Codex Gigas, "Vražja Biblija"

Najveći sačuvani srednjovjekovni rukopis težak je oko 75 kilograma, a na jednoj njegovoj stranici nalazi se vrag visok pola metra. Legenda kaže da ga je redovnik napisao u jednoj noći, uz vražju pomoć.

Ukratko

  • Codex Gigas ("Divovska knjiga") nastao je početkom 13. stoljeća u benediktinskom samostanu Podlažice u Češkoj i najveći je sačuvani srednjovjekovni rukopis.
  • Nadimak "Vražja Biblija" dobio je po velikom crtežu vraga i po legendi da ga je redovnik napisao u jednoj noći uz vražju pomoć.
  • Istraživanja pokazuju da ga je napisala jedna ruka, ali da je za to trebalo mnogo godina, a ne jedna noć.
  • Švedska ga je vojska 1648. odnijela iz Praga kao ratni plijen, i od tada se čuva u Stockholmu.

U Kraljevskoj knjižnici u Stockholmu čuva se knjiga koja se ne može ni podići bez pomoći. Visoka je 92 i široka 50 centimetara, debela više od 20 centimetara i teška oko 75 kilograma. Za njezinih 310 listova pergamene, prema procjenama, potrošene su kože oko 160 životinja. Na latinskom se zove Codex Gigas, "Divovska knjiga", ali u narodu je poznatija kao "Vražja Biblija".

Knjižnica u jednoj knjizi

Unatoč nadimku, Codex Gigas nije samo Biblija. Uz Stari i Novi zavjet sadrži dva djela židovskog povjesničara Josipa Flavija, Židovske starine i Židovski rat, Etimologije Izidora Seviljskog, srednjovjekovnu enciklopediju, nekoliko medicinskih rasprava, Češku kroniku Kozme Praškog, kalendar s popisom pokojnika, popis redovnika te molitve i zaklinjanja. Bio je to cijeli samostanski svijet znanja u jednom svesku.

Tekst je pisan latinskim jezikom, uredno i ujednačeno od prve do posljednje stranice. Ukrašen je velikim obojenim inicijalima.

Vrag i Nebeski grad

Na listu 290 nalazi se crtež po kojem je knjiga postala slavna. Vrag visok gotovo pola metra čuči raširenih ruku, s rogovima, zelenim licem, dvostrukim crvenim jezikom i kandžama na rukama i nogama. Odjeven je samo u nešto poput krznenih hlača. Na stranici nema ničega drugog.

Na susjednoj stranici nalazi se crtež Nebeskog grada, Jeruzalema s kulama i zidinama, bez ijednog lika. Istraživači smatraju da su te dvije slike namjerno postavljene jedna nasuprot drugoj, kao prikaz suprotnosti između raja i pakla, spasenja i prokletstva. Ispred lika vraga u rukopisu se nalaze tekstovi o pokori i ispovijedi, što se uklapa u to tumačenje.

Legenda o zazidanom redovniku

Legenda, zapisana već u srednjem vijeku, govori o redovniku koji je prekršio zavjete i bio osuđen da ga živog zazidaju. Kako bi izbjegao kaznu, obećao je da će u jednoj noći napisati knjigu koja će zauvijek proslaviti samostan i sadržavati svo ljudsko znanje. Oko ponoći shvatio je da to ne može sam, pa je zazvao vraga i prodao mu dušu u zamjenu za pomoć. Vrag je dovršio knjigu, a redovnik je u znak zahvalnosti na jednu stranicu naslikao njegov lik.

Legenda je objašnjavala ono što se ljudima činilo nemogućim: kako je jedan čovjek mogao napisati tako golemu knjigu tako ujednačenim rukopisom.

Što su otkrili istraživači

U kalendaru s popisom pokojnika pojavljuje se ime Hermanus inclusus, "Herman zatvorenik". Inclusus je bio redovnik koji je dobrovoljno živio zatvoren u ćeliji radi molitve i pokore. Mnogi istraživači pretpostavljaju da je upravo on pisar, iako to nije moguće dokazati, jer drugo njegovo djelo nije poznato. Prema zapisima u samom kodeksu, nastao je otprilike između 1204. i 1230.

Kraljevska knjižnica u Stockholmu provela je opsežna istraživanja kodeksa. Stručnjaci za rukopise usporedili su oblike slova na svim stranicama i zaključili da je cijeli tekst napisala ista osoba, što je vrlo neobično za tako veliku knjigu. Prema procjenama, samo pisanje teksta trajalo je najmanje pet godina neprekidnog rada, a s ukrašavanjem i prekidima vjerojatno dvadesetak godina ili više. Jedna noć nije dolazila u obzir.

Nekoliko listova nedostaje. Nije poznato tko ih je i zašto izrezao, pa i to hrani priče o tajnim sadržajima.

Putovanje kroz Europu

Knjiga nije dugo ostala u Podlažicama. Benediktinci su je ubrzo založili cistercitima iz Sedleca, od kojih ju je krajem 13. stoljeća otkupio benediktinski samostan Břevnov kraj Praga. Kasnije je čuvana u samostanu u Broumovu. Godine 1594. car Rudolf II., poznat kao strastveni skupljač rijetkosti, prenio ju je u svoju zbirku u Prag.

Na kraju Tridesetogodišnjeg rata, 1648., švedska je vojska zauzela dio Praga i odnijela carske zbirke kao ratni plijen. Codex Gigas tako je stigao u Stockholm. Godine 1697. izgorio je kraljevski dvorac Tre Kronor u kojem se nalazila knjižnica. Knjigu su spasili bacivši je kroz prozor, a prema predaji pritom je ozlijedila jednog prolaznika.

Kodeks se i danas čuva u Kraljevskoj knjižnici u Stockholmu. Potpuno je digitaliziran, a 2007. i 2008. nekoliko je mjeseci bio izložen u Pragu, prvi put nakon više od 350 godina.

Kronologija

  1. Početak 13. stoljeća: U samostanu Podlažice nastaje Codex Gigas.
  2. Oko 1230.: Kodeks je dovršen.
  3. 13. stoljeće: Knjiga je založena cistercitima u Sedlecu, a zatim je otkupljuje samostan Břevnov.
  4. 1594.: Car Rudolf II. prenosi kodeks u svoju zbirku u Pragu.
  5. 1648.: Švedska vojska odnosi kodeks iz Praga kao ratni plijen.
  6. 7. svibnja 1697.: Kodeks je spašen iz požara dvorca Tre Kronor u Stockholmu.
  7. 2007.–2008.: Kodeks je nekoliko mjeseci izložen u Pragu.

Ključne osobe

  • Herman Inclusus: Benediktinski redovnik iz Podlažica, prema pretpostavci istraživača pisar kodeksa.
  • Rudolf II.: Car Svetog Rimskog Carstva koji je kodeks 1594. prenio u svoju zbirku u Pragu.

Što se zna

  1. Codex Gigas nastao je početkom 13. stoljeća u benediktinskom samostanu Podlažice u Češkoj.
  2. Visok je 92 centimetra, težak oko 75 kilograma i ima 310 listova pergamene; neki listovi nedostaju.
  3. Uz Bibliju sadrži djela Josipa Flavija, Izidora Seviljskog i Kozme Praškog, medicinske tekstove, kalendar i zaklinjanja.
  4. Analiza rukopisa pokazuje da je cijeli tekst napisala jedna osoba, a rad je trajao godinama.
  5. Švedska ga je vojska odnijela iz Praga 1648., a 1697. spašen je iz požara u Stockholmu.

Otvorena pitanja

  • Je li pisar doista bio Herman Inclusus i kakav je bio njegov život?
  • Zašto je pisar u knjigu stavio tako velik i upečatljiv lik vraga?
  • Tko je izrezao nedostajuće listove i što je na njima bilo?

Teorije

  • Jedan redovnik, vjerojatno Herman, pisao ga je dvadesetak godina kao djelo pokore
  • Lik vraga i Nebeski grad namjerna su pouka o grijehu i spasenju
  • Iza legende o paktu s vragom krije se stvarni sukob ili kazna u samostanu
  • Na kodeksu je radilo više pisara koji su oponašali jedan rukopis

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • National Geographic (2008). Devil's Bible.

Izvori