Tajne, legende i zagonetke Srbije: sve priče iz Atlasa tajni na karti, uz vodič za čitanje.
Arnaut Pavle i vampiri iz Medveđe, izvješće Visum et repertum 1732.: Pet austrijskih časnika i vojnih kirurga potpisalo je u Beogradu 1732. izvješće da su u selu Medveđi otvorili grobove i našli tijela "u stanju vampirizma". Izvješće je tiskano u Nürnbergu i čitalo se po cijeloj Europi.
Atentat na kralja Aleksandra u Marseilleu 1934.: Atentat se dogodio pred filmskom kamerom, ali presudni trenutak nije snimljen. Francuski ministar koji je s kraljem bio u automobilu možda nije poginuo od atentatorova metka.
Beli anđeo iz Mileševe i poruka poslana satelitom: Freska iz 13. stoljeća s anđelom u bijeloj haljini, kaže se, prva je slika koju je satelit prenio preko Atlantika, a potom i poruka poslana u svemir. Provjera činjenica pokazuje da je dio priče potvrđen, a dio nije.
Ćele kula, toranj od lubanja u Nišu: Nakon bitke na Čegru 1809. osmanske su vlasti u Nišu od glava poginulih ustanika sazidale toranj kao upozorenje. Od 952 lubanje danas ih je ostalo 58, a 2025. stručnjaci su prvi put rekonstruirali lica nekoliko od tih ljudi.
Đavolja varoš: Na obronku planine Radan u južnoj Srbiji iz zemlje se dižu dvjesto dva stupa s kamenim kapama na vrhu. Predaja kaže da su to okamenjeni svatovi, a geolozi da ih je stvorila kiša.
Drekavac: Krik u noći kraj groblja, vodenice ili bare, nalik dječjem plaču ili vučjem zavijanju. U nekim selima vjerovalo se da tako doziva duša djeteta koje je umrlo nekršteno.
Gamzigrad (Felix Romuliana) i grob cara Galerija: Rimski car Galerije dao je u zabačenom selu u kojem je rođen sagraditi utvrđenu palaču i nazvati je po majci. Umro je 311., prije nego što je dovršena, a pokopan je na brežuljku nedaleko od zidina. Što je Romuliana zapravo bila: palača, vila ili hram posvećen vlastitom obožavanju?
Golubačke mušice i aždaja iz Golupca: Svakog proljeća iz Đerdapske klisure izlazili su oblaci sitnih muha koje su ubijale stoku. Ljudi su vjerovali da ih šalje aždaja koju je sveti Juraj ranio, a koja je uginula u pećini pod tvrđavom.
Iznenadna smrt cara Dušana 1355.: Car koji je 1346. okrunjen za vladara Srba i Grka umro je u nedjelju, 20. prosinca 1355., u 43. godini, usred priprema za novi pohod. Uzrok smrti nikad nije utvrđen, a izvori se ne slažu ni oko mjesta na kojem je preminuo.
Lepenski Vir: Prije osam tisuća godina ribari u Đerdapskoj klisuri gradili su kuće istog neobičnog trapeznog tlocrta i u njih postavljali kamene glave s ribljim usnama. Kad je rijeka trebala potopiti njihovo selo, arheolozi su ga cijelog podignuli trideset metara više.
Majski prevrat 1903. i ubojstvo kralja Aleksandra i kraljice Drage: U dvorcu u Beogradu časnici su u noći 11. lipnja 1903. dva sata po mraku tražili kralja i kraljicu i dinamitom razvalili vrata spavaće sobe, u kojoj nikoga nije bilo. Kako su ih naposljetku pronašli, izvori pričaju na dva načina.
Markovi kuli: Iznad Prilepa stoje ruševine koje se zovu Markovim kulama. Povijesni Marko vladao je Prilepom nepunih dvadeset i pet godina, a arheolozi na brdu nalaze tragove života starije od njega.
Mileva Marić i Einsteinov čudesni 1905.: Mileva Marić, studentica fizike iz Titela, bila je Einsteinova kolegica, supruga i dopisnica. Je li bila i nešto više od toga, povjesničari se spore već više od trideset godina, a dio dokaza nikad nije pronađen.
Petar Blagojević i vampir iz Kisiljeva 1725.: Devet ljudi umrlo je u selu u osam dana, a svaki je prije smrti tvrdio da ga je noću zadavio pokojni susjed. Kad su ga seljaci otkopali, austrijski činovnik zapisao je da mu iz usta teče svježa krv.
Podzemlje Petrovaradinske tvrđave: Ispod petrovaradinskog "Gibraltara na Dunavu" proteže se mreža hodnika duga oko 16 kilometara na četiri razine. Nijedan izvor ne kaže je li ta brojka izmjerena ili procijenjena, a neki autori vjeruju da je stvarna mreža veća.
Prokleta Jerina i Smederevska tvrđava: U narodnoj predaji Prokleta Jerina natjerala je ljude da bez plaće zidaju golemu tvrđavu na Dunavu, a trava je pod njezinim nogama izgarala. U ispravama pak Irina Kantakuzin pojavljuje se kao despotica koja zajedno s mužem potpisuje povelje i vlada zemljom kad je on odsutan.
Rimski bunar na Kalemegdanu: Rimski bunar na Beogradskoj tvrđavi nije rimski, a ni pravi bunar. U njegovo se okno spušta 212 stuba, a o njemu se pripovijeda da su u njemu nestala tri njemačka ronioca.
Rtanj, planina "piramida" i priče o NLO-ima: Svojim gotovo savršenim stošcem Šiljak iznad Sokobanje izgleda kao da ga je netko sagradio. Na dan kad je trebao nastupiti kraj svijeta, 21. prosinca 2012., na planinu su došli ljudi koji su vjerovali da je ona sigurno utočište.
Sarajevski atentat 1914. i tko je stajao iza Mlade Bosne: Šest mladića, naoružanih pištoljima i bombama, čekalo je na ulicama Sarajeva. Petorica nisu učinila ništa, a šesti je, nakon što je nadvojvoda promijenio put, pucao s udaljenosti od nekoliko metara. Pitanje tko je naoružao zavjerenike još se raspravlja.
Sava Savanović, vampir iz vodenice u Zarožju: U dubokoj jaruzi potoka Rogačice, kraj sela Zarožja, stoji stara vodenica u kojoj je, kaže predaja, dugo stanovao vampir. Mlinari su ondje ginuli jedan za drugim, a tko bi je danas htio obnoviti, mogao bi imati posla s njim.
Trajanova tabla i most u Đerdapu: Rimski natpis u stijeni nad Dunavom ima šest redaka, a čitljiva su samo tri. Nekoliko kilometara nizvodno nekad je stajao most dug više od kilometra, jedan od najvećih u antičko doba. Nitko ne zna kad i zašto je nestao.
Vampiri: U siječnju 1732. austrijski vojni liječnici otvorili su grobove u srpskom selu Medveđi i potpisali izvješće da su tijela "u stanju vampirizma". Nakon toga riječ vampir obišla je Europu.
Vinčanski znakovi i pločice iz Tărtărije: Tri male glinene pločice iz rumunjskog sela Tărtărije prekrivene su znakovima koji nalikuju slovima. Ako su stare koliko kosti pronađene uz njih, starije su od najstarijeg pisma u Mezopotamiji, a znanstvenici se ni nakon šezdeset godina ne slažu je li to uopće pismo.
Vlaška magija u Homolju i istočnoj Srbiji: Medijima je dovoljno dvije riječi: vlaška magija. Etnologinja koja je o njoj pisala 2017. upozorava da se o magiji u Srbiji govori mnogo više nego što se prakticira, a da se sam naziv ne nalazi ni u djelima etnologa koji su desetljećima istraživali taj kraj.