Tajne Mjeseca i svemira

Svemir je pun pitanja na koja nitko još nema odgovor, a uz njih su nastale i priče koje znanost ne prihvaća. U ovom su vodiču obje vrste: sumnje u ono što se dogodilo na Mjesecu, rasprave o životu na Marsu i Veneri, signali i posjetitelji iz dubokog svemira te zagonetke s kojima se astronomi i danas muče.

Put počinje blizu, na Mjesecu i u svemirskoj utrci, nastavlja se do susjednih planeta, a zatim sve dalje, do zvijezda, galaksija i svemira kao cjeline. Tako se od priča o ljudima i letjelicama stiže do pitanja o tome od čega je svemir uopće sastavljen.

Mjesec i svemirska utrka

Mars i Venera

  • Kanali na Marsu: Ravne linije koje je Schiaparelli ucrtao 1877., a Lowell proglasio kanalima za navodnjavanje koje su izgradili Marsovci.
  • Lice na Marsu: Brdo koje je na snimci sonde Viking 1 iz 1976. izgledalo kao ljudsko lice, a na oštrijim snimkama kao izlizano brdo.
  • Meteorit ALH84001: Kamen s Marsa pronađen na Antarktici, u kojem je NASA-in tim 1996. vidio moguće tragove drevnog mikrobnog života.
  • Fosfin na Veneri: Plin koji na Zemlji uglavnom nastaje uz život, opažen 2020. u oblacima Venere, i rasprava o tome postoji li uopće.

Ima li koga?

  • Fermijev paradoks: Pitanje "Ali gdje su svi?", koje je Enrico Fermi, prema sjećanju kolega, postavio 1950. za ručkom u Los Alamosu.
  • Signal "Wow!": Uzak signal iz 1977. koji je trajao oko 72 sekunde i nijedno ga kasnije promatranje nije ponovno uhvatilo.
  • Tabbyina zvijezda: Zvijezda kojoj sjaj nepravilno pada i do 22 posto, zbog koje se 2015. počelo govoriti o izvanzemaljskoj građevini.
  • ʻOumuamua: Prvo poznato tijelo iz drugog zvjezdanog sustava, koje je na odlasku ubrzavalo iako nije imalo rep kao komet.

Što još ne znamo

  • Deveti planet: Neotkriveni planet daleko iza Neptuna, na koji upućuju putanje udaljenih tijela, ali ga nijedna pretraga dosad nije pronašla.
  • Brzi radijski bljeskovi: Bljeskovi radiovalova dugi nekoliko tisućinki sekunde koji uglavnom dolaze iz drugih galaksija.
  • Tamna tvar: Nevidljiva masa čiju gravitaciju astronomi mjere devedeset godina, a čije pretpostavljene čestice nijedan pokus nije uhvatio.
  • Hubbleova napetost: Dva načina mjerenja brzine širenja svemira daju različite brojeve, a razliku nisu uklonila ni mjerenja teleskopom James Webb.