Zagonetne bolesti, epidemije koje su nestale same od sebe i tijelo koje i danas iznenađuje liječnike.
Engleska znojnica: Bolest koja je u Engleskoj 16. stoljeća ubijala za nekoliko sati pojavila se 1485., vratila se pet puta i zatim zauvijek nestala. Ni danas se ne zna što ju je uzrokovalo.
Fantomski ud: Ruka je amputirana prije deset godina, a čovjek je i dalje osjeća, ponekad zgrčenu u bolnu šaku koju ne može otvoriti. Pomoglo mu je obično zrcalo u kartonskoj kutiji.
Fatalna obiteljska nesanica: U jednoj obitelji iz sjeverne Italije bolest se generacijama javljala na isti način: čovjek bi u srednjim godinama prestao spavati, a zatim bi polako propadao. Liječnici iz Bologne 1986. dali su joj ime, a šest godina kasnije otkrili da je uzrok prion.
Havanski sindrom: Krajem 2016. američki diplomati u Havani počeli su noću čuti prodoran zvuk i osjećati pritisak u glavi, a nakon toga vrtoglavicu, glavobolje i probleme s pamćenjem. Osam godina kasnije američke službe još se ne slažu je li riječ o napadu.
Kako djeluje opća anestezija: Svaki dan milijuni ljudi zaspu na operacijskom stolu i probude se bez sjećanja na rez. Opća anestezija koristi se od 1846., a znanstvenici ni danas ne mogu do kraja objasniti kako gasi svijest.
Kuru, bolest naroda Fore: Pedesetih godina u gorju Papue Nove Gvineje umirale su stotine žena i djece od bolesti koja je počinjala drhtanjem i nesigurnim hodom. Nije bilo groznice ni upale, a bolest je pogađala samo jedan narod i njegove susjede. Rješenje zagonetke promijenilo je medicinu.
Letargični encefalitis: Između 1915. i 1926. svijetom se proširila bolest od koje su ljudi padali u dubok san ili postajali nepomični. Mnogi preživjeli godinama su kasnije ostali zarobljeni u vlastitom tijelu, a uzrok se ni danas ne zna.
Ljudi koji ne osjećaju bol: Jedna Škotkinja tek je u šezdeset petoj godini saznala da nije samo "jako zdrava": ni porod, ni slomljena ruka, ni operacija nisu je boljeli. Ljudi poput nje otkrivaju kako tijelo stvara bol, i zašto je bol potrebna.
Morgellonova bolest: Tisuće ljudi opisuju rane koje ne zacjeljuju, osjećaj kao da im nešto gmiže pod kožom i šarena vlakna koja izlaze iz rana. Nazvali su to imenom iz pisma liječnika iz 17. stoljeća, a medicina se već dvadeset godina ne slaže što je to.
Phineas Gage: Godine 1848. željezna šipka duga više od metra prošla je kroz glavu mladog predradnika na gradilištu pruge. Preživio je, progovorio za nekoliko minuta i postao najpoznatiji pacijent u povijesti neuroznanosti.
Placebo i nocebo: Tableta bez ijednog djelatnog sastojka može ublažiti bol, a mozak pritom luči vlastite tvari protiv boli. Ista prazna tableta može izazvati i nuspojave, ako bolesnik očekuje da će ih imati.
Spontano samozapaljenje: U nekoliko zabilježenih slučajeva vatra je gotovo potpuno uništila tijelo, a sobu oko njega jedva je dotaknula. Zato se više od dvjesto godina pita može li se čovjek zapaliti sam od sebe.
Žena bez straha: Istraživači su je odveli u trgovinu sa zmijama, u ukletu kuću i na projekciju horor-filmova, a ona nijednom nije osjetila strah. Bolesnica poznata samo po inicijalima S. M. desetljećima pomaže znanosti razumjeti odakle strah dolazi.