ugledni francuski fizičar 1903. otkrio je novu vrstu zračenja, a u sljedećih godinu dana o njoj je objavljeno oko tri stotine radova. Onda je jedan američki gost u zamračenom laboratoriju potajno izvadio iz uređaja najvažniji dio, a promatrači su i dalje vidjeli zrake.
Nikola Tesla, Wardenclyffe i "zraka smrti": Na Long Islandu podigao je toranj visok pedeset sedam metara koji je trebao bežično prenositi energiju preko oceana, a u 78. godini najavio je zraku koja bi rušila zrakoplove na stotine kilometara. Kad je umro, vlada je zaplijenila njegove papire.
Piltdownski čovjek: Četrdeset godina britanski je "praljudski predak" stajao u udžbenicima kao karika koja nedostaje. Onda je kemijski test pokazao da je lubanja stara nekoliko stotina godina, a čeljust pripada orangutanu.
Polivoda: U tankim kvarcnim cjevčicama sovjetski su fizičari dobivali vodu gustu poput sirupa, koja se nije smrzavala ni na četrdeset stupnjeva ispod nule. Krajem šezdesetih stotine laboratorija proučavale su "polivodu", a neki su se bojali da bi mogla pretvoriti svu vodu na Zemlji u sebe.
Slavoljub Penkala: Kemičar rođen u Slovačkoj, koji je u Zagrebu uzeo ime Slavoljub, patentirao je oko osamdeset izuma. Jedan od njih postao je riječ za pisaljku, a drugi je 1910. prvi put u Hrvatskoj podigao čovjeka u zrak.
Što se dogodilo s Teslinim papirima: Dva dana nakon što je Nikola Tesla umro u hotelskoj sobi u New Yorku, savezna služba zaplijenila je njegove kovčege, iako je bio američki državljanin. Inženjer koji ih je pregledao u kutiji za koju se govorilo da krije dio "zrake smrti" našao je staru mjernu napravu.
Tajna Stradivarijevih violina: Violine iz radionice u Cremoni prodaju se za milijune, a graditelji već tri stoljeća pokušavaju otkriti što ih čini posebnima. U slijepim testovima najbolji svjetski violinisti ipak ih nisu uspjeli prepoznati.
Theranos: Tvrtka iz Silicijske doline obećavala je stotine pretraga krvi iz jedne kapi uzete iz prsta i vrijedila je milijarde dolara. Desetak godina kasnije njezina osnivačica i bivši predsjednik osuđeni su na zatvorske kazne zbog prijevare ulagača.
Vinlandska karta: Dan prije Kolumbova dana 1965. Sveučilište Yale predstavilo je kartu svijeta iz 15. stoljeća s otokom Vinlandom zapadno od Grenlanda, kao dokaz da su Europljani znali za Ameriku prije Kolumba. Šezdeset godina kasnije zna se da je tinta s njezinih linija izrađena u 20. stoljeću.