Vile, vilenjaci, zmajevi, vukodlaci i stvorenja iz priča. Područje: Svijet legendi.
Adze u predajama naroda Ewe: U zapisima Jakoba Spietha iz 1906. adze se noću pojavljuje kao svjetleći plamen ili krijesnica, a preko dana može biti neprepoznata sila povezana s bolešću.
Aswang, noćno biće Filipina: Danju je ona susjeda, udana u selu, a noću, kažu, leti nad krovovima i vreba trudnice. Španjolski misionari zapisali su već 1589. da se ničega na otocima ne boje kao njega.
Baba Jaga: Živi u kolibi na kokošjim nogama, leti u drvenom stupi, a metlom za sobom briše tragove. Jednom junaku prijeti da će ga pojesti, a drugome pokazuje put. Zašto je baka iz šume u bajkama i čudovište i pomoćnica?
Banshee: Oko jedan sat iza ponoći engleska plemkinja Ann Fanshawe ugledala je na prozoru irske kuće ženu u bijelom, crvene kose, koja je triput nešto glasno izgovorila i nestala. Ujutro joj je domaćica rekla da je u kući te noći umro jedan rođak.
Draugr, mrtvac iz islandskih saga: Junak Grettir pobijedio je mrtvog pastira Glámra u hrvanju pod mjesečinom, ali ga je mrtvac prije toga prokleo. Od te se noći najjači čovjek Islanda bojao ostati sam u mraku.
Drekavac: Krik u noći kraj groblja, vodenice ili bare, nalik dječjem plaču ili vučjem zavijanju. U nekim selima vjerovalo se da tako doziva duša djeteta koje je umrlo nekršteno.
Džini: Prema Kur'anu, skupina džina jedne je noći slušala kako Muhamed uči objavu, vratila se svome narodu i rekla da je čula čudesan Kur'an. Za muslimane džini nisu bića iz bajke, nego stvorenja s vlastitom voljom, koja će kao i ljudi odgovarati za svoja djela.
Jiangshi, kinesko ukočeno truplo: Seljak iz sjeverne Kine cijelu je noć u praznom grobu zvonio zvonima, da se mrtvac koji otima djecu ne može vratiti. Ruke su mu se, kaže priča, tresle do kraja života.
Kitsune: U ožujku 2022. na vulkanskim obroncima Nasua u Japanu raspao se na dvoje kamen u koji je, prema legendi, zarobljen duh devetorepe lisice. Lokalne vlasti pozvale su svećenike da obave obred smirenja.
Krsnik i kudlak: Danju je običan seljak, otac i susjed. Noću mu duša izlazi iz tijela i kao bijeli pas ili muha odlazi u borbu s crnom životinjom koja želi uništiti ljetinu.
Macić, mali duh u crvenoj kapici: Izgleda kao dječak u crvenoj kapici, voli prženu hranu i noću odvodi konje iz staje. Kome je sklon, pomoći će mu naći novac; koga ne voli, može ga preplašiti nasmrt.
Mora: Noću ulazi kroz ključanicu, sjeda spavaču na prsa i pritišće ga dok se ne može ni maknuti ni viknuti. Ujutro je, kaže predaja, obična djevojka iz susjedstva.
Penanggalan i krasue: noćne glave jugoistočne Azije: U jednom malajskom zapisu iz 19. stoljeća glava s utrobom leti do kuće u kojoj se nedavno rodilo dijete. Srodna tajlandska predaja o krasue pokazuje kako ista slika može imati različita značenja.
Perchta, alpska gospa zimskih noći: U noći uoči Sveta tri kralja obilazila je kuće i provjeravala je li sav lan ispreden. Lijenoj prelji, prema predaji, rasparala bi trbuh i napunila ga kudjeljom, a marljivoj ostavila srebrnjak u vjedru.
Praški Golem: Rabin je od gline s obale Vltave napravio čovjeka i oživio ga Božjim imenom. Priča se smješta u 16. stoljeće, ali je prvi put zapisana više od dvjesto godina kasnije.
Sirene: Kod Homera sirene nemaju ni krila ni rep, samo glas koji obećava da zna sve. Dvije tisuće godina poslije Kristofor Kolumbo zapisao je da je uz obalu Hispaniole vidio tri sirene i da nisu tako lijepe kako ih slikaju.
Strigoi, rumunjski povratnik: Kad se u rumunjskom selu rodilo dijete, svatko bi iza sebe bacio kamen i rekao da je to strigoju u usta. Strigoj je, vjerovalo se, mogao biti i susjed, i mrtvac, i vlastiti djed.
Vampiri: U siječnju 1732. austrijski vojni liječnici otvorili su grobove u srpskom selu Medveđi i potpisali izvješće da su tijela "u stanju vampirizma". Nakon toga riječ vampir obišla je Europu.
Vile: Zlatne kose, bijele haljine i glas koji se čuje s planine. Vila može junaku biti posestrima i spasiti mu život, a može ga i ustrijeliti strijelom ako joj zasmeta pjesmom.
Vrykolakas, grčki povratnik: Na prijelazu iz 1700. u 1701. na Mikonosu cijele su obitelji spavale na gradskom trgu jer se, kako su vjerovali, ubijeni seljak noću vraćao iz groba. Francuski botaničar koji je bio na otoku zapisao je svaki dan tog straha.
Vukodlak: U većini Europe vukodlak je čovjek koji se pretvara u vuka. U velikom dijelu Hrvatske ista je riječ značila nešto drugo: mrtvaca koji noću ustaje iz groba.
Wendigo: U pričama naroda Cree i Ojibwe wendigo se ne rađa: čovjek to postaje kad ga u gladnoj zimi svlada pohlepa. Zato se priča o njemu pripovijeda kao pouka o dijeljenju hrane, a ne kao priča za plašenje.
Zduhač, čuvar koji se bori u oblacima: Dok spava dubokim snom, duša mu izlazi iz tijela i odlazi u vjetrove. Ondje se, kaže predaja, s dušama iz drugih krajeva bori za ljetinu, mlijeko i kišu svoga sela.