Tajne, legende i zagonetke Bosne i Hercegovine: sve priče iz Atlasa tajni na karti, uz vodič za čitanje.
Ajvatovica i stijena koja se rasjekla: Prema predaji, derviš Ajvaz-dedo četrdeset je dana molio da se rasjekne stijena iza koje je bio izvor vode, a četrdesetog jutra ugledao je procijep. Danas na Ajvatovicu kraj Prusca svake godine dolazi nekoliko tisuća hodočasnika.
ARK u Konjicu, Titov atomski bunker: Iza tri neupadljive kuće na obali Neretve krije se sklonište građeno 26 godina za slučaj nuklearnog rata. Nikad nije upotrijebljeno, a danas je u njemu izložba suvremene umjetnosti.
Bobovac, kraljevski grad koji je pao bez borbe: Jedan od najutvrđenijih gradova srednjovjekovne Bosne, sjedište kraljeva, a prema pretpostavci i njihovo grobno mjesto, pao je u svibnju 1463. u ruke Osmanlija, a da, prema izvorima, nije naišao na organizirani otpor. Hrvatska enciklopedija spominje izdaju Radaka patarena.
Bogumili i Crkva bosanska: Pape su ih zvali manihejcima i patarenima, a ugarski kraljevi vodili su protiv njih križarske ratove. U knjigama koje su sami prepisivali ipak se nalaze Raspeće, Bogorodica i proroci, sve ono što bi pravi dualisti odbacili.
Bosanske piramide: Brdo Visočica iznad Visokog ima neobično pravilan oblik. Jedni u njemu vide najveću piramidu na svijetu, drugi prirodno brdo na kojem je stajao srednjovjekovni kraljevski grad.
Butmir, neolitsko naselje i tajna spiralnih figurica: Pri gradnji poljoprivredne škole kraj Sarajeva 1893. austrougarski su radnici naišli na stotinjak ukopanih nastambi i figurice koje su zbunile arheologe iz cijele Europe. O tome što prikazuju i kada su nastale spore se do danas.
Drekavac: Krik u noći kraj groblja, vodenice ili bare, nalik dječjem plaču ili vučjem zavijanju. U nekim selima vjerovalo se da tako doziva duša djeteta koje je umrlo nekršteno.
Humačka ploča, najstariji ćirilični natpis u BiH?: Kamena ploča u franjevačkom muzeju u Humcu kraj Ljubuškog bilježi da je neki Krsmir sa ženom Pavicom dao podići crkvu arkanđelu Mihaelu. Tko je bio Krsmir, kako ga treba čitati i kad je ploča uklesana, stručnjaci još raspravljaju: procjene idu od 10. do 12. stoljeća.
Izgubljena kruna bosanskih kraljeva: Papa je 1461. poslao u Bosnu krunu kojom je posljednji kralj okrunjen, prvu i jedinu koja je stigla iz Rima. Dvije godine poslije Osmanlije su osvojile kraljevstvo, a o kruni više nema traga ni u jednom izvoru koji smo pronašli.
Kosti iz Jajca i posljednji bosanski kralj: Godine 1888. arheolog je kraj Jajca iskopao kostur odrubljene glave, položene na prsa, s dva novčića u ustima. Odnijeli su ga u samostan kao kosti posljednjeg bosanskog kralja, iako to nitko nije mogao dokazati.
Kraljica Katarina Kosača i njezina oporuka: Bosanska kraljica umrla je u Rimu pet dana nakon što je zapisala oporuku kojom je Bosnu ostavila papi. Njezino su ime kasnije prisvajali katolici, muslimani i pravoslavni, a nadgrobna ploča s dvojezičnim natpisom danas je samo napola čitljiva.
Međugorje: U lipnju 1981. šestero mladih iz hercegovačkog sela reklo je da im se na brdu iznad kuća ukazala Gospa. Ukazanja, kažu neki od njih, traju i danas, a Katolička crkva tek je 2024. rekla svoju riječ, i to bez odluke o tome jesu li nadnaravna.
Most na Drini i predaja o Stoji i Ostoji: Vila s rijeke rušila je noću sve što su graditelji danju sagradili na Drini, dok glas iz vode nije zatražio dvoje male djece za srednji stup. Ljudi u Višegradu stoljećima su pokazivali dva uska otvora u mostu kroz koje ih je, kažu, majka dojila.
Sarajevska hagada i put od Barcelone do Sarajeva: Rukopis iz oko 1350. sa slikama pashalnih prizora stigao je u Bosnu nepoznatim putem. U 20. stoljeću spasili su ga ljudi koji nisu bili Židovi, a o tome gdje je točno bio skriven kruže barem četiri priče.
Sarajevski atentat 1914. i tko je stajao iza Mlade Bosne: Šest mladića, naoružanih pištoljima i bombama, čekalo je na ulicama Sarajeva. Petorica nisu učinila ništa, a šesti je, nakon što je nadvojvoda promijenio put, pucao s udaljenosti od nekoliko metara. Pitanje tko je naoružao zavjerenike još se raspravlja.
Srušeni most u Jablanici i Bitka na Neretvi 1943.: Savijeni čelični ostaci mosta nad Neretvom u Jablanici najpoznatiji su prizor jednog od najslavnijih događaja Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji. Ali ruševina koju posjetitelji fotografiraju nije most koji su partizani 1943. srušili ni most preko kojeg su prešli.
Stari most u Mostaru i legende o graditelju Hajrudinu: Kad su skele konačno uklonjene s mosta koji je prije njega nekoliko puta pao u Neretvu, graditelj ga nije htio gledati. Prema jednoj predaji, sakrio se u selo, prema drugoj pripremio je vlastiti sprovod.
Stećci: Na desetke tisuća kamenih blokova razasutih po brdima i poljima zapadnog Balkana nose jelene, konjanike, polumjesece i ruke s mačem. Tko ih je podizao i što su znakovi značili, raspravlja se više od stoljeća i pol.
Tekija u Blagaju i vrelo Bune: Derviška kuća stoji uz vrelo jedne od najjačih rijeka Europe, ispod okomite stijene. Iskapanja pokazuju da su ljudi na tom mjestu boravili tisućama godina prije derviša, a ronioci su do sada došli tek 72 metra duboko u izvor.
Tko je napisao Hasanaginicu: Balada o ženi koju muž otjera od djece prevedena je na više od četrdeset jezika, a Goethe ju je preveo na njemački. Njezin autor nije poznat, a svaka je zajednica ima za svoju.
Zduhač, čuvar koji se bori u oblacima: Dok spava dubokim snom, duša mu izlazi iz tijela i odlazi u vjetrove. Ondje se, kaže predaja, s dušama iz drugih krajeva bori za ljetinu, mlijeko i kišu svoga sela.