Dvigrad i Morganovo blago

U Limskoj dragi u Istri stoje zidine grada koji nije srušila nijedna vojska: stanovnici su ga ostavili sami, bježeći od kuge, malarije i rata. Predaja kaže da je u pustim ulicama zakopao blago velški gusar Henry Morgan, koji je prema povijesnim vrelima umro na Jamajci.

Ukratko

  • Dvigrad je napušteni srednjovjekovni grad u Limskoj dragi kraj Kanfanara, prvi put spomenut 879.; unutar dvostrukih zidina sačuvani su ostaci više od dvjesto zgrada i crkve sv. Sofije.
  • Stanovnike su od kasnog srednjeg vijeka do 17. stoljeća prorijedile kuga i malarija, a 1615. grad je izdržao opsadu u Uskočkom ratu; ljudi su se postupno preselili u Kanfanar, a s preseljenjem župe grad je ostao pust.
  • Istarska predaja, koju prenose Turistička zajednica Istarske županije i Novi list, kaže da je u ruševinama blago sakrio gusar Henry Morgan i da je selo Mrgani kraj Kanfanara dobilo ime po njemu.
  • Henry Morgan djelovao je na Karibima, a umro je 1688. na Jamajci; nijedan poznati dokument ne smješta ga na Jadran, pa nije poznato kako je predaja nastala.

Između Pazina i Rovinja, u Limskoj dragi kraj Kanfanara, na brežuljku iznad dna doline stoje ruševine Dvigrada. Ime znači dva grada. Na jednoj uzvisini stajao je Castel Parentin, napušten već u ranom srednjem vijeku, a na susjednoj Moncastello, čije zidine, kule i ulice posjetitelji danas obilaze.

Grad na dvije uzvisine

Na tom su mjestu ljudi živjeli već u prapovijesti, u gradini na terasama brijega, a u rimsko doba naselje je čuvalo sjevernu granicu pulskog područja. U povijesnim vrelima Dvigrad se prvi put spominje 879., kada je vlast nad njegovom crkvom preuzeo akvilejski patrijarh. Krajem 13. stoljeća grad su dobili Gorički grofovi, a 1413. pod mletačkom vlašću donesen je statut dvigradske komune.

U svom najboljem razdoblju Dvigrad je bio pravi mali grad. Opasivale su ga dvostruke zidine s troja vrata i tri kule. Na najvišoj točki stajala je crkva sv. Sofije, podignuta na temeljima ranokršćanske crkve iz 5. stoljeća i u 13. stoljeću pregrađena u trobrodnu baziliku. Pred njom je bio gradski trg s komunalnom palačom, na zapadu prostorije vojne posade, a na jugozapadu obrtnička četvrt. Unutar zidina sačuvani su ostaci više od dvjesto zgrada i ulice koje ih povezuju.

Kuga, malarija i rat

Dvigrad je pogodila kuga, prema jednim izvorima krajem 14., a prema drugima krajem 15. stoljeća, a početkom 16. stoljeća i malarija. Na mjesto umrlih dolazili su novi doseljenici, mnogi od njih izbjeglice pred osmanskim osvajanjima. Početkom 17. stoljeća Istra je postala bojište Uskočkog rata između Venecije i Austrije. Dvigrad je 1615. izdržao višednevnu opsadu, ali su okolna sela uništena.

Ljudi su zatim počeli odlaziti. Prema Turističkoj zajednici Istarske županije, oko 1630. većina stanovnika preselila se u Kanfanar, a u gradu su ostale samo najsiromašnije obitelji. Biskup je 1650. u Dvigradu blagoslovio domove samo triju obitelji. Kada je napuštena crkva sv. Sofije, grad je ostao prepušten prirodi. Izvori se pritom razilaze: prema jednima crkva je napuštena dvadesetak godina nakon biskupova posjeta, a prema drugima 1714., kada je župa službeno preseljena u Kanfanar. Gotička propovjedaonica iz sv. Sofije danas se nalazi u župnoj crkvi sv. Silvestra u Kanfanaru.

Za razliku od mnogih utvrda, Dvigrad nije razorila nijedna vojska. Kuće su bez stanovnika s vremenom izgubile krovove, a ulice je prekrila vegetacija, pa ga u turističkim i novinskim tekstovima često zovu gradom duhova.

Gusar u Limskoj dragi

Najpoznatija dvigradska predaja govori o blagu. Prema verziji koju prenosi Turistička zajednica Istarske županije, zloglasni kapetan Henry Morgan stekao je golemo bogatstvo pljačkajući brodove i gradove na Karibima, a kad su ga Englezi htjeli uhititi, pobjegao je preko mora, uplovio u Limski kanal i potražio skrovište. Pronašao ga je u napuštenom Dvigradu i ondje sakrio blago. Novi list u tekstu iz 2020. dodaje da prema predaji Morgan nije otišao, nego je ostatak života proveo u blizini, u selu koje se po njemu i danas zove Mrgani. Gdje je blago zakopano, priča ne kaže, a nijedan poznati izvor ne spominje da ga je itko pronašao.

Povijesni Henry Morgan rođen je oko 1635. u Walesu. Kao kaper u engleskoj službi napadao je španjolske posjede na Karibima, a 1671. opljačkao je grad Panamu. Budući da je napad izveden nakon sklapanja mira sa Španjolskom, odveden je 1672. u Englesku, ali je umjesto kazne dobio plemićki naslov i vratio se na Jamajku kao zamjenik guvernera. Ondje je umro 25. kolovoza 1688. U životopisima koji se oslanjaju na engleske i španjolske dokumente nema traga da je ikad plovio Sredozemljem ili Jadranom.

Kako se ime velškog gusara vezalo uz istarske ruševine, nije zapisano. Turistička zajednica i Novi list priču prenose kao legendu, bez navođenja kada je i od koga zabilježena. Ime sela Mrgani u priči se tumači kao trag Morganova boravka, iako jezična veza između imena nije potvrđena ni u jednom izvoru koji predaju prenosi.

Kronologija

  1. Prapovijest: Na brijegu nastaje gradinsko naselje.
  2. 879.: Dvigrad se prvi put spominje u povijesnim vrelima, kad vlast nad njegovom crkvom preuzima akvilejski patrijarh.
  3. 13. stoljeće: Crkva sv. Sofije pregrađena je u trobrodnu baziliku.
  4. 1413.: Pod mletačkom vlašću donesen je statut dvigradske komune.
  5. Kraj 14. ili 15. stoljeća: Grad pogađa kuga, a početkom 16. stoljeća i malarija.
  6. 1615.: Dvigrad izdržava višednevnu opsadu u Uskočkom ratu.
  7. Oko 1630.: Većina stanovnika seli se u Kanfanar.
  8. 1650.: Biskup u Dvigradu blagoslivlja domove samo triju obitelji.
  9. 25. kolovoza 1688.: Henry Morgan umire na Jamajci.
  10. 1714.: Župa se službeno seli u Kanfanar, a crkva sv. Sofije ostaje napuštena.

Ključne osobe

  • Henry Morgan: Velški kaper i zamjenik guvernera Jamajke kojega istarska predaja povezuje s blagom u Dvigradu.

Što se zna

  1. Dvigrad se u povijesnim vrelima prvi put spominje 879.
  2. Grad su u kasnom srednjem vijeku i ranom novom vijeku prorijedile kuga i malarija, a 1615. izdržao je opsadu u Uskočkom ratu.
  3. Stanovnici su se do sredine 17. stoljeća uglavnom preselili u Kanfanar, a grad je napušten, a ne razoren.
  4. Henry Morgan djelovao je na Karibima i umro 25. kolovoza 1688. na Jamajci.
  5. Predaju o Morganovu blagu u Dvigradu prenose Turistička zajednica Istarske županije i Novi list, bez podatka o tome kada je prvi put zapisana.

Otvorena pitanja

  • Kada je i kako nastala predaja koja velškog gusara povezuje s Dvigradom?
  • Potječe li ime sela Mrgani doista od prezimena Morgan ili od nečeg drugog?
  • Je li neki drugi gusar ili pomorac stvarno skrivao plijen u Limskoj dragi, pa se priča kasnije vezala uz poznatije ime?

Teorije

  • Priča čuva sjećanje na nekog drugog gusara ili pljačkaša, a poznato Morganovo ime dodano je kasnije
  • Predaja je novijeg postanka i nastala je oko napuštenih ruševina, bez stvarnog događaja u pozadini
  • U Dvigradu je doista negdje skriveno blago koje još nitko nije pronašao

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori