Opus Dei

Za jedne je Opus Dei put do svetosti u običnom poslu, kuhinji i uredu. Za druge je tajnovita organizacija s utjecajem u vladama i bankama. Svjetsku slavu donio mu je roman u kojem je ubojica redovnik iz Opusa Dei, iako Opus Dei nema redovnika.

Ukratko

  • Opus Dei ("Djelo Božje") ustanova je Katoličke crkve koju je u Madridu 2. listopada 1928. osnovao svećenik Josemaría Escrivá, a od 1982. ima status personalne prelature.
  • Uči da se svetost može postići u svakodnevnom radu i obitelji; većina od oko 95 000 članova su laici, većinom oženjeni ljudi sa svjetovnim zanimanjima.
  • Kritičari mu prigovaraju tajnovitost, agresivno pridobivanje članova, strogi nadzor nad celibatnim članovima i veze s autoritarnim vladama, osobito s Francovom Španjolskom.
  • Branitelji, među njima i novinari koji su ga istraživali, odgovaraju da su mnoge optužbe preuveličane, a Opus Dei odbacuje tvrdnje o tajnom utjecaju; Crkva je Escrivu 2002. proglasila svetim.

Josemaría Escrivá imao je dvadeset i šest godina kad je 2. listopada 1928., tijekom duhovnih vježbi u Madridu, prema vlastitom svjedočanstvu "vidio Opus Dei". Bila je to zamisao da obični ljudi, odvjetnici, učitelji, zidari i domaćice, mogu tražiti svetost ne u samostanu nego upravo u svojem poslu i obitelji. Ime je trebalo naglasiti da djelo nije njegovo nego Božje.

Od Madrida do Rima

Isprva je Opus Dei primao samo muškarce, a od 1930. i žene. Tijekom Španjolskog građanskog rata Escrivá se skrivao i zatim prešao na stranu pobunjenika, a 1939. objavio je knjigu Put, zbirku od 999 misli o duhovnom životu za ljude u svijetu. U godinama Francove vladavine Opus Dei brzo je rastao u Španjolskoj, a nakon 1945. širio se i u druge zemlje. Godine 1946. Escrivá je preselio sjedište u Rim. Papa Pio XII. odobrio je Opus Dei 1947., a konačno 1950., kad su mu mogli pristupati i oženjeni ljudi.

Više članova Opusa Dei postalo je ministrima u Francovim vladama. Kritičari su u tome vidjeli prodor organizacije u vrh diktature, a dio povjesničara, među njima Paul Preston, smatra da su ministri birani zbog sposobnosti, a ne zbog članstva. Među članovima bilo je i otvorenih Francovih protivnika, poput novinara Antonija Fontána.

Prelatura

Escrivá je umro 1975., a naslijedio ga je Álvaro del Portillo. Papa Ivan Pavao II. 1982. apostolskom konstitucijom Ut sit dao je Opusu Dei poseban status personalne prelature. Prelatura je slična biskupiji, ali nije vezana uz područje: prelat je pastir svojim članovima ma gdje živjeli. Escrivá je proglašen blaženim 1992., uz javne prijepore o tome je li bio prikladan za čast oltara, a 6. listopada 2002. svetim, pred oko 300 000 ljudi na Trgu svetog Petra.

Prema podacima iz 2018., prelatura je imala 95 318 članova, od toga 2115 svećenika. Oko 70 posto čine supernumerariji, mahom oženjeni ljudi s obitelji i poslom, koji dio dana posvećuju molitvi i susretima. Oko 20 posto su numerariji, koji žive u celibatu, obično u kućama Opusa Dei, i stavljaju se na potpuno raspolaganje djelima prelature. Opus Dei vodi i škole, studentske domove te sveučilišta, poput Sveučilišta Navarre u Pamploni.

Tajnovitost i umrtvljivanje

Dvije stvari najviše su privlačile pozornost javnosti. Prva je tajnovitost: Opus Dei ne objavljuje popise članova, a članovi o svojem pripadanju odlučuju sami. Isusovački general Włodzimierz Ledóchowski nazivao ga je "katoličkim slobodnim zidarstvom", a madridski biskup Leopoldo Eijo y Garay, koji ga je 1941. pismeno odobrio, branio ga je od isusovačkih prigovora o tajnovitosti. Druga je tjelesno umrtvljivanje: uz post i šutnju u određeno doba dana, numerariji nose cilicij, pojas s malim šiljcima oko bedra, i koriste bičić. Opus Dei ističe da su to stare katoličke pokorničke prakse koje se izvode umjereno.

Bivši članovi, među njima María del Carmen Tapia, koja je godinama bila na visokim položajima, opisali su strog nadzor: nekadašnja pravila nalagala su numerarijima da poglavarima predaju dolaznu i odlaznu poštu, a za neke knjige trebalo je dopuštenje. Kritičari govore o "bombardiranju ljubavlju" pri pridobivanju mladih i o udaljavanju numerarija od obitelji. Godine 2024. listovi Financial Times i El País objavili su svjedočanstva žena koje su kao pomoćne numerarije desetljećima obavljale kućanske poslove u kućama Opusa Dei i koje tvrde da su bile pod psihološkim pritiskom. Opus Dei je optužbe odbacio, navodeći da članstvo traži višekratni izričiti pristanak kroz više godina.

Da Vincijev kod i reforma

Široka javnost upoznala je Opus Dei preko romana Dana Browna Da Vincijev kod (2003.), u kojem je ubojica redovnik iz Opusa Dei. Opus Dei nema redovnika ni redovnica. Američki novinar John L. Allen Jr. 2005. objavio je knjigu o Opusu Dei i zaključio da su mnoge optužbe mitovi i nedokazane priče te da članovi uglavnom žive ono što propovijedaju.

Papa Franjo u srpnju 2022. izdao je motu proprio Ad charisma tuendum. Opus Dei premješten je pod Dikasterij za kler, prelat više ne može postati biskup, a statuti se moraju uskladiti s novim pravilima. Papa je naglasio da odluka nema negativno značenje. Prelat je od 2017. Fernando Ocáriz.

Kronologija

  1. 2. listopada 1928.: Josemaría Escrivá osniva Opus Dei u Madridu.
  2. 1930.: Opus Dei počinje primati žene.
  3. 1939.: Escrivá objavljuje knjigu Put.
  4. 1946.: Sjedište se seli u Rim.
  5. 1950.: Papa Pio XII. konačno odobrava Opus Dei.
  6. 1975.: Escrivá umire, a nasljeđuje ga Álvaro del Portillo.
  7. 28. studenoga 1982.: Apostolskom konstitucijom Ut sit Opus Dei postaje personalna prelatura.
  8. 1992.: Escrivá je proglašen blaženim.
  9. 6. listopada 2002.: Escrivá je proglašen svetim.
  10. 2003.: Izlazi roman Da Vincijev kod.
  11. 2017.: Fernando Ocáriz postaje prelat.
  12. Srpanj 2022.: Papa Franjo izdaje motu proprio Ad charisma tuendum.
  13. 2024.: Financial Times i El País objavljuju svjedočanstva bivših pomoćnih numerarija.

Ključne osobe

  • Josemaría Escrivá: Svećenik koji je osnovao Opus Dei, proglašen svetim 2002.
  • Álvaro del Portillo: Escrivin nasljednik i prvi prelat Opusa Dei.
  • Fernando Ocáriz: Prelat Opusa Dei od 2017.
  • María del Carmen Tapia: Bivša visoka članica koja je javno kritizirala Opus Dei.
  • John L. Allen Jr.: Američki novinar, autor knjige o Opusu Dei temeljene na razgovorima s članovima i kritičarima.

Što se zna

  1. Opus Dei osnovan je u Madridu 1928., a od 1982. personalna je prelatura Katoličke crkve.
  2. Prema podacima iz 2018., imao je 95 318 članova, od toga 2115 svećenika; oko 70 posto čine supernumerariji.
  3. Numerariji žive u celibatu, a neki članovi prakticiraju tjelesno umrtvljivanje cilicijem i bičićem.
  4. Više članova Opusa Dei bili su ministri u Francovim vladama.
  5. Papa Franjo 2022. promijenio je položaj prelature motu propriom Ad charisma tuendum.

Što tvrde zagovornici

  • Opus Dei uči da se svetost može živjeti u običnom poslu i obitelji, što je Drugi vatikanski koncil prihvatio kao opći poziv na svetost.
  • Laici su odgovorni za svoje odluke kao i svi katolici, pa se njihova diskrecija ne može smatrati tajnovitošću organizacije.
  • Ministri u Francovim vladama birani su zbog stručnosti, a među članovima bilo je i Francovih protivnika.
  • Novinari koji su ga istraživali iznutra, poput Johna L. Allena Jr., zaključili su da su mnoge optužbe mitovi koje su stvorili protivnici.

Što kažu kritičari

  • Opus Dei ne objavljuje imena članova, pa je nemoguće provjeriti njegov stvarni utjecaj u politici, gospodarstvu i medijima.
  • Mlade se pridobiva ciljanim prijateljstvima i laskanjem, a da ne znaju odmah za što ih se priprema.
  • Celibatni članovi bili su pod strogim nadzorom pošte, lektire i kontakata s obitelji.
  • Svjedočanstva bivših pomoćnih numerarija upućuju na iskorištavanje žena koje su obavljale kućanske poslove.

Otvorena pitanja

  • Koliko utjecaja na politiku i gospodarstvo imaju članovi Opusa Dei kao skupina, a koliko kao pojedinci?
  • Kako će izgledati novi statuti prelature nakon reforme pape Franje?

Teorije

  • Opus Dei je prije svega duhovni pokret laika, a slika moćne tajne organizacije posljedica je nerazumijevanja i protivničke propagande.
  • Opus Dei svjesno gradi mrežu utjecaja u politici, gospodarstvu i Crkvi, a tajnovitost mu u tome pomaže.
  • Opus Dei jest iskren duhovni pokret, ali njegova zatvorenost i stroga pravila stvaraju stvarne probleme koje Crkva tek počinje rješavati.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Allen, J. L. Jr. (2005). Opus Dei: An Objective Look Behind the Myths and Reality of the Most Controversial Force in the Catholic Church. New York: Doubleday.
  • Službene stranice Opusa Dei

Izvori