Vučedolska golubica

Najpoznatija ptica hrvatske prapovijesti možda uopće nije golubica. Glinena posuda iskopana 1938. kraj Vukovara, stara gotovo pet tisuća godina, prikazuje pticu koju arheolozi danas češće zovu jarebicom, a ni njezina namjena nije sasvim jasna.

Ukratko

  • Vučedolska golubica je keramička posuda u obliku ptice, pronađena 1938. na Vučedolu kraj Vukovara, iz razdoblja vučedolske kulture u bakreno doba.
  • Iako je u javnosti poznata kao golubica, arheolozi smatraju da vjerojatnije prikazuje jarebicu.
  • Ukrašena je urezanim i bijelo ispunjenim uzorcima, a na vratu ima znakove u obliku dvostruke sjekire; najčešće se tumači kao obredna posuda, možda kadionica.
  • Postala je simbol Vukovara i nalazila se na hrvatskoj novčanici od 20 kuna, a čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Nekoliko kilometara nizvodno od Vukovara, na visokoj prapornoj obali Dunava, nalazi se Vučedol. Ondje se tisućama godina, s prekidima, živjelo na tri zaravni iznad rijeke. Najistaknutiji položaj, nazvan Gradac, bio je od ostatka naselja odvojen umjetno prokopanim jarkom, pa ga Hrvatska enciklopedija opisuje kao svojevrsnu akropolu. Po tom je nalazištu ime dobila vučedolska kultura, jedna od najvažnijih kultura bakrenog doba u jugoistočnoj Europi.

Iskopavanje na Gradcu

Prve nalaze s Vučedola skupila je obitelj Streim, vlasnici zemljišta, i predala ih Arheološkom muzeju u Zagrebu. Josip Brunšmid je 1897. na Gradcu izveo pokusno iskopavanje. Pravo istraživanje počelo je tek 1938., kad je njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt sustavno iskopao cijeli Gradac i utvrdio redoslijed slojeva, od mlađeg kamenog doba do srednjeg vijeka.

Tijekom tih radova pronađena je posuda u obliku ptice. Stranica terenskog dnevnika Mirka Šepera, koji je sudjelovao u iskopavanju, bilježi dan kad je pronađena. Posuda je završila u Arheološkom muzeju u Zagrebu, gdje se čuva i danas.

Ptica od gline

Posuda je tamne, uglačane površine, a ukrasi su urezani ili utisnuti u glinu i ispunjeni bijelom masom, kako je bilo uobičajeno u vučedolskoj keramici. Na prsima je prikazana ogrlica, na tijelu nizovi valovitih i cik-cak crta koji podsjećaju na perje krila, a na vratu znakovi u obliku dvostruke sjekire, odnosno pješčanog sata. Ptica ima dug vrat s otvorom na vrhu, okruglo tijelo, kratak rep i stoji na nožicama.

Hrvatska enciklopedija, opisujući oblike vučedolske keramike, navodi "posudu u obliku golubice (odnosno jarebice)". Hrvatska narodna banka piše o posudi u obliku ptice "golubice ili jarebice". U javnosti se ustalio naziv golubica, ali arheolozi smatraju da posuda zapravo prikazuje jarebicu. Prava je nesigurnost u samoj prirodi predmeta: to nije prirodoslovni crtež, nego stilizirana posuda, pa se vrsta ptice može samo naslućivati po obliku tijela, repu i vratu.

Obredna posuda

Ni namjena posude nije zapisana. Otvor na vrhu vrata i šuplje tijelo pokazuju da je bila posuda, a ne kip. Uobičajeno je tumačenje da je imala obrednu namjenu, a često se navodi da je bila kadionica, u kojoj se palio miris. Taj se zaključak temelji na obliku i izradi predmeta, a ne na ostacima sadržaja, pa ostaje pretpostavka.

Znakovi na vratu pobudili su posebnu pozornost. Dvostruka sjekira u mnogim je prapovijesnim kulturama bila simbol moći ili božanstva, a vučedolski ljudi bili su vješti ljevači bakra. Hrvatska narodna banka, u opisu motiva s novčanice, povezuje pticu sa štovanjem indoeuropskoga boga vatre i ljevačkog zanata. To je tumačenje, kao i Durmanovo čitanje nebeskih znakova na drugim vučedolskim posudama u članku o Vučedolskom Orionu, privlačno, ali ga se ne može provjeriti, jer vučedolska kultura nije imala pisma.

Simbol jednoga grada

Posuda je s vremenom postala mnogo više od muzejskog predmeta. Postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Vukovara i cijele istočne Slavonije. Od 1993. nalazila se na naličju hrvatske novčanice od 20 kuna, uz dvorac obitelji Eltz u Vukovaru.

Sustavna istraživanja Vučedola obnovljena su 1984. i nastavljena nakon Domovinskog rata, a podno nalazišta danas radi Muzej vučedolske kulture. Izvornik je izložen u Zagrebu, ali je u Vukovaru i okolici lik ptice postao gotovo zaštitni znak kraja.

Kronologija

  1. Oko 2800.–2400. pr. Kr.: Razdoblje kojem se pripisuje izrada posude.
  2. 1897.: Josip Brunšmid izvodi pokusno iskopavanje na Gradcu.
  3. 1938.: Robert Rudolf Schmidt sustavno istražuje Gradac; pronađena je posuda u obliku ptice.
  4. 1978.: U Vinkovcima je pronađena posuda koju je Aleksandar Durman protumačio kao kalendar.
  5. 1984.–1990.: Sustavna istraživanja cijelog Vučedola.
  6. 1993.: Motiv golubice pojavljuje se na novčanici od 20 kuna.
  7. 2014.: Hrvatska narodna banka izdaje prigodnu novčanicu od 20 kuna s istim motivom.

Ključne osobe

  • Robert Rudolf Schmidt: Njemački arheolog koji je 1938. sustavno istražio Gradac na Vučedolu.
  • Mirko Šeper: Sudionik iskopavanja 1938., u čijem je terenskom dnevniku zabilježen dan pronalaska posude.
  • Josip Brunšmid: Hrvatski arheolog koji je 1897. izveo prvo pokusno iskopavanje na Gradcu.
  • Aleksandar Durman: Hrvatski arheolog koji je vodio kasnija istraživanja Vučedola i tumačio vučedolsku simboliku.

Što se zna

  1. Posuda je pronađena 1938. tijekom iskopavanja Roberta Rudolfa Schmidta na Gradcu na Vučedolu.
  2. Pripada vučedolskoj kulturi bakrenog doba.
  3. Hrvatska enciklopedija i Hrvatska narodna banka opisuju je kao posudu u obliku golubice ili jarebice.
  4. Na vratu ima urezane znakove u obliku dvostruke sjekire.
  5. Čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
  6. Od 1993. nalazila se na naličju novčanice od 20 kuna.

Otvorena pitanja

  • Koju je pticu izrađivač zapravo htio prikazati?
  • Je li posuda bila kadionica, posuda za tekućinu ili nešto treće?
  • Što su značili znakovi u obliku dvostruke sjekire na vratu?
  • Je li ptica bila povezana s nekim božanstvom ili obredom vučedolskih ljevača bakra?

Teorije

  • Posuda prikazuje jarebicu, kako smatraju arheolozi
  • Posuda prikazuje golubicu, kako ju je nazvala javnost
  • Posuda ne prikazuje određenu vrstu, nego stiliziranu pticu s obrednim značenjem

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori