Lastovski poklad i katalonski glasnik
Svake zime u selu na otoku Lastovu povorka uz lijericu nosi slamnatu lutku, tri puta je spušta konopom s vrha sela do dna i na kraju je spaljuje. Predaja kaže da je ona carski glasnik katalonskih gusara koji je 1483. stigao tražiti predaju otoka, a onda ga je pomela oluja.
Ukratko
- Lastovski poklad, lastovski karneval, višednevni je običaj koji, prema predaji, podsjeća na 1483., kad su katalonski plaćenici pokušali osvojiti Lastovo, tada dio Dubrovačke Republike.
- U legendi je glasnik koji je zahtijevao predaju otoka zarobljen, provezen sela na magarcu i spušten konopom; običaj se završava paljenjem slamnate lutke Poklada.
- Poklad je od 17. siječnja 2008. zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Hrvatske, a u prosincu 2025. upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi zaštite nematerijalne baštine.
- Prvi pisani spomen običaja, prema mrežnoj stranici lastovo.org, potječe iz 16. stoljeća; za sam napad 1483. u izvorima koje smo našli nema arhivskog dokaza, već samo predaja.
Lastovo je udaljeni otok južno od Korčule. Tamošnje naselje Lastovo smješteno je na obronku brijega, a najviša točka sela i njegovo dno, prema opisu običaja, čine pozornicu poklada.
Otok i njegovo selo
Prema stranici lastovo.org, otok su prvi naselili Iliri, a Rimljani su ga zvali Augusta Insula, "Carski otok". Slavenskim imenom Lastobon spominje ga oko 950. bizantski car Konstantin VII. Godine 998. mletačke su snage razorile obalni grad, pa su stanovnici podigli obrambeno naselje na brdu u unutrašnjosti, ono koje i danas postoji. Otok je dugo bio samoupravan; Dubrovačkoj Republici pristupio je 1252., a ustanci 1602. i 1652. nisu vratili staru samoupravu. Mletci su ga kratko držali od 1603. do 1606., a gusarski napadi iz Ulcinja značili su obveznu stražarsku službu. Francuzi su otok zauzeli 1806., Britanci 1813., a 1815. pripao je Habsburgovcima. Prirodni park postao je 2006.
Predaja
Prema prikazu na mrežnoj stranici lastovo.org, 1483. katalonski gusari, a i drugi plaćenici, namjeravali su napasti i opljačkati Lastovo. Nakon neuspjelog napada na susjednu Korčulu poslali su glasnika na otok s ultimatumom da Lastovci predaju otok. Žene i djeca molili su sv. Jurja, a oluja je uništila neprijateljske brodove, dok je glasnik zarobljen. Lastovci su ga, kaže predaja, na magarcu proveli selom, osudili i spalili. Turistička zajednica otoka Lastova opisuje to kao rugalicu zarobljenom glasniku: provezen je kroz selo na magarcu i spušten konopom.
Taj događaj, prema predaji, obilježava se karnevalom, koji se na Lastovu zove Poklad. Povjesničari ga ne mogu potvrditi dokumentima: izvori koje smo pronašli ponavljaju predaju, a Hinino izvješće o UNESCO-ovu upisu navodi tek da prema usmenoj predaji podrijetlo običaja seže u dalmatinske otoke krajem 15. stoljeća.
Kako izgleda običaj
Prema Hininu izvješću, karneval traje od blagdana sv. Antuna (lokalno sv. Antonet), 17. siječnja, ili već od Tri kralja ako se tako dogovori Društvo Poklad, do Pepelnice. U povorci sudjeluje cijela zajednica, a predvode je karnevalisti u uniformama sa sabljama. "Lijepe maske" obilaze kuće i izvode karnevalsko kolo uz lijericu, tradicionalni instrument s tri žice. Povorku vodi čovjek s magarcem koji nosi slamnatu lutku zvanu Poklad. Lutku tri puta spuštaju užetom s najviše točke sela do dna, uz zvučne efekte. Vrhunac je paljenje Poklada. Stranica lastovo.org navodi pokladni utorak kao dan paljenja slamnate lutke, a Hinino izvješće Pepelnicu; izvori se dakle razilaze u tome kad točno završava običaj.
Sudionici se nazivaju pokladari. Društvo Poklad 1999. je donijelo Statut i Odluku o Lastovskom pokladu, kojima se detaljno opisuju redoslijed događaja i pravila koja treba poštivati.
Najstariji zapisi
Prema stranici lastovo.org, prvi pisani spomen karnevala potječe iz 16. stoljeća, a 1597. knez je okupljenoj svjetini zabranio nošenje oružja, uz prijetnju progonstvom. Hinino izvješće pak navodi da su najstariji sačuvani opisi poklada u rukopisu Baltazara Bogišića u Cavtatu, u dva izvješća Luke Zorea i Melka Lucijanovića iz 1877.
Lastovo je Dubrovačkoj Republici pristupilo dobrovoljno 1252. uz uvjet da se poštuje njegova samouprava; statut je prvi pisani zakon otoka. Do 1988. otok je bio zabranjena vojna zona, a stanovništvo je palo s 1205 (1991.) na 816 (2011.). Danas Poklad okuplja Lastovce s cijelog otoka i iz inozemstva.
Zaštita i priznanje
Ministarstvo kulture proglasilo je Poklad nematerijalnim kulturnim dobrom 17. siječnja 2008. Na 20. sjednici Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine u New Delhiju, održanoj od 8. do 13. prosinca 2025., karnevalska tradicija upisana je u Registar dobrih praksi zaštite, treći hrvatski upis na taj registar.
Kronologija
- 1252.: Lastovo dobrovoljno pristupa Dubrovačkoj Republici.
- 1483.: Prema predaji, katalonski plaćenici pokušavaju osvojiti Lastovo.
- 16. stoljeće: Prvi pisani spomen karnevala.
- 1597.: Knez zabranjuje nošenje oružja okupljenoj svjetini.
- 1877.: Zore i Lucijanović bilježe opis poklada.
- 1999.: Društvo Poklad donosi Statut i Odluku o Lastovskom pokladu.
- 17. siječnja 2008.: Poklad zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro.
- Prosinac 2025.: Upis u UNESCO-ov Registar dobrih praksi zaštite.
Ključne osobe
- Katalonski glasnik: Lik iz predaje koji je tražio predaju otoka i kojega predstavlja lutka Poklad.
- Sveti Juraj: Svetac kojemu su se, prema predaji, molili Lastovci.
- Luka Zore i Melko Lucijanović: Autori najstarijih sačuvanih opisa poklada iz 1877.
- Baltazar Bogišić: Prikupljač u čijem se rukopisu opisi nalaze.
Što se zna
- Poklad je višednevni karnevalski običaj koji počinje oko blagdana sv. Antuna i vrhuncu ima paljenje slamnate lutke.
- Lutku se spušta konopom, a vodi je čovjek s magarcem.
- Predaju o 1483. izvori donose bez arhivskog dokaza.
- Običaj je zaštićen na nacionalnoj razini od 2008., a UNESCO ga je u prosincu 2025. uvrstio u Registar dobrih praksi.
Otvorena pitanja
- Je li se 1483. doista dogodio napad ili je predaja nastala kasnije?
- Koliko je poklad stariji od prvog pisanog spomena iz 16. stoljeća?
- Kada točno završava običaj: na pokladni utorak ili na Pepelnicu?