Otok na Bledu i zvono želja

Na otoku usred Bledskog jezera stoji crkva sa zvonom koje, vjeruje se, ispunjava želje. Prvo zvono, kaže predaja, leži na dnu jezera, gdje ga je potopila oluja, a naručila ga je udovica koja je ostala bez muža.

Ukratko

  • Na Blejskom otoku (slovenski Blejski otok) stoji hodočasnička crkva Marijina uznesenja, do koje vode 99 kamenih stuba, a u njoj je zvono želja.
  • Prema predaji, zvono je 1534. u Padovi izlio majstor Franziskus Patavinus za mladu udovicu iz Bledskog dvorca; oluja je zvono potopila na putu do otoka, a papa je nakon njezine smrti poslao novo.
  • Na otoku su pronađeni ranosrednjovjekovni grobovi i temelji predromaničke kapele, a predaja o zvonu nije potkrijepljena izvorima koje smo našli.
  • Danas se zvono zove "zvono želja": tko ga zazvoni, prema vjerovanju, zaželi želju.

Bledsko jezero (Blejsko jezero) u Julijskim Alpama poznato je po otoku nasred vode. Na njemu stoji crkva, a u njezinu krovu zvono koje posjetitelji dolaze zazvoniti.

Otok i crkva

Prema Turističkoj organizaciji Bleda, tragovi otoka sežu u prapovijest (od 11. do 8. stoljeća pr. Kr.) i slavenska naselja (od 9. do 10. stoljeća). Na mjestu današnje crkve vjerojatno je u ranom srednjem vijeku bio staroslavenski kultni prostor. Od 9. do 11. stoljeća pronađeno je 124 grobova, koji se vide kroz stakleni prozor u crkvi. Iz tog razdoblja potječu i temelji predromaničke kapele, za koju turistička organizacija navodi da je jedini otkriveni primjer kultnog objekta iz tog doba na slovenskom području.

Prva zidana crkva posvećena je 1142., kad ju je blagoslovio oglejski patrijarh Pellegrino. U 15. stoljeću obnovljena je u gotici, a 1465. posvetio ju je prvi ljubljanski biskup Žiga Lamberg. Potres 1509. oštetio ju je pa je prezidana u ranom baroku, a današnji joj izgled potječe iz 17. stoljeća, nakon drugog potresa. Zvonik je podignut u 15. stoljeću, a potresi i udar groma 1688. toliko su ga oštetili da je više puta popravljan; današnji je visok 54 metra. Monumentalno stubište od 99 stuba, kao i zid i druge zgrade, čuva svoj izgled još od 17. stoljeća.

Arheološka iskapanja na otoku vodila su se od 1962. do 1964., a njihovu su građu 2020. iznova obradili autori zbornika Srednjeveški Blejski otok v arheoloških virih (ur. Benjamin Štular); Polona Bitenc i Timotej Knific u njemu tumače srednjovjekovno grobište i grobne nalaze.

Predaja o potopljenom zvonu

Turistička organizacija Bleda prepričava predaju ovako: u to je doba u Bledskom dvorcu živjela mlada, neutješna udovica. Razbojnici su joj ubili muža i tijelo bacili u jezero. Ona je skupila svo srebro i zlato i dala izliti zvono za kapelu na otoku. Zvono je, kaže se, izlio u Padovi 1534. majstor Franziskus Patavinus. Ali zvono nikad nije stiglo: jaka oluja potopila je lađu s lađarima i zvonom. Neki kažu da se po vedrim noćima zvono još čuje. Nakon nesreće udovica je prodala sav imetak i otišla živjeti u samostan u Rim. Nakon njezine smrti papa je posvetio novo zvono i poslao ga na otok. Tko ga zazvoni i pošalje želju milosrdnoj "gospi s jezera", ona će mu je ispuniti.

Predaju turistička organizacija izričito naziva legendom, a mi nismo našli objavljen arhivski dokument koji bi potvrdio godinu 1534., ime udovice ili put zvona. Zvonik danas ima tri zvona koja su izradili ljubljanski ljevači Samasso i Franchi, a zvono želja nalazi se u gornjem dijelu krova iznad lađe crkve.

Dvorac nad jezerom

Bledski dvorac, iz kojeg predaja izvodi udovicu, prema Hrvatskoj enciklopediji prvi se put spominje 1004., a 1011. pripao je biskupiji u Brixenu. Car Fridrik II. darovao ga je 1236. koruškom vojvodi Bernardu Spanheimu. Bledski gospodar Herbard VIII. Turjaški (1558.–1574.) pristao je uz luteranstvo i morao je vlast prepustiti Ivanu Lenkoviću, a 1803. Bled je pripao Austriji.

Kronologija

  1. 9.–11. st.: Grobište na otoku; temelji predromaničke kapele.
  2. 1142.: Posvećena prva zidana crkva.
  3. 1465.: Posvećena obnovljena gotička crkva.
  4. 1509.: Potres ošteti crkvu; slijedi prezidanje u ranom baroku.
  5. 1534.: Prema predaji, u Padovi izliveno zvono za otok.
  6. 1688.: Udar groma i potres oštećuju zvonik.
  7. 1962.–1964.: Arheološka iskapanja na otoku.

Ključne osobe

  • Franziskus Patavinus: Padovanski ljevač koji je, prema predaji, izlio zvono iz 1534.
  • Žiga Lamberg: Prvi ljubljanski biskup, posvetio gotičku crkvu 1465.
  • Benjamin Štular: Urednik zbornika o srednjovjekovnoj arheologiji Blejskog otoka (2020.).

Što se zna

  1. Na otoku su nađeni grobovi iz 9.–11. stoljeća i temelji predromaničke kapele.
  2. Prva zidana crkva posvećena je 1142., a današnji izgled potječe iz 17. stoljeća.
  3. Stubište ima 99 stuba, a zvonik je visok 54 metra.
  4. Predaju o zvonu iz 1534. prenosi turistička organizacija, koja je naziva legendom; objavljeni arhivski dokument nismo našli.

Otvorena pitanja

  • Postoji li pisani trag o zvonu iz 1534. i o udovici iz predaje?
  • Koliko je predaja o potopljenom zvonu starija od današnjih turističkih prikaza?

Povezane priče

Izvori