Gospa od Utočišta i kip koji je doplovio Dunavom

Prema predaji, Marijin kip koji je trebalo skloniti na sigurno umotan je i pušten niz Dunav, a zaustavio se na obali kod Aljmaša. Mještani su ga primili, i tako je svetište dobilo ime Gospa od Utočišta.

Ukratko

  • Aljmaš je selo na desnoj obali Dunava, nedaleko od ušća Drave, u kojem je 1704. osnovano svetište Gospe od Utočišta, danas jedno od najposjećenijih hodočasničkih odredišta u Hrvatskoj.
  • Prema predaji, isusovci su Marijin kip iz baranjskog sela Laška, današnjeg Luga, umotali i pustili niz Dunav da ga sačuvaju, a isusovci iz Aljmaša pronašli su ga na obali i mještani su mu dali utočište.
  • Izvorni kip je izgorio, a sadašnji je izrađen u Beču 1857. kao dar biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
  • U Domovinskom ratu crkva je razorena, a oštećeni kip spašen je i vraćen u Aljmaš 1998., zajedno s povratnicima.

Aljmaš leži na desnoj obali Dunava, oko dva i pol kilometra nizvodno od ušća Drave, u podnožju Erdutskog brijega. Crkva svete Marije ondje se spominje već 1272., a župa 1332. U vrijeme osmanske vlasti, od 1526. do 1687., naselje se raspršilo, a nakon odlaska Osmanlija ponovno su ga naselile hrvatske obitelji. Nekoliko godina poslije, 1704., ondje je osnovano svetište i hodočasničko mjesto Gospe od Utočišta.

Selo se nekad zvalo Hagmas i Almaš, a u mađarskim izvorima iz 1338. spominje se kao Almas. Danas je to malo riječno pristanište poznato po vinogradima, izletima Osječana i hodočasnicima. Župa je obnovljena 1807., a život sela i dalje se vrti oko svetišta na obali, na mjestu gdje se, prema predaji, zaustavio kip koji je donijela rijeka.

Kip na rijeci

Predaja, kako ju je 2004. zabilježio Index.hr uz tristotu obljetnicu svetišta, počinje s druge strane Dunava, u Baranji. Ondje je, u selu Laškom, današnjem Lugu, stajao Marijin kip. Isusovci su ga htjeli sačuvati od kalvina, koji Mariju ne štuju kao katolici, pa su ga umotali i pustili niz Dunav.

Rijeka je kip nosila sve dok se nije zaustavio na obali kod Aljmaša. Ondje su ga pronašli aljmaški isusovci. Upitali su mještane hoće li Mariji pružiti utočište, i oni su pristali. Po tom utočištu nazvani su i kip i crkva: Gospa od Utočišta.

Predaja ne kaže kad se to točno dogodilo. Hrvatska enciklopedija bilježi da je svetište osnovano 1704., a crkva podignuta 1708. Prema istom zapisu, isusovci su 1726. uredili hodočasničko mjesto s križnim putem, koji je srušen 1952.

Kip koji je izgorio

Kip iz predaje nije onaj koji hodočasnici danas vide. Prema zapisu iz 2004., izvorni kip je izgorio, a sačuvalo se samo platno s Marijinim likom. Prema tom platnu jedan je samouki umjetnik izradio novi kip, ali biskup Josip Juraj Strossmayer ocijenio je da je to djelo nevješte ruke. Zato je naručen novi kip u Beču, dovršen 1857. Hrvatska enciklopedija navodi da je kip iz 1857. bio Strossmayerov dar. Iz tog razdoblja poznat je i požar iz 1846. koji je uništio crkvu, a obnovljena crkva posvećena je 1852.

Drugo utočište

U kolovozu 1991. stanovnici Aljmaša, Erduta i Dalja morali su napustiti svoje domove, mnogi čamcima i skelama preko Dunava i Drave prema Osijeku. Selo je bilo okupirano, a crkva, zaštićeni spomenik kulture, potpuno je razorena. Uoči Dušnog dana 1992. kip je uz pomoć zapovjedništva obrane Osijeka i mirovnih snaga UNPROFOR-a izvučen iz ruševina i prenesen u Osijek. Na misi u osječkoj katedrali pokazan je oštećen, bez ruke, krune i žezla.

Kip je tako i sam postao izbjeglica. Obnovljen je, a 1. kolovoza 1998., sedam godina nakon progonstva, vratio se u Aljmaš zajedno s povratnicima. Papa Ivan Pavao II. okrunio ga je zlatnom krunom na misi kod Osijeka 2003., a obnova crkve dovršena je 2007.

Za vjernike, priča o kipu koji je doplovio rijekom i priča o kipu koji se vratio iz progonstva govore isto: Gospa od Utočišta i sama je tražila utočište i dobila ga. Svetište je danas, prema Hrvatskoj enciklopediji, jedno od najposjećenijih hodočasničkih odredišta u Hrvatskoj, osobito na blagdan Velike Gospe.

Kronologija

  1. 1272.: Prvi spomen crkve svete Marije u Aljmašu.
  2. 1526.–1687.: Razdoblje osmanske vlasti; naselje se raspršuje.
  3. 1704.: Osnovano je svetište Gospe od Utočišta.
  4. 1708.: Podignuta je crkva.
  5. 1846.: Požar uništava crkvu.
  6. 1857.: U Beču je izrađen novi kip, dar biskupa Strossmayera.
  7. 1991.: Mještani napuštaju selo, a crkva je razorena.
  8. 1992.: Oštećeni kip spašen je iz ruševina i prenesen u Osijek.
  9. 1. kolovoza 1998.: Obnovljeni kip vraća se u Aljmaš s povratnicima.
  10. 2003.: Papa Ivan Pavao II. kod Osijeka kruni kip zlatnom krunom.
  11. 2007.: Dovršena je obnova crkve.

Ključne osobe

  • Josip Juraj Strossmayer: Đakovački biskup koji je 1857. svetištu darovao novi kip Gospe.
  • Ivan Pavao II.: Papa koji je 2003. kod Osijeka okrunio kip Gospe od Utočišta.

Što se zna

  1. Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu osnovano je 1704., a crkva podignuta 1708.
  2. Sadašnji kip izrađen je 1857. i bio je dar biskupa Strossmayera.
  3. Crkva je u Domovinskom ratu potpuno razorena, a oštećeni kip spašen je i vraćen u Aljmaš 1998.
  4. Predaja o kipu koji je doplovio Dunavom iz Laškoga, današnjeg Luga u Baranji, zabilježena je u medijima uz tristotu obljetnicu svetišta 2004.

Otvorena pitanja

  • Kad je i kako nastala predaja o kipu koji je doplovio Dunavom, i postoji li o tome stariji pisani zapis?
  • Je li izvorni kip izgorio u požaru crkve 1846. ili u nekom drugom stradanju?

Povezane priče

Izvori