Visovac, otočni samostan na Krki i put do Knina 1688.

Na otočiću usred Krke franjevci su živjeli pod osmanskom vlašću, bježali pred glađu i ratovima i uvijek se vraćali. Samostanska kronika kaže da je jedan od njih 1688. Mlečanima pokazao skriveni put do Knina.

Ukratko

  • Visovac je mali otok u proširenju kanjona Krke, na kojem su 14. stoljeća augustinci, a od oko 1445. franjevci imali samostan.
  • Franjevci su ostali na otoku i nakon osmanskog osvajanja Skradina 1522., a povremeno su bježali u Drniš i Šibenik.
  • Prema samostanskoj povijesti, fra Andrija Resić u Morejskom ratu (1684.–1699.) pokazao je mletačkim inženjerima skriveni put do Knina, što je bilo presudno za osvajanje grada.
  • Hrvatska enciklopedija Knin 11. rujna 1688. opisuje kao pripojen Mletačkoj Republici i ne spominje fratra.

Visovac leži u Visovačkom jezeru, proširenju kanjona Krke u Šibensko-kninskoj županiji. Samostan i danas stoji na otoku, a baroknu obnovu i proširenja Hrvatska enciklopedija bilježi od 1694. do 1911.

Augustinci i franjevci

Prvi spomen otoka je u povelji kralja Ludovika I. Anžuvinca iz 1345., kojom je otok i tvrđavu Rog darovao Budislavu Ugriniću. Hrvatska enciklopedija bilježi da su u 14. stoljeću augustinski pustinjaci ondje sagradili mali samostan i gotičku crkvu svetog Pavla. Samostanska stranica navodi da najstariji dokumenti otok zovu Bila Stina i da se vjeruje da ga je augustincima darovao ban Pavao Šubić Bribirski.

Oko 1440.–1445. augustinci odlaze, a na otok dolaze franjevci iz Kreševa, iz Bosanske vikarije. Hrvatska enciklopedija navodi da je 1522., nakon pada Skradina, otok došao pod osmansku vlast, ali su franjevci ostali i služili okolno stanovništvo. Godine 1576. sagradili su novi samostan i crkvu Gospe od Milosti, što je, prema istom izvoru, pridonijelo širenju pobožnosti prema Gospi Visovačkoj. Samostanska stranica bilježi da je sultan Mehmed II. 1463. izdao ahd-namu koja jamči zaštitu i slobodu vjere, no u praksi su fratri često bili progonjeni, pljačkani i ubijani.

Bijeg i povratak

Franjevci su otok napuštali više puta. Godine 1639. zbog velike gladi preselili su u Drniš. Od 1648. do 1672., u Kandijskom ratu, jer su podržavali Mlečane, privremeno su živjeli u Šibeniku. Kad bi prilike postale bolje, vraćali bi se.

Novicijat se prvi put spominje 1568. Godine 1735. provincija Bosna Srebrena podijeljena je na tri, a dalmatinska je provincija odredila Visovac, Zaostrog i Živogošće kao novicijatske kuće. Do kraja 19. stoljeća Visovac je bio jedini preostali.

Put do Knina

Prema samostanskoj stranici, franjevci su organizirali okolno kršćansko pučanstvo i pomagali mletačkoj vojsci. Fra Andrija Resić u Morejskom ratu, koji je trajao od 1684. do 1699., mletačkim je inženjerima pokazao skriveni put do Knina, što je bilo presudno za oslobođenje grada.

Hrvatska enciklopedija o Kninu piše drukčije. Knin je za Osmansko Carstvo osvojio bosanski sandžak-beg Husrev 29. svibnja 1522., kad je grad postao nahija u Bosanskom sandžaku. Nakon pobjede nad Osmanlijama 11. rujna 1688. Knin je postao dio posjeda Mletačke Republike u Dalmaciji. Srednjovjekovna tvrđava zapadno od grada potječe iz 10. stoljeća, a konačan izgled dobila je početkom 18. stoljeća; dijeli se na gornji, srednji i donji grad povezane pokretnim mostovima. Enciklopedija je ubraja među najveće fortifikacije u Dalmaciji. O Resiću ne piše.

Dokazi za i protiv

Fra Andrija Resić pokazao je Mlečanima put koji je odlučio osvajanje Knina

  • U prilog: Samostanska stranica Visovca navodi da je Resić u Morejskom ratu pokazao mletačkim inženjerima skriveni put do Knina i da je to bilo presudno.
  • U prilog: Ista stranica bilježi da su franjevci pomagali mletačku vojsku i organizirali kršćane iz okolice.
  • Protiv: Hrvatska enciklopedija opis osvajanja Knina 1688. ne povezuje s ičijim vodstvom.

Put je bio jedan od više čimbenika pobjede

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija zbiva 1688. opisuje kao pobjedu nad Osmanlijama, bez isticanja jednog događaja.
  • Protiv: Samostanska povijest govori o presudnoj ulozi, pa je ocjena „jedan od čimbenika“ blaža od tradicije fratara.

Bez mletačkih zapisa o tome ne može se ništa reći

  • U prilog: Samostanska stranica jedini je navedeni izvor za Resića, a Hrvatska enciklopedija ga ne spominje.
  • Protiv: Samostanska stranica izričito Resićevu ulogu naziva presudnom.

Kronologija

  1. 1345.: Prvi spomen otoka u povelji Ludovika I. Anžuvinca.
  2. oko 1440.–1445.: Franjevci dolaze na Visovac.
  3. 1463.: Mehmed II. izdaje ahd-namu franjevcima.
  4. 1522.: Pad Skradina i Knina; Visovac pod osmanskom vlašću.
  5. 1568.: Prvi spomen novicijata.
  6. 1576.: Novi samostan i crkva Gospe od Milosti.
  7. 1639.: Franjevci bježe u Drniš zbog gladi.
  8. 1648.–1672.: Franjevci žive u Šibeniku.
  9. 11. rujna 1688.: Knin dolazi pod Mlečane.
  10. 1735.: Podjela provincije Bosne Srebrene.

Ključne osobe

  • Andrija Resić: Franjevac koji je prema samostanskoj povijesti pokazao mletačkim inženjerima put do Knina.
  • Budislav Ugrinić: Plemić kojem je Ludovik I. 1345. darovao otok.
  • Mehmed II.: Sultan koji je 1463. izdao ahd-namu franjevcima.

Što se zna

  1. Prvi spomen otoka potječe iz 1345., a franjevci ondje žive od oko 1445.
  2. Otok je od 1522. bio pod osmanskom vlašću, ali su franjevci ostali.
  3. Franjevci su otok napuštali 1639. i od 1648. do 1672.
  4. Knin je 11. rujna 1688. došao pod Mletačku Republiku.
  5. Samostanska stranica prenosi da je Resić pokazao put do Knina.

Otvorena pitanja

  • Koliko je Resićev put zaista odlučio osvajanje Knina?
  • Postoje li mletački ili osmanski zapisi koji ga potvrđuju?

Teorije

  • Resić je pokazao put koji je bio presudan za osvajanje Knina.
  • Put je bio jedan od čimbenika pobjede uz mletačku vojnu snagu.
  • Bez suvremenih zapisa ne može se utvrditi koliki je bio Resićev doprinos.

Povezane priče

Izvori