Petar Blagojević i vampir iz Kisiljeva 1725.

Devet ljudi umrlo je u selu u osam dana, a svaki je prije smrti tvrdio da ga je noću zadavio pokojni susjed. Kad su ga seljaci otkopali, austrijski činovnik zapisao je da mu iz usta teče svježa krv.

Ukratko

  • Petar Blagojević (njemački Peter Plogojowitz), seljak iz sela Kisilova, danas vjerojatno Kisiljeva kraj Velikog Gradišta, umro je 1725., a u idućih osam dana umrlo je još devet ljudi.
  • Seljaci su otvorili njegov grob, a austrijski cameralprovisor Frombald zapisao je u izvješću da je tijelo bilo neraspadnuto, da su mu kosa i brada narasli i da mu u ustima ima krvi; tijelo su probole kolcem i spalili.
  • Izvješće je 1725. objavio bečki list *Wienerisches Diarium*, a slučaj se smatra jednim od najranije i najbolje dokumentiranih slučajeva "vampirske histerije".
  • Suvremenici su zapažanja objašnjavali raspadanjem tijela, a historičari slučaj danas povezuju s ulaskom riječi "vampir" u europske jezike.

Godine 1718. Požarevačkim mirom veliki dio Srbije prešao je iz osmanske u habsburšku vlast. Sjever današnje Srbije, uključujući Podunavlje oko Velikog Gradišta, dvadesetak je godina bio vojna granica kojom su iz Beča upravljali činovnici i vojni liječnici. U tom svijetu doseljenih Srba i njemačkih službenika dogodio se događaj koji je ušao u europsku povijest.

Devet smrti u osam dana

Petar Blagojević živio je u selu koje su austrijski zapisi zvali Kisilova. Umro je 1725. Prema Frombaldovu izvješću, uskoro su se počeli događati iznenadni slučajevi smrti: ljudi bi nakon kratke bolesti, od oko dvadeset i četiri sata, umrli. Za osam dana umrlo je devet osoba. Na samrti su, prema izvješću, govorili da im se ukazao pokojni Blagojević i da ih je zadavio. Njegova je žena tvrdila da joj je došao i zatražio opanke, nakon čega je pobjegla u drugo selo.

Seljaci su odlučili otvoriti grob i potražiti znakove vampira: neraspadnuto tijelo, narasle kosu, bradu i nokte, krv u ustima. Zatražili su da otvaranju prisustvuje državni službenik. To je bio Frombald, carski upravitelj, koji je pokušao odgoditi postupak dok ne dobije dopuštenje iz Beograda.

Frombaldovo izvješće

Seljaci to nisu prihvatili. Rekli su da bi, dok stigne dopuštenje, vampir mogao pobiti cijelo selo, kao što se, tvrdili su, dogodilo "u turska vremena". Prijetili su da će napustiti selo. Frombald je pristao.

Zajedno sa župnikom iz Velikog Gradišta pogledao je izvađeno tijelo. Prema njegovu zapisu, bilo je neraspadnuto, kosa i brada su narasle, na mjestu starih ljuštila se koža i nokti, a novi su rasli, a u ustima se vidjela krv. Seljaci su tijelo probili kolcem kroz srce, pri čemu je, piše Frombald, iz ušiju i usta potekla "sasvim svježa" krv. Zatim su ga spalili. Izvješće završava zamolbom da ga ne krive ako je postupio pogrešno jer su seljaci bili "izvan sebe od straha".

Kako je 21. srpnja 1725. izvješće objavio Wienerisches Diarium, najstariji bečki list koji se danas zove Wiener Zeitung, slučaj je brzo prešao u druge zemlje. Srpski mediji navode da je to prvi tiskani spomen riječi "vampir" u njemačkom: povjesničar Klemens Ruthner pretpostavlja da je prevoditelj čuo slavensku riječ upir i zapisao je kao "vampir", no riječ prije toga nije potvrđena u izvorima.

Što kaže znanost

Njemački učenjak Michael Ranft u raspravi De masticatione mortuorum in tumulis (1725.) pokušao je vjerovanje u vampire objasniti ljudskom psihologijom: nakon smrti jednog seljaka umrli bi i drugi koji su vidjeli ili dotaknuli tijelo, od bolesti ili od delirija izazvanog strahom, a umirući bi govorili da im se pokojnik ukazao. Današnji tumači napominju da su zapažanja iz izvješća, poput krvi u ustima i naraslih nokata, mogla biti posljedica raspadanja tijela, a ne znak vampirizma. Uzrok devet iznenadnih smrti ne zna se; izvješće ne navodi ni liječnički pregled ni dijagnozu.

Austrijske vlasti na incident nisu reagirale kaznama. Slučaj je zajedno s Arnautom Pavlom iz Medveđe, desetak godina kasnije, otvorio rasprave o vampirima koje su po Europi vodili liječnici, teolozi i filozofi.

Kronologija

  1. 1718.: Požarevački mir: sjever Srbije prelazi pod habsburšku vlast.
  2. 1725.: Umire Petar Blagojević; u idućih osam dana umire devet osoba.
  3. 21. srpnja 1725.: *Wienerisches Diarium* objavljuje Frombaldovo izvješće.
  4. 1725.: Michael Ranft objavljuje raspravu *De masticatione mortuorum in tumulis*.
  5. 1732.: Izvješće o Arnautu Pavlu i Medveđi pojačava europski interes za vampire.

Ključne osobe

  • Petar Blagojević: Seljak iz Kisiljeva za kojeg se vjerovalo da je nakon smrti postao vampir.
  • Frombald: Carski upravitelj koji je morao dopustiti otvaranje groba i napisao izvješće.
  • Michael Ranft: Njemački učenjak koji je 1725. pokušao racionalno objasniti vjerovanje u vampire.

Što se zna

  1. Petar Blagojević umro je 1725. u selu Kisilova, vjerojatno današnjem Kisiljevu kraj Velikog Gradišta.
  2. U osam dana umrlo je devet ljudi, a prema izvješću svaki je tvrdio da ga je zadavio Blagojević.
  3. Frombald je u izvješću zapisao da je tijelo bilo neraspadnuto, uz narasle kosu i bradu te krv u ustima; seljaci su ga probili kolcem i spalili.
  4. Izvješće je objavljeno u *Wienerisches Diarium* 21. srpnja 1725.
  5. Slučaj se navodi kao jedan od najranijih dobro dokumentiranih slučajeva vampirske histerije u Habsburškoj Monarhiji.

Otvorena pitanja

  • Od čega je umrlo devet ljudi u osam dana?
  • Je li Kisilova doista današnje Kisiljevo?
  • Je li riječ "vampir" ušla u njemački baš kroz ovo izvješće ili je već bila poznata?

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Barber, P. (1988). Vampires, Burial, and Death: Folklore and Reality. Yale University Press.

Izvori