Manastir Ostrog i mošti svetog Vasilija

Manastir se prvi put spominje na zemljovidu Crne Gore iz 1640. Podigao ga je u 17. stoljeću Vasilije Jovanović, mitropolit hercegovački, koji je ondje umro 1671. godine i nešto poslije bio proglašen svecem. Mošti počivaju u spiljskoj crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice.

Život svetog Vasilija

Stojan Jovanović rođen je 28. prosinca 1610. u selu Mrkonjići u Popovu polju, tada u sastavu Osmanskog Carstva. Pasao je stoku i, kako kaže predaja, dijelio je hranu sa siromašnijima. Školovao se u manastiru Zavala, a potom u manastiru Tvrdoš kraj Trebinja. Godine 1639. izabran je za episkopa zahumsko-skenderijskog, a 1649. povukao se. Umro je 29. travnja 1671. po starom, odnosno 12. svibnja po novom kalendaru, i pokopan u Ostrogu.

Bilježi se da je njegov grob u spiljskoj crkvi uskoro postao mjesto hodočašća kršćana, pravoslavaca i rimokatolika, te muslimana, privučenih izvješćima o čudima po svečevu zagovoru.

Manastir u stijeni

Današnji izgled manastir je dobio 1923.–1926., nakon požara koji je uništio veći dio sklopa; sačuvane su dvije male spiljske crkve, Vavedenja i Svetog Križa. Freske u Crkvi Vavedenja potječu s kraja 17. stoljeća, a drugu crkvu, u spilji na gornjem katu, oslikao je majstor Radul. Donji manastir, s crkvom Svetog Trojstva iz 1824., sadrži većinu monaških stanova i konačišta za hodočasnike. Uz Gornji manastir pokazuje se loza koja raste iz stijene; kaže se da je čudo jer iz gole stijene ne bi smjelo ništa rasti.

Hodočašće

Običaj je da hodočasnici pješače tri kilometra od donjeg do gornjeg manastira bosi. Prije ulaska u crkvu u kojoj počivaju mošti prilažu monasima odjeću, deke ili potrepštine poput sapuna. Blagdan je 12. svibnja. Orthochristian.com je 2018. izvijestio da je više od 100 000 vjernika došlo na blagdan, da im je trebalo nekoliko dana pješačenja, da su čekali u dugom redu i da je moštima poklonjeno 700 do 1000 ljudi na sat.

Prema istom izvoru, sveti Nikolaj Velimirović pisao je da su mošti neraspadnute i čudotvorne "do današnjeg dana" te da su "čuda na grobu svetog Vasilija bez broja". Mitropolit Amfilohije izjavio je da su mošti više puta izvađene iz manastira i vraćene.

Dokazi za i protiv

Neraspadnute i čudotvorne mošti

• U prilog: Pravoslavni izvori, među njima Nikolaj Velimirović, tvrde da su Vasilijeve mošti neraspadnute i čudotvorne.
• U prilog: Hodočasnici pričaju o ozdravljenjima i pomoći u životnim teškoćama; to su hodočasničke pripovijesti.
• Protiv: Izvori koje smo našli ne sadrže nezavisan stručni pregled moštiju; tvrdnja o neraspadnutosti u njima je izjava vjere, a ne objavljen nalaz.
• Protiv: Vjerodostojnost pojedinih ozdravljenja ne može se potvrditi izvan svjedočanstva hodočasnika.

Mjesto zajedničkog poštovanja

• U prilog: Bilježi se da u Ostrog dolaze pravoslavci, katolici i muslimani.
• U prilog: Broj hodočasnika, 1 do 1,2 milijuna godišnje i više od 100 000 samo na blagdan, pokazuje široko poštovanje.
• Protiv: Podaci o broju posjetitelja razlikuju se među izvorima (više od 100 000 godišnje prema jednom, oko milijun prema drugom).
• Protiv: Nema objavljenog istraživanja o udjelu nepravoslavnih hodočasnika.

Predaja i povijest

• U prilog: Povijesni su podaci o Vasilijevu životu i smrti usuglašeni: rođen 1610., biskup od 1639., umro 1671.
• U prilog: Manastir se na karti spominje 1640.
• Protiv: Poneki pravoslavni izvor navodi da je Vasilije umro u 16. stoljeću, što proturječi uobičajenom datumu 1671.
• Protiv: Priče o njegovu djetinjstvu pripadaju predaji.