Kralj Matjaž koji spava pod planinom

Pod planinom Peca na Koruškom, kaže predaja, kralj spava za kamenim stolom dok mu brada ne devet puta obavije stol. Tada će se probuditi, poraziti neprijatelje i vratiti dobra vremena.

Ukratko

  • Kralj Matjaž (slovenski *kralj Matjaž*, hrvatski kralj Matijaš, mađarski Mátyás) glavni je junak slovenskih pripovijedaka, a u povijesnom okviru uglavnom je odraz ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina (1458.–1490.).
  • Prema predaji, kralj je sa svojim vojnicima zaspao u pećini pod planinom Pecom na Koruškom za kamenim stolom; kad mu brada devet puta obavije stol, probudit će se, pobijediti neprijatelje, ukloniti nepravdu i vratiti dobra vremena.
  • Lik postoji u slovenskoj, hrvatskoj, srpskoj, mađarskoj, ukrajinskoj, slovačkoj i češkoj predaji; Slovenija ga ubraja među "uspavane kraljeve".
  • Pod Pecom danas postoji turistički uređena "Kraljeva pećina" s brončanim kipom.

Matjaž se opisuje kao središnjeg junaka narodnih pripovijedaka s povijesnom pozadinom, koje su zapisivali razni sakupljači prema usmenoj predaji, ali uz povijesno netočno ime. Nije samo slovenski lik: prisutan je i u predaji Mađara, Hrvata, Srba, Ukrajinaca, Slovaka, Čeha i Rusina te djelomice Nijemaca.

Kralj koji spava

Legenda kaže da pod planinom Pecom na Koruškom spava kralj Matjaž. U blizini Doma na Peci nalazi se spilja tog kralja s brončanim kipom, uređena za turiste i planinare. Prema najraširenijoj inačici, kralj je bio dobar vladar: pomagao je svima koji su ga molili za pomoć, dao kovati zlatnike, i za njegove vladavine na Koruškom su vladala dobra vremena. Drugi su se vladari udružili protiv njega. S preživjelim vojnicima sklonio se u pećinu pod Pecom, koja se sama otvorila i sakrila ga. U pećini je kralj za stolom zaspao. Kad mu se brada devet puta obavije oko kamenog stola, probudit će se. Tada će se na Koruško vratiti dobra vremena, a kralj će sa svojim vojnicima pobijediti sve neprijatelje, protjerati nepravdu i ponovno zavladati.

Ističe se da je zajednička značajka predaje poštovanje prema kralju, veličanje njegove dobrote i pravednosti te idealizirana slika feudalnog vladara koji je spreman kazniti i gospodu radi zaštite podanika. Do 16. stoljeća, piše, taj je kralj glavni junak slovenske tradicije, a likom se koriste mnoge bajke, pripovijetke, balade i pjesme.

Matija Korvin i "dobri vladar"

Prema slovenskim izvorima, većina tumačenja drži da je Matjaž u pravilu samo jedan od likova vrlo omiljenog ugarskog kralja Matije Korvina, koji je od 1458. do 1490. vladao i dijelom slovenskih zemalja. Furlanski povjesničar Marcantonio Nicoletti (umro 1596.) prvi je izvijestio da Tolminci pjevaju pjesme o kralju Matiji Korvinu; to su vjerojatno bile vojne hvalospjeve koje su širili preživjeli sudionici pobjedničkih pohoda.

Bilježi se i da su pučani nakon njegove smrti izmislili izreku "Matija je mrtav, pravda je izgubljena", što pokazuje da se sudilo pravednije nego pod nasljednicima. Hrvatska enciklopedija opisuje ga kao kralja koji je slomio samovolju velikaša i uveo jaku središnju vlast, a 1463. zauzeo je Jajce i osnovao Jajačku banovinu.

Istraživači slovenske tradicije razlikuju priče o "dobrom kralju Matjažu" i o "bogoborcu" kralju Matjažu, čija je povijesna pozadina sukob pape Grgura IX. i cara Fridrika II. Ističe se i da se ni za jednu matjaževsku pjesmu ne može tvrditi da je u njoj Matjaž bio od početka, nego je poput palimpsesta zamijenio junake drugih imena.

Od pećine do pročelja

Slika kralja Matjaža nalazi se i na pročelju kuće na Tržaškoj cesti u Ljubljani, koje je oslikao Šantl. Pripovijetke o njemu zapisali su, među ostalima, Miroslav Malovrh (1904.), Fran Levec (1905.) i Ivan Cankar, a Ivan Grafenauer je 1951. objavio zbirku Slovenske pripovedke o kralju Matjažu (SAZU).

Kronologija

  1. 1458.–1490.: Vladavina Matije Korvina.
  2. 16. stoljeće: Furlanski povjesničar bilježi da Tolminci pjevaju o Matiji Korvinu.
  3. 1904.: Malovrh objavljuje pripovijetke o Matjažu.
  4. 1951.: Grafenauer izdaje zbirku *Slovenske pripovedke o kralju Matjažu*.

Ključne osobe

  • Matija Korvin: Ugarsko-hrvatski kralj, povijesni uzor za lik.
  • Marcantonio Nicoletti: Furlanski povjesničar koji bilježi pjesme o Korvinu.
  • Ivan Grafenauer: Slovenski folklorist koji je sastavio zbirku o Matjažu.

Što se zna

  1. Kralj Matjaž u slovenskom je izročilu najčešće odraz kralja Matije Korvina (1458.–1490.).
  2. Predaja o spavaču pod Pecom govori o kralju koji se budi kad mu brada devet puta obavije stol.
  3. Lik je prisutan u predaji više europskih naroda.
  4. Uređena "Kraljeva pećina" pod Pecom namijenjena je turistima i planinarima.

Otvorena pitanja

  • Zašto je baš Matija Korvin postao junak predaje u slovenskim i hrvatskim krajevima?
  • Koliko je starijih likova (Matjaž kao "bogoborac") utopljeno u ovu priču?

Povezane priče

Izvori