Olimp, planina bogova

Homer je pisao da na vrh Olimpa nikad ne pada kiša ni snijeg. Prvi ljudi za koje se zna da su se popeli na najviši vrh stigli su gore tek 1913., a vodio ih je lovac na divokoze.

Ukratko

  • U grčkoj mitologiji Olimp je dom bogova kojima vlada Zeus, a ujedno je stvarna planina, najviša u Grčkoj, s vrhom Mytikas visokim 2918 metara.
  • Homer opisuje Olimp kao mjesto bez kiše, snijega i vjetra, a Hesiod kao sjedište bogova koji su u ratu svrgnuli Titane.
  • Arheolozi su 1961. na vrhu Agios Antonios, na 2817 metara, pronašli tragove Zeusova svetišta, a u podnožju planine leži sveti grad Dion.
  • Na najviši vrh prvi su se 2. kolovoza 1913. popeli Švicarci Frédéric Boissonnas i Daniel Baud-Bovy s lovcem Christosom Kakkalosom iz Litohora.

S obale Egejskog mora, iznad gradića Litohoro, planina se diže gotovo tri kilometra visoko, a more je udaljeno samo osamnaest kilometara. Vrhovi su veći dio godine pod snijegom i često u oblacima. Za stare Grke to nije bila samo planina. Ondje su, iznad oblaka, živjeli bogovi.

Dvorovi iznad oblaka

U Ilijadi Zeus sjedi na najvišem vrhu Olimpa s mnogo grebena, odvojen od ostalih bogova, i odande promatra bojište pod Trojom. Bogovi imaju svoje dvorove, a sagradio ih je bog kovač Hefest. Kad se okupe, gozbuju uz nektar i ambroziju, a Apolon im svira na liri. Vrata Olimpa čuvaju Hore, božice godišnjih doba, koje odmiču i navlače gusti oblak.

U Odiseji Homer kaže da je Olimp vječno sjedište bogova, koje ne trese vjetar, ne kvasi kiša i ne zasipa snijeg; nad njim je vedro nebo bez oblaka, a sve okolo bijeli se sjaj. Isti pjesnik riječ Olimp ponekad koristi i kao drugo ime za nebo. Za grčke slušatelje Olimp je istodobno bio planina koju su mogli vidjeti i nebo do kojeg nisu mogli doći.

Rat za planinu

Hesiod u Teogoniji, napisanoj oko 700. pr. Kr., pripovijeda kako su bogovi stekli taj dom. Kron, vođa Titana, proždirao je svoju djecu čim bi se rodila, jer mu je bilo prorečeno da će ga svrgnuti sin. Njegova žena Reja sakrila je najmlađeg, Zeusa, na Kreti, a Kronu je dala da proguta kamen umotan u pelene. Kad je Zeus odrastao, natjerao je oca da povrati braću i sestre.

Slijedio je desetogodišnji rat. Titani su se borili s planine Otris, a Zeusovi saveznici s Olimpa. Zeus je oslobodio storuke divove i Kiklope, koji su mu iskovali munju, i Titani su bačeni u Tartar, duboko pod zemlju. Zeus je postao kralj bogova. Prema Ilijadi, braća su zatim ždrijebom podijelila svijet: Zeus je dobio nebo, Posejdon more, a Had podzemlje, dok su zemlja i Olimp ostali zajednički.

Iz te predaje potječe skupina koju Grci nazivaju dvanaest bogova: Zeus, Hera, Posejdon, Demetra, Atena, Apolon, Artemida, Ares, Afrodita, Hefest, Hermes i Hestija ili Dioniz. Popisi nisu bili isti u svim gradovima, ali broj dvanaest se održao.

Svetište na 2817 metara

Grci su na Olimp penjali i u stvarnosti. Na vrhu Agios Antonios, trećem po visini, arheolozi su 1961. pronašli tragove Zeusova svetišta. Na vrhovima planine nađeni su i grčka keramika, novčići i pepeo žrtava, koji se smještaju oko 400. pr. Kr. Plutarh je u rimsko doba zapisao da natpisi i pepeo koje svećenici i hodočasnici ostave na vrhu Olimpa ostaju netaknuti godinama jer ih ne dosežu ni kiša ni vjetar. Augustin je početkom 5. stoljeća ponovio da slova napisana u prašini na vrhu nakon godinu dana nađu cijela, kao dokaz da najviše planine sežu iznad vlažnog zraka.

U podnožju, pet kilometara od mora, leži Dion, sveti grad starih Makedonaca, posvećen Zeusu i Olimpskim bogovima. Iskopava se od 1928., a cvjetao je od 5. stoljeća pr. Kr. do 5. stoljeća po. Kr. Na obroncima su poslije nastali kršćanski samostani: Kanalon 1055., a samostan svetog Dionizija s Olimpa u 16. stoljeću.

Lovac na divokoze

Moderni putnici dugo nisu mogli do vrha. Francuski arheolog Léon Heuzey istraživao je planinu 1855., njemački istraživač Heinrich Barth 1862. Njemački inženjer Edward Richter pokušao se popeti 1911., ali su ga oteli hajduci, koji su ubili osmanske žandare iz njegove pratnje.

Godinu dana nakon što je sjeverna Grčka oslobođena osmanske vlasti, 2. kolovoza 1913., na najviši vrh popeli su se švicarski fotograf Frédéric Boissonnas i pisac Daniel Baud-Bovy. Vodio ih je Christos Kakkalos, lovac na divokoze iz Litohora, koji je planinu dobro poznavao i prvi stupio na Mytikas, "nos". Do svoje smrti 1976. bio je službeni vodič na Olimpu. Kakkalos se 1921. s Marcelom Kurzom popeo i na drugi vrh po visini, Stefani, koji se zove i Zeusov prijestol. Kurz je 1923. objavio knjigu Le Mont Olympe s prvom podrobnom kartom vrhova.

Planina danas

Olimp je od 1938. prvi nacionalni park u Grčkoj, a od 1981. UNESCO-ov rezervat biosfere. Na njemu raste oko 1700 vrsta i podvrsta biljaka, četvrtina grčke flore, a 23 vrste ne rastu nigdje drugdje na svijetu. Godišnje se na planinu popne više od deset tisuća ljudi, većina samo do vrhova Skala i Skolio, jer posljednji dio puta do Mytikasa vodi preko izložene stijene.

Ime Olimp ne može se pouzdano protumačiti. Jezikoslovac Robert Beekes smatra da je predgrčkog podrijetla i da je izvorno možda značilo jednostavno "planina". Olimpom su Grci zvali i druge planine, u Maloj Aziji i na Cipru, pa je ostalo otvoreno je li priča o domu bogova od početka vezana uz ovaj vrh ili je planina na granici Tesalije i Makedonije s vremenom postala jedini pravi Olimp.

Kronologija

  1. 8. st. pr. Kr.: Ilijada i Odiseja opisuju Olimp kao sjedište bogova.
  2. Oko 700. pr. Kr.: Hesiod u Teogoniji pripovijeda o ratu bogova i Titana.
  3. 5. st. pr. Kr.: Počinje procvat svetog grada Diona u podnožju Olimpa.
  4. Oko 400. pr. Kr.: Iz tog doba potječu keramika, novčići i pepeo žrtava pronađeni na vrhovima planine.
  5. 1055.: Na južnim obroncima osnovan je samostan Kanalon.
  6. 1855.: Léon Heuzey istražuje planinu.
  7. 1911.: Hajduci otimaju inženjera Edwarda Richtera na putu prema vrhu.
  8. 2. kolovoza 1913.: Boissonnas, Baud-Bovy i Kakkalos prvi se penju na Mytikas.
  9. 1923.: Marcel Kurz objavljuje knjigu Le Mont Olympe s kartom vrhova.
  10. 1928.: Počinju iskopavanja u Dionu.
  11. 1938.: Olimp postaje prvi nacionalni park u Grčkoj.
  12. 1961.: Na vrhu Agios Antonios pronađeni su tragovi Zeusova svetišta.
  13. 1981.: UNESCO proglašava Olimp rezervatom biosfere.

Ključne osobe

  • Hesiod: Grčki pjesnik koji je oko 700. pr. Kr. u Teogoniji opisao rođenje bogova i rat s Titanima.
  • Christos Kakkalos: Lovac na divokoze iz Litohora koji je 1913. prvi stupio na Mytikas i do 1976. bio službeni vodič na Olimpu.
  • Frédéric Boissonnas: Švicarski fotograf koji se 1913. s Kakkalosom i Baud-Bovyjem popeo na najviši vrh Olimpa.
  • Daniel Baud-Bovy: Švicarski pisac, sudionik prvog zabilježenog uspona na Mytikas 1913.
  • Marcel Kurz: Švicarski topograf koji se 1921. popeo na vrh Stefani i 1923. objavio prvu podrobnu kartu vrhova.

Što se zna

  1. Mytikas, najviši vrh Olimpa i Grčke, visok je 2918 metara (prema mjerenju 2917,7 m).
  2. Na vrhu Agios Antonios (2817 m) 1961. pronađeni su tragovi Zeusova svetišta, a na vrhovima planine keramika, novčići i pepeo žrtava iz oko 400. pr. Kr.
  3. Prvi zabilježeni uspon na Mytikas izveli su 2. kolovoza 1913. Frédéric Boissonnas, Daniel Baud-Bovy i Christos Kakkalos.
  4. Olimp je nacionalni park od 1938. i UNESCO-ov rezervat biosfere od 1981.
  5. Dion u podnožju planine bio je sveti grad starih Makedonaca posvećen Zeusu, a iskopava se od 1928.

Otvorena pitanja

  • Je li Olimp iz Homerovih pjesama od početka bio ova planina ili je ime prvotno značilo bilo koju visoku planinu i nebo?
  • Kad su se ljudi prvi put popeli do vrhova radi žrtve i jesu li stizali i do Mytikasa?
  • Odakle potječe ime Olimp?

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori