Kurenti s Ptuja i tjeranje zime

Svake zime, između Svijećnice i pepelnice, po selima oko Ptuja trčkaraju bića u ovčjim kožama s teškim zvonima oko pasa i s rogovima ukrašenim vrpcama. Kažu da bukom tjeraju zimu, a nitko sa sigurnošću ne zna od kada to rade.

Ukratko

  • Kurent (u narodu i *korant*, mn. kurenti) je pokladni lik iz okolice Ptuja: odjeven je u ovčju kožu, nosi velika zvona i štap omotan ježevom kožom, a vjeruje se da bukom tjera zimu i zlo.
  • Običaj ophoda kurenta od kuće do kuće upisan je 2017. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
  • Zapisi o pojavljivanju kurenta sežu do 1880.; podrijetlo lika nije objašnjeno, a postoji nekoliko pretpostavki.
  • Slični ophodi životinjskih likova sa zvonima poznati su i u Hrvatskoj, od zvončara oko Rijeke do bušara u Slavoniji.

Kurent je prvo što posjetitelj Ptuja zapamti: ogromni krzneni lik koji se kreće sporo i teško, na glavi ima masku s dugim crvenim jezikom i rogove, a svaki mu korak odzvanja zvonima. Slovenci ga drže jednim od simbola svog identiteta, a Hrvatska enciklopedija poklade općenito opisuje kao običaj kojem su korijeni pretkršćanski i apotropejski: bukom i preobrazbom otjerati zimu i zle sile.

Kostim i ophod

Kostim, kurentija, sastoji se od šešira, odijela od ovčje kože, zelenih ili crvenih čarapa do koljena, zvona na lancu oko struka i ježevke, debelog štapa omotanog ježevom kožom. Prema slovenia.info, kurentija se nekad izrađivala od onoga što se našlo na gospodarstvu, a danas je rade samo rijetki majstori. Prema službenoj stranici slovenske vlade, o pojasu vise velika zvona i izvezeni rupčići, a djevojke, kaže slovenia.info, vežu rupčiće na ježevke u znak naklonosti.

Ophod se održava samo od Svijećnice, 2. veljače, do Pepelnice. Kurenti, često u društvu vraga koji kod kuće krade kobasicu ili dvije, idu od kuće do kuće u području Ptujskog i Dravskog polja, Haloza i Slovenskih goricâ. Uđu u dvorište, naprave krug i skakuću oko ukućana. Dobar posjet donosi sreću za cijelu godinu, osim ako se kurenti u dvorištu zavale po tlu, što prema predaji donosi lošu godinu. Domaćini ih časte, najčešće svinjskim mesom i kobasicama.

Nekad su kurentima mogli biti samo mladići. Danas, prema kurentovanje.net, u skupinama je oko tisuću kurenta, većinom mladića, ali se u novije vrijeme pridružuju i neke djevojke.

Od sela do festivala

U drugoj polovici 20. stoljeća kurenti su sve češće dolazili u Ptuj, gdje je nastalo Kurentovanje, najveći slovenski pokladni karneval. Slovenia.info navodi da tradicija festivala seže više od 60 godina, a prema RTV Slovenija, karneval privlači do 60 000 gledatelja godišnje. Slovenski registar nematerijalne baštine kurenta je upisao 2012., a UNESCO je 7. prosinca 2017., na sjednici međuvladina odbora u Južnoj Koreji, upisao ophode kurenta kao slovenski drugi element na svom popisu, nakon Škofjeloškog pasijona.

Odakle dolazi kurent?

Nitko ne zna sigurno. Organizatori Kurentovanja nabrajaju nekoliko pretpostavki: ilirsko-keltsku tradiciju, pratitelje božice Kibele koja se štovala u rimskom Poetovionu (današnji Ptuj), pretke Slovenaca ili naseljavanje uskoka u 16. stoljeću. Hrvatska enciklopedija bilježi da je Ptuj bio rimska kolonija Ulpia Traiana Poetovio, što daje povijesnu podlogu pretpostavci o Poetovionu, ali veza s kurentom nije dokazana. Aleš Ivančič, predsjednik Etnografskog društva Kurent iz Ptuja, drži da je riječ o drevnom obredu plodnosti mladih neženja, koji je nekad uključivao i štovanje pokojnih rođaka, a kurenta simbolički veže uz vinovu lozu. Prema službenoj stranici slovenske vlade, zapisi o pojavljivanju kurenta sežu do 1880.

Susjedi sa zvoncima

Hrvatska enciklopedija opisuje da se u pokladno doba javljaju skupine muškaraca odjevenih u životinjske kože sa zvoncima: zvončari u okolici Rijeke, baukači u Međimurju, bušari u Slavoniji, buše u Baranji, didi u Dalmatinskoj zagori i oko Sinja te didići u Lici. Razlikuju se u pojedinostima, osobito u maski, ali dijele istu zamisao: buka i preobrazba tjeraju zimu. Kurent pripada istoj široj skupini pokladnih likova, a od ostalih se razlikuje kostimom i područjem ophoda.

Kronologija

  1. 1880.: Najraniji zapisi o pojavljivanju kurenta.
  2. 2012.: Kurent upisan u slovenski registar nematerijalne baštine.
  3. 7. prosinca 2017.: UNESCO upisuje ophode kurenta na Reprezentativni popis.

Ključne osobe

  • Aleš Ivančič: Predsjednik Etnografskog društva Kurent iz Ptuja, tumači podrijetlo običaja.
  • Marko Klinc: Jedan od rijetkih izrađivača kurentija, nastavlja obiteljski zanat.

Što se zna

  1. Ophodi se održavaju između Svijećnice (2. veljače) i Pepelnice.
  2. Kurenti s vragovima idu od kuće do kuće po ptujskom području, u krug u dvorištu.
  3. UNESCO je ophode upisao 2017.
  4. Zapisi o pojavljivanju kurenta sežu do 1880.

Otvorena pitanja

  • Je li kurent starijeg, ilirsko-keltskog ili rimskog podrijetla, ili se razvio tek u novom vijeku?
  • Koliko su današnji izgled i imenovanje likova nastali tek u 20. stoljeću, s razvojem Kurentovanja?

Povezane priče

Izvori