Krampus

U noći s 5. na 6. prosinca, uoči blagdana svetog Nikole, u dijelu srednje Europe ulicama hodaju dva lika. Jedan je biskup s mitrom i štapom, koji dobroj djeci donosi darove. Drugi je dlakav, rogat i crn, zvecka lancima i maše šibom. To je Krampus, koji se brine za onu djecu koja tijekom godine nisu bila dobra. Ta se noć na njemačkom zove Krampusnacht.

Kako izgleda Krampus

Krampusa se zamišlja kao čovjekoliko biće s rogovima, prekriveno crnom ili smeđom dlakom, s jednim ljudskim stopalom i jednim kozjim kopitom. Iz usta mu visi dug, šiljat jezik, a ima i očnjake. Nosi lance, koji se tumače kao znak da je Crkva vraga svezala, ponekad i zvona. U ruci drži snop brezovih šiba kojima šiba djecu. Na leđima nosi vreću ili koš: u starijim pričama u njega je trpao zločestu djecu i odnosio ih.

Odakle dolazi

Podrijetlo Krampusa nije razjašnjeno. Dio folklorista i antropologa smatra da potječe iz pretkršćanskih običaja, ali povjesničari to uglavnom drže malo vjerojatnim, jer lik nije zabilježen prije 16. stoljeća. Američki antropolog John J. Honigmann, koji je 1975. promatrao blagdan svetog Nikole u Irdningu u Štajerskoj, zapisao je da su maskirani vragovi koji bučno plaše ljude u Njemačkoj poznati barem od 16. stoljeća, a slični likovi pojavljivali su se već u srednjovjekovnim crkvenim igrokazima. Mještani su mu, pisao je, govorili da je Krampus nastao od poganskog bića koje se stopilo s kršćanskim vragom.

Sveti Nikola u Njemačkoj je postao popularan oko 11. stoljeća. U 17. stoljeću dobio je pomoćnika: svecu nije priličilo da kažnjava, pa je tu ulogu preuzeo netko drugi. U različitim krajevima to su bili Knecht Ruprecht, Schmutzli, Père Fouettard ili Zwarte Piet, a u alpskim zemljama Krampus.

Krampusove povorke povezuju se i sa starijim alpskim ophodima Perchtenlauf, u kojima su se ljudi prerušavali u čupave, rogate likove i odijevali u životinjsko krzno. Crkva je na takve ophode gledala sa sumnjom, a vlasti su ih ponegdje zabranjivale.

Zabrane i povratak

U 20. stoljeću Krampus je u Austriji imao burnu povijest. Prema pregledima povijesti običaja, zabranila ga je katolička autoritarna vlast 1930-ih, a 1950-ih austrijska je vlada dijelila letke pod naslovom "Krampus je zao čovjek", iz straha da susreti s njim mogu štetiti dječjem duševnom zdravlju. Krajem stoljeća običaj se vratio u punoj snazi, a u Bavarskoj se obnavlja zajedno sa starim umijećem rezbarenja drvenih maski.

Danas su najpoznatije krampusove povorke, Krampuslauf, u kojima mladići u krznu i maskama plaše gledatelje. Povorke ponekad završe i ozljedama: 2013. nakon nekoliko povorki u Istočnom Tirolu osam je ljudi primljeno u bolnicu u Lienzu, a više od šezdeset ih je pregledano ambulantno.

Pozdrav od Krampusa

Od 19. stoljeća Europljani razmjenjuju i krampusove čestitke, Krampuskarten, često s natpisom Gruß vom Krampus, pozdrav od Krampusa. Na njima su šaljivi stihovi, a Krampus se nadvija nad djecom ili trči za njima. Starije čestitke prikazuju ga strašnijim, a novije sve umiljatijim. Krajem 20. i početkom 21. stoljeća lik se proširio i u Sjevernu Ameriku, gdje se pojavljuje u filmovima, stripovima i igrama.

Krampus kod nas

Krampus je poznat u Austriji, Bavarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i sjevernoj Italiji. U Sloveniji se zove parkelj i prati Miklavža, slovenskog svetog Nikolu. U hrvatskom je riječ krampus germanizam, preuzet od njemačkog der Krampus.

U Hrvatskoj djeca uoči svetog Nikole čiste čizmice i stavljaju ih u prozor, a ujutro ih nađu pune darova. Zločesta djeca dobivaju šibu od Krampusa, obično obojenu u zlatno. U nekim krajevima središnje Hrvatske ukućani bi se sakrili ispod prozora i zveckali lancima, da djeca pomisle kako prolazi Krampus. U okolici Petrinje mještani su se oblačili u biskupsku odoru i nosili djeci voće, a uz svetog Nikolu išao je Krampus s crvenim isplaženim jezikom, kravljim rogovima, kaputom obučenim naopako i košarom na leđima, u koju je skupljao zločestu djecu. U Donjoj Lomnici u Turopolju Krampus je djeci dijelio "krampusove bombone", ukrašene repe.

U Svetom Martinu na Muri u Međimurju udruga osnovana 2010. pokrenula je Svetomartinski krampuslauf, povorku s više od 350 sudionika iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Italije. Tako se stari ophod, koji je u Hrvatsku došao iz alpskih zemalja, ondje vraća u novom ruhu.