Teotihuacán

Asteci su ruševine sjeveroistočno od današnjeg Meksika nazvali mjestom gdje su rođeni bogovi. Ni oni nisu znali tko ih je sagradio, a pravo ime grada, jezik njegovih stanovnika i imena njegovih vladara i danas su nepoznati.

Ukratko

  • Teotihuacán je bio najveći grad pretkolumbovske Amerike: oko 500. godine u njemu je živjelo sto tisuća ili više ljudi, na površini od dvadesetak četvornih kilometara.
  • Ime mu je dano tek stoljećima nakon pada, na jeziku Asteka; ne zna se kako su ga zvali stanovnici, kojim su jezikom govorili ni tko je njime vladao.
  • Grad je bio višenarodan, s četvrtima doseljenika iz udaljenih krajeva, a oko 550. središte je stradalo u požaru i grad je propao.
  • Godine 2003. otkriven je tunel ispod Hrama pernate zmije, zapečaćen prije gotovo dvije tisuće godina, s desecima tisuća predmeta i bazenčićima žive, ali kraljevski grob ondje nije pronađen.

Teotihuacán leži četrdesetak kilometara sjeveroistočno od Ciudad de Méxica. Kroz grad u smjeru sjever-jug prolazi široka ulica duga više kilometara, koju su Asteci nazvali Ulica mrtvih, jer su vjerovali da su humci uz nju grobovi. Na njezinu sjevernom kraju stoji Mjesečeva piramida, uz nju Sunčeva piramida, jedna od najvećih u Americi, a na jugu Ciudadela, golem ograđen trg s Hramom pernate zmije.

Grad bez imena

Kad su Asteci stoljećima kasnije zavladali dolinom Meksika, Teotihuacán je već odavno bio ruševina. Nazvali su ga na jeziku nahuatl, a ime se obično prevodi kao "mjesto gdje su rođeni bogovi". Prema njihovoj predaji, ondje su se bogovi žrtvovali kako bi nastali Sunce i Mjesec. Asteci su hodočastili u ruševine i nosili predmete iz njih u svoj glavni grad.

Teotihuacán nije ostavio tekstove koji se mogu pročitati. Na zidnim slikama i posudama postoje znakovi koji bi mogli biti pismo, ali ih nitko nije dešifrirao. Za razliku od majanskih gradova, Teotihuacán nema prikaza kraljeva s imenima, ni kraljevskih grobova, ni spomenika s opisima osvajanja. Zato se raspravlja je li grad imao jednog vladara, vijeće plemića ili neki drugi oblik vlasti.

Tko su bili graditelji

U dolini su oko 600. pr. Kr. postojala manja sela. Oko početka nove ere grad je naglo narastao. Jedno od objašnjenja je erupcija vulkana Xitle na jugu doline, koja je uništila suparnički grad Cuicuilco i mogla potaknuti seobu prema sjeveru. U prvim stoljećima nove ere izgrađeni su Sunčeva piramida, Mjesečeva piramida i Ciudadela.

O tome tko su bili stanovnici, istraživači se ne slažu. Predlažu se preci današnjih Totonaka, naroda nahua ili Otomija. Jezikoslovac Terrence Kaufman 2001. je iznio jezične dokaze da je važna skupina u gradu govorila jezikom srodnim totonačkim ili mixe-zoque jezicima. Arheološki nalazi pokazuju da su u gradu živjeli ljudi različitog podrijetla: u četvrti Tlailotlacan pronađene su zapotečke grobnice i keramika iz Oaxace, a u drugim četvrtima tragovi doseljenika iz drugih dijelova Mezoamerike. Većina stanovnika živjela je u višeobiteljskim kamenim stambenim sklopovima, kojih je bilo oko dvije tisuće.

Utjecaj grada sezao je daleko. Majanski natpisi bilježe da je 378. ratnik Sihyaj K'ahk', prikazan sa simbolima iz Teotihuacána, stigao u Tikal, tisuću kilometara daleko, a ubrzo nakon toga ondje je zavladao novi kralj.

Tunel ispod pernate zmije

Hram pernate zmije sagrađen je oko 150.–200. Pročelje mu krase glave zmija s perjem, među najranijim prikazima božanstva koje su Asteci poslije zvali Quetzalcoatl. U osamdesetima su ispod njega pronađeni ostaci više od stotinu ljudi, žrtvovanih pri gradnji, mnogi s rukama vezanima iza leđa.

U jesen 2003., nakon jakih kiša, arheolog Sergio Gómez Chávez iz meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest pronašao je u podnožju hrama rupu široku manje od metra. Spustio se na užetu i našao se u tunelu koji su s obje strane zatvarale goleme stijene. Georadarom je 2004. i 2005. utvrđeno da tunel dug oko sto metara vodi od Ciudadele do ispod središta hrama. Stanovnici su ga namjerno zatrpali i zapečatili prije gotovo dvije tisuće godina.

Iskopavanje je počelo 2009. i trajalo godinama, ručno i lopatama. Iz tunela je izvađeno oko tisuću tona zemlje i oko 75 000 predmeta i ulomaka: maske, ogrlice, školjke, figure od zelenog kamena, kugle obložene mineralom nastalim od pirita i kosti životinja. Zidovi su bili posuti mineralnim prahom koji u polumraku svjetluca. Na kraju tunela, sedamnaestak metara pod zemljom, pronađen je minijaturni krajolik s bazenčićima tekuće žive, koji je Gómez Chávez protumačio kao sliku podzemlja i jezera. Neki istraživači nadali su se da će ondje naći grob vladara, ali ga nisu našli.

Pad

Oko 550. središte grada stradalo je u velikom požaru. Izgorjele su palače i hramovi uz Ulicu mrtvih, a kipovi su razbijeni. Mnogi arheolozi to tumače kao pobunu protiv vladajućih skupina, jer su stradale upravo zgrade elite. Spominju se i suše nakon klimatskih poremećaja 535.–536. i propadanje trgovine. Grad se nakon toga smanjio i nikad nije vratio staru moć.

Meksički arheolog Leopoldo Batres 1905. počeo je velika iskapanja i obnovu Sunčeve piramide. Godine 1971. ispod Sunčeve piramide pronađen je i jedan stariji tunel. Teotihuacán je 1987. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Kronologija

  1. Oko 600. pr. Kr.: U dolini postoje manja sela.
  2. Oko početka nove ere: Grad naglo raste.
  3. 1.–3. st.: Grade se Sunčeva piramida, Mjesečeva piramida i Ciudadela.
  4. Oko 150.–200.: Gradi se Hram pernate zmije; prinesene su ljudske žrtve.
  5. 378.: Sihyaj K'ahk', povezan s Teotihuacánom, stiže u Tikal.
  6. Oko 550.: Požar u središtu grada; početak propadanja.
  7. 13.–15. st.: Narodi nahua ponovno naseljavaju kraj; Asteci daju gradu ime i hodočaste u ruševine.
  8. 1905.: Leopoldo Batres počinje obnovu Sunčeve piramide.
  9. 1971.: Pronađen je tunel ispod Sunčeve piramide.
  10. 1987.: Teotihuacán je upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
  11. 2003.: Sergio Gómez Chávez otkriva tunel ispod Hrama pernate zmije.
  12. 2015.: Iz tunela je izvađeno oko 75 000 predmeta i ulomaka.

Ključne osobe

  • Sergio Gómez Chávez: Meksički arheolog koji je otkrio i istražio tunel ispod Hrama pernate zmije.
  • Leopoldo Batres: Meksički arheolog koji je početkom 20. stoljeća obnovio Sunčevu piramidu.
  • George Cowgill: Američki arheolog koji je desetljećima proučavao društvo i stambene sklopove Teotihuacána.
  • Terrence Kaufman: Američki jezikoslovac koji je pokušao odrediti jezik stanovnika grada.
  • Sihyaj K'ahk': Ratnik povezan s Teotihuacánom koji je 378. stigao u majanski Tikal.

Što se zna

  1. Grad je oko 500. imao sto tisuća ili više stanovnika i prostirao se na dvadesetak četvornih kilometara.
  2. Ime Teotihuacán dali su mu Asteci, stoljećima nakon njegova pada.
  3. U gradu je postojala četvrt doseljenika iz Oaxace, sa zapotečkim grobnicama i keramikom.
  4. Ispod Hrama pernate zmije pronađeni su ostaci više od stotinu žrtvovanih ljudi.
  5. Tunel ispod hrama dug je oko sto metara i zapečaćen je prije gotovo dvije tisuće godina.
  6. Oko 550. središte grada stradalo je u požaru.

Otvorena pitanja

  • Kako su stanovnici zvali svoj grad i kojim su jezikom govorili?
  • Je li gradom vladao kralj, vijeće ili netko treći?
  • Je li ispod nekog od hramova pokopan vladar?
  • Tko je zapalio središte grada oko 550.?

Teorije

  • Grad su gradili i nastanjivali ljudi različitog podrijetla bez jednog vodećeg naroda
  • Vodeći sloj činili su preci Totonaka ili srodnih naroda s obale Zaljeva
  • Graditelji su bili preci naroda nahua, kojima su pripadali i Asteci
  • Grad su osnovale izbjeglice iz Cuicuilca nakon erupcije vulkana Xitle

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori