kamena doba
Sve tajne s oznakom kamena doba (17).
- Çatalhöyük: Prije devet tisuća godina tisuće ljudi živjele su u Anatoliji u kućama priljubljenima jedna uz drugu, bez ulica i bez vrata u prizemlju. U kuće se ulazilo kroz krov, a mrtvi su pokapani ispod podova na kojima se spavalo.
- Crnomorski potop, hipoteza Ryana i Pitmana: Dva geologa s njujorškog sveučilišta Columbia tvrde da je Sredozemno more prije više od sedam tisuća godina provalilo kroz Bospor i u kratkom vremenu potopilo kopno veće od Hrvatske i Slovenije zajedno. Drugi geolozi u istom mulju na dnu čitaju posve drukčiju priču.
- Galovo i pokojnici bez glava: Prije gotovo osam tisuća godina prvi ratari na mjestu današnjeg Slavonskog Broda ogradili su svoje mrtve drvenim ogradama. U velikoj grobnoj jami ležao je jedan muškarac s glavom, a uz njega žena i muškarac bez glava.
- Göbekli Tepe: Na brdu u jugoistočnoj Turskoj ljudi su prije gotovo dvanaest tisuća godina podigli krugove kamenih stupova visokih nekoliko metara, ukrašenih lisicama, veprovima i lešinarima. Bilo je to prije pisma, kotača i, kako se dugo mislilo, prije poljoprivrede.
- Kamenje u Carnacu: Na južnoj obali Bretanje više od tri tisuće uspravnog kamenja stoji u dugim, gotovo ravnim redovima koji se protežu kilometrima kroz polja i šume. Prema bretonskoj predaji, to su rimski vojnici koje je svetac pretvorio u kamen.
- Kost iz Ishanga: Na obali jezera u srcu Afrike pronađena je kost duga kao olovka, s komadićem kvarca na vrhu i stotinjak zareza u tri reda. Brojevi zareza u jednom redu daju 11, 13, 17 i 19, sve proste brojeve između deset i dvadeset, a stručnjaci se više od pola stoljeća spore je li to računanje, kalendar ili slučajnost.
- Krapinski pračovjek: U pješčanoj stijeni iznad Krapine ležalo je gotovo devetsto kostiju neandertalaca, razlomljenih i pomiješanih s kostima medvjeda i nosoroga. Ni nakon više od stotinu godina istraživanja ne zna se sa sigurnošću kako su tamo dospjele.
- Lepenski Vir: Prije osam tisuća godina ribari u Đerdapskoj klisuri gradili su kuće istog neobičnog trapeznog tlocrta i u njih postavljali kamene glave s ribljim usnama. Kad je rijeka trebala potopiti njihovo selo, arheolozi su ga cijelog podignuli trideset metara više.
- Megalitski hramovi Malte: Na malim otocima usred Sredozemlja ljudi su prije više od pet tisuća godina slagali goleme kamene blokove u hramove s polukružnim prostorijama, a u stijeni ispod današnjeg grada isklesali podzemno svetište s kostima tisuća ljudi. Oko 2500. pr. Kr. ta je kultura nestala.
- Nabta Playa: Usred Sahare, stotinjak kilometara od Abu Simbela, stoji mali krug od kamenja s dva para uspravnih kamenova između kojih se vidi izlazak Sunca na prvi dan ljeta. Postavljen je tisućama godina prije egipatskih piramida, u vrijeme kad je ondje bilo jezero.
- Napredna civilizacija iz ledenog doba: Prije oko 12 900 godina Zemlja koja se zagrijavala nakon ledenog doba naglo se ponovno ohladila, gotovo preko noći. Skupina znanstvenika smatra da je uzrok bio udar kometa, a pisac Graham Hancock da je isti udar zbrisao naprednu civilizaciju čije su znanje preživjeli prenijeli prvim graditeljima hramova.
- Newgrange: Jednom godišnje, u zoru najkraćeg dana, uska zraka sunca uvuče se kroz otvor iznad ulaza u irski humak star više od pet tisuća godina i na sedamnaest minuta osvijetli odaju na kraju dugog kamenog hodnika.
- Skara Brae: Zimi 1850. oluja je s obale Orkneyja odnijela pijesak i otkrila kamene kuće s krevetima, policama i ognjištima, sve od kamena. Bile su starije od Stonehengea i egipatskih piramida.
- Špilja Lascaux i njezine kopije: Četvorica mladića 1940. spustila su se kroz rupu ispod iščupanog stabla i našla zidove pune bikova i konja starih oko dvadeset tisuća godina. Samo petnaest godina posjeta bilo je dovoljno da slike počnu propadati, pa je špilja od 1963. zatvorena, a ljudi gledaju kopije.
- Stonehenge: Prije gotovo pet tisuća godina ljudi bez metalnog alata i kotača podigli su krug golemog kamenja na engleskoj ravnici, a neko su kamenje dovukli iz Walesa i Škotske. Kako su to učinili i zašto, istražuje se i danas.
- Vinčanski znakovi i pločice iz Tărtărije: Tri male glinene pločice iz rumunjskog sela Tărtărije prekrivene su znakovima koji nalikuju slovima. Ako su stare koliko kosti pronađene uz njih, starije su od najstarijeg pisma u Mezopotamiji, a znanstvenici se ni nakon šezdeset godina ne slažu je li to uopće pismo.
- Vindija i genom žene iz špilje: Iz ulomka kosti iz špilje kraj Donje Voće znanstvenici su pročitali gotovo cijeli genom jedne neandertalke. Godinama se vjerovalo da su upravo ondje živjeli posljednji neandertalci Europe, a onda ih je novo datiranje vratilo više od deset tisuća godina unatrag.