Yu Veliki, kralj koji je ukrotio vode

U kineskoj Knjizi dokumenata (Shangshu) vode "dosežu do neba". Potop prekriva brda i opkoljava planine, a ljudi nemaju gdje živjeti. Mudri vladar Yao traži nekoga tko će vode ukrotiti, i dvorani mu predlažu Guna. Prema Sima Qianovim Zapisima velikog povjesničara, Gun je radio devet godina, a vode se nisu smirile.

Zemlja koja sama raste

Knjiga planina i mora (Shanhaijing) priča to drukčije i starije zvuči. Potop "plavi do neba", a Gun, ne čekajući dopuštenje, krade od Nebeskog vladara xirang, "zemlju koja sama raste", da njome zagradi vodu. Vladar zbog toga naredi bogu vatre Zhurongu da ga ubije na rubu planine Yu. Iz Gunova tijela, kaže ista knjiga, rodi se Yu, a vladar mu naloži da rasprostre zemlju i uredi devet pokrajina.

Kasnije su se predaje razgranale. Prema jednoj, zapisanoj u rukopisu iz razdoblja Zaraćenih država, Yuova je majka zatrudnjela kad je pojela sjemenke jedne biljke, a sin joj se rodio nakon tri godine. Zajedničko im je da Yu nastavlja posao u kojem je otac propao.

Triput pokraj vlastitih vrata

Yu ne gradi nasipe. Proučava rijeke, prokopava korita, probija kanale kroz planine i vodi vodu prema moru. Predaja kaže da je jeo i spavao s radnicima i da su mu ruke i noge bile pune žuljeva. Na Žutoj rijeci pokazuje se Yuova vrata, Yumenkou, uski prolaz kroz planinu Longmen koji je, prema predaji, otvorio upravo on.

Najpoznatija je priča o njegovoj odanosti poslu. Filozof Mencije u 4. st. pr. Kr. piše da je Yu osam godina radio izvan kuće i triput prošao pokraj svojih vrata, a da nije ušao. Kod Sima Qiana, oko 90. pr. Kr., ta su se izbivanja produljila na trinaest godina. Kasnije pripovijesti dodaju pojedinosti: prvi put je čuo da mu žena rađa, drugi put ga je sin dozivao, a treći put je sin već imao više od deset godina.

Devet pokrajina i devet kotlova

Kad su vode otekle, zemlja se mogla obrađivati. Poglavlje Yuov danak (Yu Gong) u Knjizi dokumenata opisuje kako je Yu obišao cijeli svijet koji su Kinezi tada poznavali, podijelio ga na devet pokrajina i za svaku zapisao tlo, rijeke i danak. Prema kasnijoj predaji, od bronce iz devet pokrajina izlio je devet tronožnih kotlova, koji su postali znak vlasti nad cijelom zemljom.

Vladar Shun, Yaov nasljednik, toliko je cijenio Yuov rad da mu je prijestolje predao umjesto svojem sinu. Yu je tako postao prvi vladar dinastije Xia. Predaja kaže da je umro na planini Kuaiji, južno od današnjeg Shaoxinga, gdje se i danas štuje njegov grob, a vlast je naslijedio njegov sin Qi. Time je, u kineskoj povijesnoj predaji, počela vladavina dinastija u kojima prijestolje prelazi s oca na sina.

Zapis na brončanoj posudi

Kineska predaja smješta Yua u kraj 3. tisućljeća pr. Kr., gotovo tisuću godina prije najstarijih kineskih zapisa, natpisa na proročkim kostima iz doba dinastije Shang. Ni na tim kostima ni na predmetima iz Yuova doba njegovo ime nije pronađeno. Najstariji poznati spomen nalazi se na brončanoj posudi Bin Gong xu iz 9. st. pr. Kr., koju je 2002. u jednoj trgovini starinama u Hong Kongu pronašlo osoblje jednog pekinškog muzeja. Natpis od 98 znakova počinje riječima da je Yu po nalogu Neba "širio zemlju" i uređivao planine i rijeke.

Početkom 20. stoljeća kineski povjesničari iz kruga Gu Jieganga, koji su sumnjali u vjerodostojnost drevnih kronika, tvrdili su da je Yu u najstarijim predajama bio bog ili mitsko biće povezano s vodom i zemljom, a ne čovjek. I danas se raspravlja je li dinastija Xia postojala. Arheolog Xu Xusheng je 1959. pronašao veliko brončanodobno nalazište Erlitou kraj Yanshija u pokrajini Henan, s palačama i radionicama za lijevanje bronce, koje se danas datira otprilike u razdoblje od 1750. do 1500. pr. Kr. Većina kineskih arheologa Erlitou smatra ostatkom Xije, a mnogi zapadni stručnjaci upozoravaju da bez pisanih tragova iz tog doba to nije moguće dokazati.

Brana u klancu Jishi

U kolovozu 2016. Wu Qinglong i suradnici objavili su u časopisu Science da su na gornjem toku Žute rijeke, u klancu Jishi, pronašli tragove brane koju je stvorilo klizište pokrenuto potresom. Kad je brana popustila, oko 1920. pr. Kr., nastala je, prema njihovu radu, jedna od najvećih poplava slatke vode u posljednjih deset tisuća godina. Autori su predložili da bi to mogao biti Yuov potop i da bi Xia tada počela oko 1900. pr. Kr., nekoliko stoljeća kasnije nego što kaže predaja, baš kad nastaje kultura Erlitou.

Godinu kasnije Science je objavio tri komentara. Han Jianye napisao je da se zaključci o veličini jezera, njegovoj starosti i snazi poplave ne mogu potvrditi. Drugi kritičari, među njima Huang Chunchang sa suradnicima, napisali su da je obližnje nalazište Lajia razoreno potresom i blatnim tokovima prije oko 3950 godina, a da je jezero iza brane nestalo mnogo ranije. Wu i suradnici odgovorili su da kritičari pogrešno razumiju geološke dokaze. Sinologinja Sarah Allan dodala je prigovor druge vrste: u najstarijim tekstovima Yu ne kroti jednu poplavu na jednoj rijeci, nego prokopava korita svih rijeka na svijetu da bi zemlja postala pogodna za život, a priča o potopu i priča o osnivanju Xije u najranijim zapisima nisu bile povezane.