Golubačke mušice i aždaja iz Golupca

Svakog proljeća iz Đerdapske klisure izlazili su oblaci sitnih muha koje su ubijale stoku. Ljudi su vjerovali da ih šalje aždaja koju je sveti Juraj ranio, a koja je uginula u pećini pod tvrđavom.

Ukratko

  • Golubačka muha (golubački mušić, *Simulium colombaschense*) vrsta je mušice moćne ugriza, nazvana po Golupcu (Golubac) na Dunavu; u nekim je godinama, prema istraživanju iz 2016., usmrtila više od 22 000 grla stoke uz Dunav.
  • Narodna predaja kaže da mušice izlaze iz pećine u klisuri u kojoj je uginula aždaja ranjena od svetog Jurja (Đorđa); druga predaja mušice izvodi iz trupla ale, demona koji donosi tuču i bolest.
  • Austrougarska vlast dala je, prema znanstvenom radu, zatvoriti dvije pećine u klisuri olovom i cementom; problem je nestao tek kad je 1960-ih hidroelektrana potopila mjesta gdje su se mušice razmnožavale.
  • Povijesne pošasti i predaja istodobno postoje: znanstveno objašnjenje poznato je, ali priča o aždaji preživjela je kao dio lokalne baštine.

Dunav se kod Golupca sužava u Đerdapsku klisuru, poznatu i kao Željezna vrata. Na stijeni iznad vode stoji srednjovjekovni Golubački grad, a oko njega su stoljećima izbijali oblaci mušica. Ljudi su ih znali i bojali ih se: u nekim je godinama stoka masovno ginula.

Pećina i aždaja

Prema predaji koju prenosi znanstveni rad iz 2016., mještani su vjerovali da mušice izlaze iz pećine u stijeni klisure, u koju se sklonila aždaja ranjena od svetog Jurja i ondje uginula. Iz njezine glave, kažu, svakog proljeća izlijeće roj. Narodna imaginacija tako je neugodnom kukcu dala podrijetlo i krivca.

Druga inačica mušice veže uz alu, žensko demonsko biće iz srpske mitologije povezano s tučom, ludilom i bolešću. Ala je, kaže ta predaja, uginula u pećini kraj Golupca, a iz njezina trupla svakog proljeća izlazi roj mušica. Krvožedna mušica i ala dobro se slažu: mušica je, kao i demon, nositeljica zla čak i nakon smrti.

Ime mjesta ne zna se sigurno. Golubački grad, nosi ime od riječi golub, ali pravi razlog nije poznat. Poznata je i kasnija priča o djevojci Golubani, a obje se razlikuju od predaje o aždaji.

Mušica koja ubija stoku

Znanost zna koju je vrstu opisao prirodoslovac Giovanni Antonio Scopoli 1780., kad joj je dao ime po Golupcu. Narodni naziv Golubatz fly javlja se od 1781. Mušica pripada rodu Simulium, kukcima koji se hrane krvlju; njihova slina sadrži tvari protiv zgrušavanja pa napad može izazvati gubitak krvi ili toksični šok. U 18. stoljeću bila je poznata kao nametnik Banata, a Marija Terezija je, prema istraživanju, početkom 1790-ih naredila biološku studiju mušice. Godine 1950. izbijanje je ubilo više od 800 životinja.

Znanstveni rad navodi i da je austrougarska vlast dala zatvoriti dvije pećine u klisuri olovom i cementom. Pošast je prestala tek kad je 1960-ih hidroelektrana potopila stjenovita mjesta u klisuri gdje su se mušice razmnožavale. Autori rada pritom upozoravaju da naziv S. colombaschense obuhvaća skupinu vrsta, i da su samo neke bile štetnici.

Predaja i znanost

Predaja ne tvrdi ništa znanstveno: ona je pokušaj da se objasni pošast koju nitko nije razumio. Zanimljivo je da stvarno stanište mušica leži ondje gdje i priča: ličinke se razvijaju u brzoj vodi među stijenama Željeznih vrata, a mjesta na koja su ljudi stavljali olovo i cement bila su pećine u istoj klisuri.

Kronologija

  1. 1780.: Scopoli imenuje vrstu *Simulium colombaschense* po Golupcu.
  2. 1781.: Prvi zapis narodnog naziva *Golubatz fly*.
  3. Početak 1790-ih: Marija Terezija naređuje biološku studiju mušice.
  4. 1950.: Izbijanje ubija više od 800 životinja.
  5. 1960-ih: Hidroelektrana na Željeznim vratima potapa mjesta razmnožavanja.
  6. 2016.: PLOS ONE objavljuje genetsko istraživanje vrste.

Ključne osobe

  • Giovanni Antonio Scopoli: Prirodoslovac koji je 1780. imenovao vrstu.
  • Marija Terezija: Habsburška vladarica koja je početkom 1790-ih naredila proučavanje mušice.

Što se zna

  1. *Simulium colombaschense* nazvan je po Golupcu, a narodni naziv *Golubatz fly* postoji od 1781.
  2. U nekim je godinama mušica uzrokovala više od 22 000 uginuća stoke uz Dunav.
  3. Mjesta razmnožavanja bila su stjenoviti brzaci na Željeznim vratima, a poplavila ih je hidroelektrana izgrađena 1960-ih.
  4. Prema znanstvenom radu iz 2016., ime vrste obuhvaća više kriptičnih oblika od kojih su samo neki štetni.
  5. Predaja o aždaji i svetom Jurju te predaja o ali prenose se usmeno; nisu povijesni zapis.

Otvorena pitanja

  • Kada je i kako predaja o aždaji ranjenoj od svetog Jurja vezana uz Golubac?
  • Koliko je mušica bilo prije regulacije Dunava i koliko ih ima danas?

Povezane priče

Izvori