Tajne, legende i zagonetke Sjeverne Makedonije: sve priče iz Atlasa tajni na karti, uz vodič za čitanje.
Bitka na Belasici i Samuilova oslijepljena vojska: Prema bizantskom kroničaru, 1014. car Bazilije II. oslijepio je oko petnaest tisuća zarobljenika, ostavio svakoj stotini jednooka vodiča i poslao ih natrag caru Samuilu. Kad je ugledao kolonu, Samuilo je, kaže kroničar, pao u nesvijest, a dva dana poslije umro.
Golem Grad: Na šumovitom otoku usred Prespanskog jezera nitko ne živi, ali ruševine šest crkava i helenističkih kuća podsjećaju da je ondje stajao grad. Danas njime vladaju zmije: biolozi su na dvadesetak hektara otoka procijenili više od dvije tisuće poskoka.
Herakleja Linkestis: Nedaleko od Bitolja iz zemlje je izronio grad s kazalištem za tri tisuće gledatelja i podovima od stotina četvornih metara mozaika s ribama, pticama i lavovima. Zašto je opustio, izvori objašnjavaju na tri različita načina.
Kokino: Na vulkanskom vrhu iznad sela Kokino četiri kamena sjedala gledaju prema istočnom obzoru, na kojem su urezane rupe i niše. Autor analize tvrdi da su prije otprilike 4000 godina njima mjerili izlaske Sunca i Mjeseca, a UNESCO-u to nije bilo dovoljno.
Kuklica: Iznad sela kraj Kratova stoji više od stotinu četrdeset kamenih stupova koje mještani zovu "veselom svadbom". Predaja kaže da su to okamenjeni svatovi, geolozi da ih je izvajala kiša, a o njihovoj starosti stručnjaci i dalje ne govore istim brojem.
Markovi kuli: Iznad Prilepa stoje ruševine koje se zovu Markovim kulama. Povijesni Marko vladao je Prilepom nepunih dvadeset i pet godina, a arheolozi na brdu nalaze tragove života starije od njega.
Sat koji je stao u 5:17: Na pročelju stare skopske željezničke stanice kazaljke satova više od šezdeset godina stoje na 5:17. Toliko je bilo sati 26. srpnja 1963., kad je potres srušio većinu grada.
Vevčani: Selo na obroncima Jablanice svake se godine sredinom siječnja pretvori u pozornicu na kojoj maskirani sudionici s rogovima i zvonima izvode lažno vjenčanje. Isto je selo 1991. proglasilo vlastitu republiku, a danas dijeli putovnice.
Vrelo u kanjonu Matka: Turisti u čamcu stižu do špilje Vrelo i vide dva jezerca na dnu pećine. Ronioci su ispod njih spustili više od 200 metara, a dna još nitko nije vidio.
Zaliv kostiju: Na dnu Ohridskog jezera, na dubini od tri do pet metara, stoji šuma od tisuća drvenih stupova. Muzej na vodi pokazuje jedno veliko naselje na platformi, ali novija mjerenja pokazuju da su se na istom mjestu naselja podizala iznova, kroz tisućljeća.