Torinsko platno, Fatima, Lurd i druga mjesta i predmeti vjere. Područje: Vjerovanja, kultovi i čuda.
Anneliese Michel i suđenje u Aschaffenburgu: U ljeto 1976. u bavarskom gradiću Klingenbergu umrla je 23-godišnja studentica nakon deset mjeseci egzorcizama. Dvije godine kasnije njemački sud morao je odlučiti jesu li njezini roditelji i dvojica svećenika krivi što nisu pozvali liječnika.
Crna Gospa Bistrička: Drveni kip Gospe dvaput je zazidan u crkvi da ga ne bi pronašli Turci i dvaput je, prema predaji, ponovno otkriven. Danas je pred njim najveće hrvatsko marijansko svetište.
Egzorcizam: obred, povijest i pogled psihijatrije: Katolička crkva ima obred za istjerivanje zloga duha, ali isti taj obred zahtijeva da se prije njega isključi bolest. Gdje prestaje vjera, a počinje medicina, pitanje je staro gotovo koliko i sam obred.
Euharistijsko čudo iz Lanciana: Prema predaji, redovniku koji je sumnjao u Kristovu prisutnost u euharistiji hostija se za vrijeme mise pretvorila u meso, a vino u krv. U crkvi svetog Franje u Lancianu ta se relikvija čuva i danas, a 1971. ispitao ju je talijanski patolog.
Gospa od Guadalupe: Prema predaji, kad je siromašni Indijanac u prosincu 1531. pred biskupom rastvorio ogrtač pun ruža, na tkanini se pojavio lik Djevice Marije. Ogrtač se i danas čuva u Mexico Cityju, a istraživači se gotovo pet stoljeća pitaju tko je i kako naslikao taj lik.
Gospa Sinjska i opsada Sinja 1715.: U kolovozu 1715. nekoliko stotina vojnika branilo je Sinj od vojske koju su suvremenici procjenjivali na desetke tisuća ljudi. Opsjedatelji su se u noći uoči Velike Gospe povukli, a Sinjani to i danas pripisuju zagovoru Gospe čiju su sliku izbjeglice donijele iz Rame.
Kamenita vrata i slika koja nije izgorjela: U svibnju 1731. veliki požar progutao je zagrebački Gradec i zahvatio gradska vrata. Kad se vatra ugasila, u pepelu je, prema predaji, ležala slika Majke Božje kojoj je izgorio samo okvir.
Kipovi koji plaču: U kolovozu 1953. gipsana slika Bogorodice nad bračnim krevetom mladog para u Sirakuzi četiri je dana ronila suze, a liječnici su zaključili da je tekućina po sastavu nalik ljudskim suzama. Crkva je to priznala kao čudo, dok su drugi slučajevi suznih kipova završili na sudu.
Krv svetog Januarija: Tri puta godišnje nadbiskup Napulja pred punom crkvom podiže staklenu ampulu s tamnom, skrutnutom tvari. Nakon molitve, ponekad za nekoliko minuta, a ponekad tek nakon nekoliko dana, tvar postaje tekuća, a grad to dočekuje kao dobar znak.
Ludbreška Krv Kristova: Svećenik koji je 1411. sumnjao u pretvorbu vidio je, prema predaji, pravu krv u kaležu. Tajnu je čuvao do smrti, a dva pape poslije su o njoj vodili istragu.
Međugorje: U lipnju 1981. šestero mladih iz hercegovačkog sela reklo je da im se na brdu iznad kuća ukazala Gospa. Ukazanja, kažu neki od njih, traju i danas, a Katolička crkva tek je 2024. rekla svoju riječ, i to bez odluke o tome jesu li nadnaravna.
Neraspadnuta tijela svetaca: Kad su 1909. otvorili lijes redovnice Bernadette Soubirous, trideset godina nakon njezine smrti, prisutni su zapisali da je tijelo gotovo netaknuto. Takvih je zapisa u Katoličkoj crkvi stotine, a pitanje je jesu li znak ili prirodna pojava.
Noina lađa i Ararat: Knjiga postanka kaže da se korablja nakon potopa zaustavila "na Araratskom gorju". Od 19. stoljeća ekspedicije se penju na ugasli vulkan na istoku Turske u nadi da će pod ledom pronaći njezine ostatke, a nekoliko je puta objavljeno da su ih pronašle.
Stigme i Padre Pio: Pedeset godina kapucin iz malog mjesta na jugu Italije nosio je na rukama, nogama i boku rane slične Kristovima. Vjernici u njima vide znak svetosti, a kritičari postavljaju pitanje koje ni Crkva nikad nije službeno zatvorila.
Sunčevo čudo u Fatimi: Tri pastira najavila su čudo za podne 13. listopada 1917. Na kišom natopljenom polju okupile su se desetine tisuća ljudi, a mnogi su poslije svjedočili da su vidjeli kako Sunce pleše na nebu.
Torinsko platno: Na dugačkom lanenom platnu vidi se blijed lik čovjeka s ranama raspetog. Mnogi vjernici vjeruju da je to Isusov pokrov, a radiokarbonsko datiranje iz 1988. smjestilo ga je u srednji vijek. Rasprava traje i danas.
Trsat i Nazaretska kućica: Prema predaji, u svibnju 1291. na brdu iznad Rijeke osvanula je kuća u kojoj je živjela Djevica Marija, a tri godine poslije nestala je preko mora. Na tom mjestu i danas stoji najstarije hrvatsko marijansko svetište.
Ukazanja i ozdravljenja u Lurdu: Četrnaestogodišnja kći siromašnog mlinara 1858. govorila je da joj se u špilji kraj rijeke ukazuje "Gospođa". Na mjestu gdje je rukama iskopala izvor danas svake godine dolaze milijuni ljudi, a liječnici već više od stoljeća ispituju ozdravljenja za koja kažu da ih ne mogu objasniti.