Faust Vrančić i Homo volans

Na 38. tabli knjige koju je šibenski učenjak objavio u Veneciji visi čovjek ispod četvrtastog jedra i lebdi pokraj visokog tornja. Crtež se danas smatra prvim tiskanim prikazom padobrana, ali je li ga itko ikad isprobao, ne zna se.

Ukratko

  • Faust Vrančić (1551.–1617.), svećenik, jezikoslovac i izumitelj iz Šibenika, objavio je u Veneciji oko 1615.–1616. knjigu Machinae novae, s 49 bakroreza koji prikazuju 56 strojeva i građevina.
  • Na tabli 38, nazvanoj Homo volans (Leteći čovjek), prikazan je čovjek koji se spušta s tornja ispod platna razapetog na četvrtasti okvir, što se smatra prvim tiskanim prikazom padobrana.
  • Kasnije se proširila priča da je Vrančić 1617. sam skočio s padobranom s tornja u Veneciji, ali za takav pokus nije pronađen nijedan suvremeni dokaz.
  • Djelo koje se često navodi kao potvrda, knjiga engleskog biskupa Johna Wilkinsa iz 1648., prema provjerama Vrančića i skok uopće ne spominje.

Faust Vrančić rođen je 1551. u Šibeniku, u uglednoj obitelji. O njegovu se obrazovanju brinuo stric Antun Vrančić, diplomat i ostrogonski nadbiskup, s kojim je putovao po Ugarskoj i Mletačkoj Republici, a studirao je u Padovi. Služio je na dvoru cara Rudolfa II. u Pragu kao kancelar za Ugarsku i Erdelj, a 1598. dobio je naslov čanadskog biskupa, iako biskupiju nikad nije vidio. Posljednje godine života proveo je u Veneciji, okrenut znanosti i pisanju.

Rječnik i nove naprave

Vrančić je bio višestran. Godine 1595. u Veneciji je objavio rječnik pet jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog, s više od pet tisuća latinskih riječi i oko 3800 hrvatskih. Bavio se i filozofijom, pa je 1616. izdao knjige o logici i kršćanskoj etici.

Njegovo najpoznatije djelo je Machinae novae, Novi strojevi. Prema Hrvatskoj enciklopediji, postoje dvije inačice knjige: jedna je vjerojatno tiskana oko 1595. u Firenci, a druga, potpunija, potječe iz 1615. ili 1616. Na 49 velikih bakroreza prikazano je 56 konstrukcija: mlinovi na vodu, vjetar i plimu, mostovi, strojevi za rad i druge naprave, uz kratka objašnjenja.

Leteći čovjek

Tabla 38 nosi naslov Homo volans. Na njoj je čovjek koji visi na četiri užeta ispod četvrtastog platna razapetog na drveni okvir i polako se spušta pokraj visoke kule. U kratkom tekstu uz tablu Vrančić objašnjava da se s takvim platnom može bez opasnosti spustiti s tornja ili druge visine.

Zamisao da platno može usporiti pad nije bila sasvim nova. Najstariji poznati crtež padobrana, iz 1470-ih, pripisuje se talijanskom graditelju Francescu di Giorgiju Martiniju, a Leonardo da Vinci oko 1485. nacrtao je padobran u obliku piramide. Ti crteži, međutim, nisu bili objavljeni i ostali su u rukopisima. Vrančićev je bio tiskan i dostupan čitateljima diljem Europe, pa ga mnogi smatraju prvim objavljenim nacrtom padobrana.

Skok koji nitko nije vidio

U mnogim se knjigama i člancima ponavlja da je Vrančić 1617., kao star i bolestan čovjek, sam isprobao padobran skočivši s tornja crkve svetog Marka u Veneciji, ili s neke druge kule u gradu. Kao dokaz obično se navodi knjiga Mathematical Magick engleskog biskupa i učenjaka Johna Wilkinsa, objavljena u Londonu 1648.

Kad su istraživači provjerili Wilkinsovu knjigu, utvrdili su da ona Vrančića ne spominje imenom i ne opisuje nikakav skok iz 1617. Nije pronađen ni zapis iz same Venecije o takvom događaju. Hrvatska enciklopedija zato piše da se pretpostavlja, ali nije potvrđeno, da je padobran isproban skokom s jednog venecijanskog tornja.

Vrančić je umro u Veneciji 20. siječnja 1617., a pokopan je u crkvi u Prvić Luci, na otoku Prviću kraj Šibenika, gdje je obitelj imala kuću. Ondje je 2012. otvoren Memorijalni centar Faust Vrančić.

Od crteža do skoka

Prvi dobro posvjedočeni skokovi s padobranom dogodili su se tek stoljeće i pol poslije. Francuz Louis-Sébastien Lenormand izveo je 1783. prvi zabilježeni javni skok, s tornja zvjezdarnice u Montpellieru, a dvije godine kasnije skovao je riječ parachute. André-Jacques Garnerin spustio se 1797. iz balona s padobranom od svile bez krutog okvira. Vrančićev Homo volans tako ostaje između dviju mogućnosti: kao nacrt koji je bio ispred svog vremena, ili kao pokus koji se možda dogodio, ali ga nitko nije zapisao.

Kronologija

  1. 1. siječnja 1551.: Faust Vrančić rođen je u Šibeniku.
  2. 1595.: U Veneciji izlazi njegov rječnik pet jezika.
  3. 1598.: Dobiva naslov čanadskog biskupa.
  4. 1615.–1616.: U Veneciji izlazi Machinae novae s tablom Homo volans.
  5. 1616.: Objavljuje djela o logici i kršćanskoj etici.
  6. 20. siječnja 1617.: Vrančić umire u Veneciji; pokopan je na Prviću.
  7. 1648.: John Wilkins objavljuje Mathematical Magick, koja se kasnije pogrešno navodi kao dokaz Vrančićeva skoka.
  8. 1783.: Louis-Sébastien Lenormand izvodi prvi zabilježeni javni skok s padobranom, s tornja u Montpellieru.
  9. 1797.: André-Jacques Garnerin spušta se iz balona s padobranom bez krutog okvira.

Ključne osobe

  • Faust Vrančić: Šibenski svećenik, jezikoslovac i izumitelj, autor djela Machinae novae.
  • Antun Vrančić: Faustov stric, diplomat i ostrogonski nadbiskup, koji ga je odgojio.
  • John Wilkins: Engleski biskup i učenjak čija se knjiga pogrešno navodi kao dokaz skoka.
  • Leonardo da Vinci: Talijanski umjetnik i izumitelj koji je oko 1485. nacrtao padobran u obliku piramide.
  • Louis-Sébastien Lenormand: Francuski fizičar koji je 1783. izveo prvi zabilježeni javni skok s padobranom i skovao riječ parachute.
  • André-Jacques Garnerin: Francuski zrakoplovac koji je 1797. skočio s padobranom iz balona.

Što se zna

  1. Faust Vrančić rođen je u Šibeniku 1551., a umro u Veneciji 20. siječnja 1617.
  2. Machinae novae sadrži 49 bakroreza s 56 konstrukcija; potpunija inačica potječe iz 1615. ili 1616.
  3. Tabla 38, Homo volans, prikazuje padobran s četvrtastim okvirom i smatra se prvim tiskanim prikazom padobrana.
  4. Nije pronađen suvremeni dokaz da je Vrančić ili netko drugi isprobao njegov padobran.
  5. Knjiga Johna Wilkinsa iz 1648. ne spominje Vrančića ni skok iz 1617.

Otvorena pitanja

  • Je li Vrančić svoj padobran ikad isprobao, sam ili uz pomoć drugoga?
  • Odakle potječe priča o skoku s tornja u Veneciji i tko ju je prvi zapisao?
  • Je li Vrančić poznavao starije talijanske nacrte padobrana?

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Vrančić, F. Machinae novae, pretisak (1993).
  • Virtualna izložba o Faustu Vrančiću, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izvori