Sedam gradova Cíbole

Franjevac Marcos de Niza vratio se 1539. iz pustinje s viješću da je izdaleka vidio grad veći od Meksika. Godinu dana poslije vojska od nekoliko tisuća ljudi stigla je pred isti grad i zatekla selo od kamena i nabijene zemlje.

Ukratko

  • Na Pirenejskom poluotoku pričalo se da je sedam biskupa oko 714. pobjeglo pred muslimanskim osvajačima preko Atlantika i na dalekom otoku osnovalo sedam gradova.
  • U Novoj Španjolskoj ta se slika spojila s glasinama o bogatim naseljima na sjeveru: franjevac Marcos de Niza izvijestio je 1539. da je vidio Cíbolu, prvi od sedam gradova.
  • Francisco Vázquez de Coronado krenuo je 1540. s velikom vojskom i zatekao sela naroda Zuni, bez zlata, a zatim je uzalud tražio i bogatu zemlju Quiviru u današnjem Kansasu.
  • Cíbola nije bila izmišljena: tako su Španjolci zvali stvarna naselja Zunija, čiji potomci i danas žive u Novom Meksiku.

Kad je Coronadova vojska u srpnju 1540. izbila pred pueblo Hawikku, ljudi su bili na rubu gladi. Prešli su stotine kilometara pustinje i planina uvjereni da ih čeka grad bogatiji od Meksika. Pred sobom su vidjeli kuće na tri, četiri i pet katova, sagrađene od kamena i zemlje, s ljestvama umjesto stubišta. Priča koja ih je dovela ondje bila je starija od Amerike.

Sedam biskupa na Atlantiku

Prema iberskoj predaji, kad su muslimanske vojske oko 714. osvajale vizigotsku Hispaniju, sedam kršćanskih biskupa, predvođenih nadbiskupom iz Porta, ukrcalo se sa svojim vjernicima na brodove i otplovilo na zapad, u Atlantik. Pristali su na nepoznat otok, spalili brodove da se nitko ne bi mogao vratiti i ondje osnovali sedam gradova.

Otok se zvao Antilia i od 1424., kad ga je mletački kartograf Zuane Pizzigano ucrtao kao velik pravokutnik daleko na zapadu, pojavljivao se na većini pomorskih karata 15. stoljeća. Na globusu Martina Behaima iz Nürnberga iz 1492. piše da je otok naselio nadbiskup iz Porta sa šestoricom biskupa i da mu se jedan španjolski brod 1414. približio. Kasnije su se pričale priče o portugalskim mornarima koji su na otoku zatekli ljude koji govore njihovim jezikom i pitaju vladaju li još Mauri Hispanijom. Kad je Atlantik postao poznat, Antilia je nestala s karata, ali je dala ime Antilima, a sedam gradova ostalo je čekati na novom kontinentu.

Četvorica preživjelih

Godine 1528. veliku španjolsku ekspediciju Pánfila de Narváeza na Floridi uništile su oluje, bolesti i sukobi. Od stotina ljudi preživjela su samo četvorica: Álvar Núñez Cabeza de Vaca, Andrés Dorantes, Alonso del Castillo Maldonado i Dorantesov rob, Afrikanac Estevanico. Osam godina lutali su od Teksasa preko sjevera današnjeg Meksika, živjeli među starosjediocima kao trgovci i iscjelitelji, a 1536. stigli su u Ciudad de México. Pričali su o velikim naseljima na sjeveru, o kojima su slušali na putu.

Potkralj Nove Španjolske Antonio de Mendoza odlučio je poslati izvidnicu. Španjolci iz četvorke nisu htjeli ponovno na put, pa je vodstvo dobio franjevac Marcos de Niza, koji je prije toga služio u Peruu, a vodič je bio Estevanico.

Fra Marcos vidi grad

Marcos je iz Culiacána krenuo 7. ožujka 1539. Estevanico je išao naprijed sa skupinom starosjedilaca i slao glasnike s križevima: što veći križ, to važnija vijest. Uskoro je javio da je čuo za zemlju Cíbolu sa sedam velikih i bogatih gradova. Zatim su stigli bjegunci, ranjeni i preplašeni, s viješću da su stanovnici Cíbole napali Estevanicovu skupinu i ubili njega i mnoge njegove pratioce. Estevanico je tako postao prvi stranac koji je stigao u Hawikku i u njemu umro.

Prema vlastitom izvještaju, Marcos je oko 5. lipnja 1539. došao do mjesta s kojega je vidio grad na brežuljku, veći od Meksika, i čuo od pratilaca da je to najmanji od sedam gradova. Nije se usudio ući, nego je podigao hrpu kamenja s križem, proglasio zemlju posjedom španjolske krune i vratio se. Izvještaj je potkralju predao 2. rujna 1539. Povjesničari se do danas spore je li Marcos doista vidio Hawikku, je li pretjerao ili uopće nije stigao tako daleko, jer je put u zadanom vremenu bio vrlo dug.

Coronadova vojska

Mendoza i mladi namjesnik Nove Galicije Francisco Vázquez de Coronado uložili su u pohod velik dio vlastitog imetka. Vojska je krenula iz Compostele 23. veljače 1540.: oko četiristo europskih vojnika, između 1300 i 2000 domorodačkih saveznika iz središnjeg Meksika, i četvorica franjevaca. Fra Marcos išao je s njima kao vodič.

U srpnju 1540. izgladnjela prethodnica zatražila je da je puste u Hawikku. Stanovnici su odbili, došlo je do borbe i Španjolci su zauzeli pueblo. U njemu su našli hranu, ali ne i zlato. Coronado je potkralju napisao da su to vrlo dobre kuće od više katova, ali da u njima nema ništa od onoga što je fratar opisao, a vojnici su, piše, Marcosa obasipali kletvama. Marcos je ubrzo poslan natrag u Meksiko. Dio stanovnika Hawikkua sklonio se na obližnju stolovastu planinu Dowa Yalanne.

Coronado je odande slao izvidnice na sve strane. Jedna, pod vodstvom Garcíje Lópeza de Cárdenasa, stigla je do ruba Velikog kanjona. Zimu 1540. na 1541. vojska je provela uz Rio Grande, gdje su sukobi s tamošnjim narodima prerasli u rat.

Zemlja Quivira

Ondje je Coronado čuo novu priču. Zarobljeni starosjedilac s ravnica, kojega su Španjolci prozvali "Turčinom", govorio je o bogatoj zemlji Quiviri daleko na istoku. U proljeće 1541. vojska je krenula preko Velikih ravnica, ravne i gotovo bezlične stepe. Drugi vodiči upozoravali su da Turčin vodi pogrešnim putem. Coronado je 29. srpnja 1541. stigao do Quivire, u današnjem Kansasu, i ondje zatekao sela s kućama od trave, vjerojatno pretke naroda Wichita. Turčin je pogubljen. Prema jednom tumačenju, htio je da se Španjolci izgube na ravnicama; prema drugom, vodio ih je prema velikim naseljima na jugoistoku.

Vojska se u travnju 1542. vratila u Meksiko. Coronado je ostao bez novca, a protiv njega i Cárdenasa podignute su optužbe zbog nasilja nad starosjediocima. Umro je u Ciudad de Méxicu 1554.

Hawikku poslije Coronada

Španjolci su 1628. u Hawikkuu osnovali misiju. Zuniji su se 1632. pobunili i spalili crkvu, 1672. spalili su je apački napadači, a nakon velikog ustanka puebla 1680. stanovnici su Hawikku zauvijek napustili. Ruševine je od 1917. do 1923. iskapala zaklada Heye pod vodstvom Fredericka Webba Hodgea. Danas su dio rezervata naroda Zuni i zaštićeni spomenik. Zuniji su poznati po nakitu od tirkiza i srebra, a u njihovu kraju Španjolci su poslije našli bakar i tirkiz, ali zlatne Cíbole nikad nije bilo.

Kronologija

  1. Oko 714.: Prema predaji, sedam biskupa bježi pred muslimanskim osvajanjem i osniva sedam gradova na otoku u Atlantiku.
  2. 1424.: Antilia se pojavljuje na pomorskoj karti Zuanea Pizzigana.
  3. 1492.: Behaimov globus donosi natpis o otoku sedam gradova.
  4. 1528.-1536.: Četvorica preživjelih Narváezove ekspedicije prelaze sjever današnjeg Meksika.
  5. 7. ožujka 1539.: Fra Marcos de Niza i Estevanico kreću iz Culiacána.
  6. 1539.: Estevanico pogiba u Hawikkuu.
  7. 2. rujna 1539.: Marcos predaje potkralju izvještaj o Cíboli.
  8. 23. veljače 1540.: Coronadova vojska kreće iz Compostele.
  9. Srpanj 1540.: Španjolci zauzimaju Hawikku i ne nalaze zlato.
  10. 29. srpnja 1541.: Coronado stiže u Quiviru.
  11. Travanj 1542.: Vojska kreće natrag u Meksiko.
  12. 1680.: Nakon ustanka puebla Zuniji napuštaju Hawikku.
  13. 1917.-1923.: Prva velika arheološka iskapanja Hawikkua.

Ključne osobe

  • Álvar Núñez Cabeza de Vaca: Jedan od četvorice preživjelih Narváezove ekspedicije, čije su priče potaknule potragu.
  • Estevanico: Afrički rob i vodič, prvi stranac koji je stigao do Hawikkua, gdje je ubijen 1539.
  • Marcos de Niza: Franjevac koji je izvijestio da je izdaleka vidio Cíbolu, veću od Meksika.
  • Antonio de Mendoza: Potkralj Nove Španjolske koji je poslao obje ekspedicije.
  • Francisco Vázquez de Coronado: Zapovjednik vojske koja je 1540.-1542. tražila Cíbolu i Quiviru.
  • García López de Cárdenas: Coronadov časnik čija je izvidnica stigla do Velikog kanjona.
  • Frederick Webb Hodge: Arheolog koji je 1917.-1923. vodio iskapanja Hawikkua.

Što se zna

  1. Legenda o sedam biskupa i otoku Antiliji zapisana je na pomorskim kartama i globusima 15. stoljeća.
  2. Estevanico je ubijen u Hawikkuu 1539., a Marcos de Niza izvijestio je da je izdaleka vidio grad veći od Meksika.
  3. Coronadova vojska zauzela je Hawikku u srpnju 1540. i ondje nije našla zlato.
  4. Cíbola je u španjolskim izvorima ime za naselja naroda Zuni i njihov kraj.
  5. Quivira, do koje je Coronado stigao 1541., bila je zemlja seoskih naselja, vjerojatno predaka naroda Wichita.

Otvorena pitanja

  • Je li Marcos de Niza doista vidio Hawikku ili je opis sastavio iz tuđih priča?
  • Što su starosjedioci na sjeveru zapravo pričali Cabezi de Vaci i Estevanicu o naseljima na sjeveru?
  • Je li Turčin namjerno vodio Španjolce u propast ili prema stvarnim velikim naseljima?

Teorije

  • Stara iberska priča o sedam gradova prenesena je na nove glasine o naseljima puebla
  • Marcos de Niza vidio je ili čuo za stvarna naselja Zunija i u izvještaju ih uveličao
  • Marcos nije stigao do Cíbole, nego je izvještaj sastavio od priča svojih pratilaca

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Flint, R. i Flint, S. C. (ur.) (2005). Documents of the Coronado Expedition, 1539-1542. Southern Methodist University Press.
  • Winship, G. P. (1904). The Journey of Coronado, 1540-1542. New York: Allerton Book Co.

Izvori