Arktik

Sve tajne s oznakom Arktik (10).

Andréeova balonska ekspedicija: U srpnju 1897. trojica Šveđana uzletjela su sa Svalbarda balonom napunjenim vodikom, s namjerom da prelete Sjeverni pol. Njihova sudbina ostala je nepoznata 33 godine, dok lovci na tuljane nisu na udaljenom otoku pronašli njihov posljednji logor, dnevnike i film.
Fatamorgana: Nad morem se pojavi brod koji lebdi u zraku, a iznad njega još jedan, okrenut naopako. Istraživači Arktika zbog takvih su slika na zemljovide ucrtavali planine i otoke kojih nema.
Franklinova izgubljena ekspedicija: Dva najbolje opremljena broda britanske mornarice zaplovila su 1845. u Arktik tražiti Sjeverozapadni prolaz. Nitko od 129 ljudi nije se vratio, a brodovi su pronađeni na dnu mora tek 2014. i 2016.
Grenlandski morski pas: Najveća od 28 ženki grenlandskog morskog psa koje su istraživači izmjerili 2016. bila je duga pet metara i, prema leći njezina oka, stara između 272 i 512 godina. Mogla je plivati sjevernim morima kad je Galileo Galilei gledao Jupiterove mjesece.
Hiperboreja, zemlja iza sjevernog vjetra: Iza sjevernog vjetra, gdje bi trebao vladati vječni led, Grci su smjestili zemlju bez bolesti i starosti. Njezini su stanovnici darove za Apolona slali na Delos umotane u pšeničnu slamu, od naroda do naroda.
Ipiutak, naselje na rtu Point Hope: Na pješčanom rtu iznad Arktičkog kruga arheolozi su 1939. naišli na gotovo pet stotina udubina u tlu, ostataka kuća koje nitko nije pamtio. U grobovima su ležale ažurne rezbarije od kljove i maske sastavljene od komadića bjelokosti, kakve na Aljasci nitko prije nije vidio.
Octavius, brod zaleđen u vremenu: Prema priči, kitolovci su 1775. kod Grenlanda naišli na brod okovan ledom, a u kabini je kapetan još sjedio za stolom s perom u ruci. Zadnji zapis u dnevniku nosio je datum od prije trinaest godina. Za taj brod nema ni jednog zapisa izvan priče.
SS Baychimo, brod duhova arktičkog leda: Posada je 1931. napustila teretni parobrod zarobljen u ledu kod Aljaske, uvjerena da će potonuti. Brod je, prema svjedočanstvima, sam plutao Arktikom još 38 godina.
Šuplja Zemlja: Edmond Halley, onaj po kojem je nazvan komet, 1692. predložio je da je Zemlja šuplja, s manjim kuglama unutra. Danas se ta ideja uči kao primjer napuštene hipoteze, ali na internetu i dalje živi priča o otvorima na polovima i tajnom letu admirala Byrda.
Svalbardski trezor sjemena: U planini na arktičkom otoku, iza čeličnih vrata, na minus osamnaest stupnjeva čuva se više od milijun uzoraka sjemena iz cijelog svijeta. Prvi put netko ih je morao zatražiti natrag zbog rata u Siriji.