mozak

Sve tajne s oznakom mozak (22).

Capgrasov sindrom: Čovjek pogleda vlastitu majku, prepozna svaku crtu njezina lica i mirno kaže da to nije ona, nego netko tko joj je savršeno sličan. Nikakav dokaz ne može ga uvjeriti u suprotno.
Déjà vu: Ulazite u sobu u kojoj nikad niste bili i odjednom ste sigurni da ste ovaj trenutak već doživjeli, do posljednjeg detalja. Osjećaj traje nekoliko sekundi i nestane, a doživjela ga je većina ljudi.
Fantomski ud: Ruka je amputirana prije deset godina, a čovjek je i dalje osjeća, ponekad zgrčenu u bolnu šaku koju ne može otvoriti. Pomoglo mu je obično zrcalo u kartonskoj kutiji.
Fatalna obiteljska nesanica: U jednoj obitelji iz sjeverne Italije bolest se generacijama javljala na isti način: čovjek bi u srednjim godinama prestao spavati, a zatim bi polako propadao. Liječnici iz Bologne 1986. dali su joj ime, a šest godina kasnije otkrili da je uzrok prion.
Havanski sindrom: Krajem 2016. američki diplomati u Havani počeli su noću čuti prodoran zvuk i osjećati pritisak u glavi, a nakon toga vrtoglavicu, glavobolje i probleme s pamćenjem. Osam godina kasnije američke službe još se ne slažu je li riječ o napadu.
Hipertimezija: Kažete joj bilo koji datum iz posljednjih nekoliko desetljeća, a ona za nekoliko sekundi zna koji je bio dan u tjednu, što je radila i što je toga dana pisalo u novinama. Svoju memoriju ne bi poželjela nikome.
Hipnoza, od Mesmera do snimanja mozga: Godine 1784. Benjamin Franklin i Antoine Lavoisier vezali su ljudima oči i pustili ih da grle "magnetizirana" stabla. Pokus je trebao provjeriti nevidljivi fluid bečkog liječnika, a otkrio je koliko jaka može biti obična uvjerenost.
Iskustva bliske smrti: Ljudi koji su preživjeli zastoj srca ponekad pričaju o tunelu, jakom svjetlu, susretu s preminulima i pogledu na vlastito tijelo odozgo. Priče su iznenađujuće slične, bez obzira na to tko ih priča.
Izvantjelesna iskustva: Ljudi opisuju trenutak u kojem su sebe vidjeli odozgo, kako leže u krevetu ili na operacijskom stolu. Neurolozi su taj doživljaj uspjeli izazvati električnom strujom, ali nitko još nije dokazao da je netko odande doista nešto vidio.
Kako djeluje opća anestezija: Svaki dan milijuni ljudi zaspu na operacijskom stolu i probude se bez sjećanja na rez. Opća anestezija koristi se od 1846., a znanstvenici ni danas ne mogu do kraja objasniti kako gasi svijest.
Kuru, bolest naroda Fore: Pedesetih godina u gorju Papue Nove Gvineje umirale su stotine žena i djece od bolesti koja je počinjala drhtanjem i nesigurnim hodom. Nije bilo groznice ni upale, a bolest je pogađala samo jedan narod i njegove susjede. Rješenje zagonetke promijenilo je medicinu.
Letargični encefalitis: Između 1915. i 1926. svijetom se proširila bolest od koje su ljudi padali u dubok san ili postajali nepomični. Mnogi preživjeli godinama su kasnije ostali zarobljeni u vlastitom tijelu, a uzrok se ni danas ne zna.
Lucidni snovi: U travnju 1975. čovjek koji je spavao u laboratoriju pomaknuo je oči lijevo-desno, dogovorenim redom. Bio je to prvi zabilježeni znak koji je netko poslao iz sna, svjestan da sanja.
Mjesečarenje: Mjesečar hoda otvorenih očiju, otvara vrata i odgovara na pitanja, a ujutro se ničega ne sjeća. Mozak mu u tom trenutku nije ni budan ni u snu, nego pomalo u oba stanja.
Phineas Gage: Godine 1848. željezna šipka duga više od metra prošla je kroz glavu mladog predradnika na gradilištu pruge. Preživio je, progovorio za nekoliko minuta i postao najpoznatiji pacijent u povijesti neuroznanosti.
Placebo i nocebo: Tableta bez ijednog djelatnog sastojka može ublažiti bol, a mozak pritom luči vlastite tvari protiv boli. Ista prazna tableta može izazvati i nuspojave, ako bolesnik očekuje da će ih imati.
Psihologija teorija zavjere: Neke zavjere bile su stvarne i dokazane su dokumentima. Zašto onda neki ljudi vjeruju gotovo svakoj priči o skrivenoj moći, a drugi gotovo nijednoj? Psiholozi to istražuju tek nekoliko desetljeća.
Savantski sindrom: Jedan je čovjek napamet znao sadržaj tisuća knjiga, a teško je zakopčavao košulju. Drugi nakon dvadeset minuta leta helikopterom nacrta cijeli New York, ulicu po ulicu.
Sindrom stranog naglaska: Godine 1941. mlada Norvežanka ranjena je u zračnom napadu na Oslo. Kad se oporavila, govorila je norveški kao da je Njemica, usred njemačke okupacije, i ljudi su je počeli izbjegavati.
Sinestezija: Za neke ljude slovo A je crveno, utorak je žut, a zvuk violine ima okus. Ne izmišljaju to i ne govore u metaforama: isti spoj osjeta vraća im se godinama, uvijek jednak.
Zašto sanjamo: Svake noći provedemo oko dva sata u snovima, a nakon tisuća godina tumačenja i sedamdeset godina mjerenja mozga znanstvenici se još ne slažu čemu oni služe, pa ni služe li ičemu.
Žena bez straha: Istraživači su je odveli u trgovinu sa zmijama, u ukletu kuću i na projekciju horor-filmova, a ona nijednom nije osjetila strah. Bolesnica poznata samo po inicijalima S. M. desetljećima pomaže znanosti razumjeti odakle strah dolazi.