književnost

Sve tajne s oznakom književnost (43).

Anđeli iz Monsa: U rujnu 1914. londonske su večernje novine objavile priču o duhovima srednjovjekovnih strijelaca koji su spasili britansku vojsku kod Monsa. Autor je odmah rekao da ju je izmislio, ali mu nitko nije htio vjerovati.
Anthony Hopkins i izgubljena knjiga: Anthony Hopkins uzalud je obišao londonske knjižare tražeći roman po kojem je trebao snimati film. Na povratku je knjigu našao ostavljenu na klupi u podzemnoj željeznici. Bio je to upravo primjerak koji je pisac izgubio nekoliko mjeseci prije.
Baba Jaga: Živi u kolibi na kokošjim nogama, leti u drvenom stupi, a metlom za sobom briše tragove. Jednom junaku prijeti da će ga pojesti, a drugome pokazuje put. Zašto je baka iz šume u bajkama i čudovište i pomoćnica?
Chaocipher: Irski prijatelj Jamesa Joycea tvrdio je da je izumio šifru koja stane u kutiju za cigare, a nitko je ne može razbiti. Njegov način šifriranja ostao je tajna 92 godine, sve dok udovica njegova sina nije papire predala muzeju američke obavještajne službe.
Devetorica nepoznatih: Priča o devetorici čuvara opasnog znanja često se pripisuje caru Ašoki i drevnoj Indiji. Njezina moderna inačica pojavila se u pustolovnoj fikciji Talbota Mundyja, a kasniji autori počeli su je prenositi kao povijesno svjedočanstvo.
Drakula i Vlad III.: U stotinjak stranica bilješki koje je Bram Stoker vodio dok je pisao Drakulu ime Vlad ne pojavljuje se nijednom. Grof se u prvim nacrtima zvao Wampyr, a novo ime Stoker je pronašao u jednoj knjižnici na sjeveru Engleske.
Draugr, mrtvac iz islandskih saga: Junak Grettir pobijedio je mrtvog pastira Glámra u hrvanju pod mjesečinom, ali ga je mrtvac prije toga prokleo. Od te se noći najjači čovjek Islanda bojao ostati sam u mraku.
Džini: Prema Kur'anu, skupina džina jedne je noći slušala kako Muhamed uči objavu, vratila se svome narodu i rekla da je čula čudesan Kur'an. Za muslimane džini nisu bića iz bajke, nego stvorenja s vlastitom voljom, koja će kao i ljudi odgovarati za svoja djela.
Enuma eliš, babilonski ep o stvaranju: Prije neba i zemlje postojale su samo dvije vode, slatka i slana. Kad je mladi bog Marduk svladao Tiamat, majku svih bogova, rasjekao joj je tijelo na dvoje i od jedne polovice napravio nebo.
Ep o Gilgamešu: Kralj koji je bio dvije trećine bog otišao je na kraj svijeta da pobijedi smrt, a nije uspio pobijediti ni san. Njegova priča, stara gotovo četiri tisuće godina, ležala je zakopana u ruševinama Ninive dok je 1872. nije pročitao bivši graver novčanica.
Gričke vještice: Gradec na zagrebačkom Griču u mašti čitatelja i danas pripada vješticama, inkvizitorima i kontesi Neri. Stvarni zapisnici sa suđenja pričaju tišu, ali mračniju priču o travarkama, susjedskim svađama i mučenju.
Homersko pitanje: Ilijada i Odiseja stoje na početku europske književnosti, a nitko ne zna tko ih je napisao. Odgovor je dijelom pronađen tek u 20. stoljeću, u kavanama i na sijelima zapadnog Balkana, gdje su guslari pjevali pjesme dulje od Odiseje.
Izgubljena Aristotelova knjiga o komediji: Sačuvana Aristotelova Poetika obećava raspravu o komediji, ali tekst koji bi trebao slijediti nikada nije pronađen. Stoljećima su čitatelji pokušavali rekonstruirati što je pisalo u izgubljenom drugom dijelu.
Izgubljeni Shakespeareov Cardenio: Kazališna predstava iz 1613. povezuje se sa Shakespeareom i Johnom Fletcherom, ali njezin izvorni tekst nije pronađen. Neki istraživači vjeruju da su tragovi predstave preživjeli u kasnijoj drami koja je stoljećima izazivala sporove o autorstvu.
Jedanaest dana nestanka Agathe Christie: U prosincu 1926. pronađen je napušteni automobil najpoznatije engleske spisateljice kriminalističkih romana, a tisuće ljudi tražile su je po brežuljcima Surreyja. Jedanaest dana kasnije otkrivena je u hotelu na sjeveru Engleske, prijavljena pod prezimenom suprugove ljubavnice.
Kraljević Marko: U povijesnim ispravama bio je gospodar malog područja oko Prileja i osmanski vazal koji je poginuo boreći se za sultana. U pjesmama je živio tristo godina, dijelio vino sa svojim konjem Šarcem, a vila mu je bila posestrima.
Kriptomnezija, sjećanje koje se predstavlja kao nova ideja: Jedanaestogodišnja Helen Keller napisala je bajku za ravnatelja svoje škole, a nekoliko mjeseci kasnije ispitivalo ju je vijeće od osam ljudi jer je bajka gotovo jednaka priči koju nije pamtila da je ikad čula.
Legenda o Rozafi: Zidovi tvrđave nad Skadrom rušili su se svake noći, dok graditelji nisu pristali u njih uzidati ženu koja im sutra prva donese ručak. Ona je tražila samo da joj ostave otkrivenu dojku, ruku i nogu, da može hraniti i uspavljivati sina.
Libertalia: Knjiga o gusarima iz 1724. opisuje republiku na Madagaskaru u kojoj su gusari birali vođe, sve dijelili i govorili vlastitim jezikom. Nitko nikad nije pronašao ni njezine zidine ni ijedan zapis izvan te knjige.
Lutajući Židov, legenda i njezina zlouporaba: Čovjek koji je udario Isusa na putu na raspeće, kaže legenda, osuđen je lutati svijetom do Drugog dolaska. Engleski redovnici zapisali su 1228. priču o njemu kao o živom svjedoku vjere, a nakon sedam stoljeća njezino je ime postalo naslov nacističke propagande.
Macić, mali duh u crvenoj kapici: Izgleda kao dječak u crvenoj kapici, voli prženu hranu i noću odvodi konje iz staje. Kome je sklon, pomoći će mu naći novac; koga ne voli, može ga preplašiti nasmrt.
Maelstrom i Corryvreckan, vrtlozi koji gutaju brodove: Na staroj karti iz 1539. kod Lofota zjapi golem vrtlog s natpisom "Ovo je strašna Haribda", a učenjaci su vjerovali da voda ondje ponire kroz Zemlju. Edgar Allan Poe i Jules Verne poslali su u njega svoje junake. Pravi uzrok krije se u plimi i obliku dna.
Majstor Manole i samostan u Curtei de Argeș: Manole je molio Boga da pošalje pljusak i oluju, samo da mu se žena vrati kući. Ona je ipak stigla na gradilište, a on ju je, kao u šali, počeo zazidavati u zid samostana.
Mitovi o gusarima: Zakopane škrinje, karte s križićem i zarobljenici koji hodaju po dasci u more. Velik dio onoga što svi znamo o gusarima zapisao je škotski pisac 1883., a neke od tih slika u povijesnim izvorima gotovo i ne postoje.
Most na Drini i predaja o Stoji i Ostoji: Vila s rijeke rušila je noću sve što su graditelji danju sagradili na Drini, dok glas iz vode nije zatražio dvoje male djece za srednji stup. Ljudi u Višegradu stoljećima su pokazivali dva uska otvora u mostu kroz koje ih je, kažu, majka dojila.
Nestanak Ambrosea Biercea: Sedamdesetjednogodišnji američki pisac otišao je 1913. u Meksiko usred revolucije i napisao prijateljici da sutra odlazi "u nepoznato odredište". Nakon toga o njemu nema ni jednog pouzdanog traga.
Odakle su došli bogovi iz Priča iz davnine: Stribor, Svarožić, Regoč, Kitež-planina: generacije djece upoznale su staru slavensku vjeru kroz bajke koje je Ivana Brlić-Mažuranić napisala u Slavonskom Brodu. Tek je nedavno u arhivu pronađena bilješka koja otkriva iz kojih je knjiga crpila svoje bogove.
Praški Golem: Rabin je od gline s obale Vltave napravio čovjeka i oživio ga Božjim imenom. Priča se smješta u 16. stoljeće, ali je prvi put zapisana više od dvjesto godina kasnije.
Prokletstvo Macbetha: Glumci u kazalištu ne izgovaraju naslov jedne Shakespeareove tragedije. Zovu je "škotskom dramom", a tko ipak izgovori "Macbeth", mora izaći, triput se okrenuti, pljunuti preko ramena i pričekati da ga pozovu natrag.
Ragnarök, sudbina bogova: Tri zime bez ljeta, vuk koji proždire Sunce i brod sagrađen od noktiju mrtvih. Nordijski bogovi znali su kako će poginuti, a ipak su se za tu bitku spremali do kraja.
Richard Parker: Edgar Allan Poe je 1838. napisao roman u kojem brodolomci izvlače ždrijeb tko će poslužiti kao hrana ostalima, a stradava mornar Richard Parker. Četrdeset šest godina kasnije, u stvarnom brodolomu, ubijen je mladić istog imena.
Roman Futility i Titanic: Četrnaest godina prije Titanica jedan bivši mornar objavio je roman o najvećem brodu na svijetu, koji se smatra nepotopivim, nema dovoljno čamaca i jedne travanjske noći udara u santu leda u sjevernom Atlantiku. Brod se zvao Titan.
Salomonovi rudnici: Biblija pripovijeda da su lađe kralja Salomona plovile u zemlju Ofir i vraćale se s četiristo dvadeset talenata zlata. Gdje je bio Ofir, nitko ne zna; tražili su ga u Arabiji, Indiji, Africi i Peruu, a jedan je engleski pisac rudnike smjestio u izmišljeno afričko kraljevstvo.
Sirene: Kod Homera sirene nemaju ni krila ni rep, samo glas koji obećava da zna sve. Dvije tisuće godina poslije Kristofor Kolumbo zapisao je da je uz obalu Hispaniole vidio tri sirene i da nisu tako lijepe kako ih slikaju.
Slučaj Roberta Mannheima: U proljeće 1949. tri isusovca u St. Louisu tjednima su molila nad trinaestogodišnjim dječakom iz Marylanda. Dvadeset dvije godine poslije ta je priča postala roman Egzorcist, a razlike između dnevnika, novina i filma i danas zbunjuju istraživače.
Smrt Christophera Marlowea: Najslavniji engleski dramatičar prije Shakespearea proveo je 30. svibnja 1593. cijeli dan u jednoj kući u Deptfordu s trojicom ljudi iz svijeta tajnih službi. Navečer je bio mrtav, a prema mrtvozorniku zbog svađe oko računa.
Smrt Edgara Allana Poea: Pisac jezovitih priča pronađen je na dan izbora u baltimorskoj gostionici, smeten i u tuđoj odjeći. Četiri dana kasnije bio je mrtav, a nikad nije rekao što mu se dogodilo.
Tko je bio Robin Hood?: U najstarijim baladama Robin Hood nije grof ni prijatelj kralja Rikarda, Marijana ga ne čeka, a kralj kojemu se pokorava zove se Edvard. Ime mu se u sudskim spisima pojavljuje već u 13. stoljeću, ali kao nadimak za odmetnike.
Tko je napisao Shakespearea?: Od njega nije sačuvan nijedan rukopis drame ni pismo, a u oporuci ne spominje nijednu knjigu. Već više od 150 godina neki tvrde da se iza imena William Shakespeare krije netko drugi.
Utvrda Surami i mladić Zurab: Zidovi utvrde na prijelazu između istočne i zapadne Gruzije rušili su se svake noći, sve dok u njih nije uzidan mladić Zurab, jedini sin svoje majke. Kažu da iz tog dijela zida i danas kapaju njezine suze.
Vampiri: U siječnju 1732. austrijski vojni liječnici otvorili su grobove u srpskom selu Medveđi i potpisali izvješće da su tijela "u stanju vampirizma". Nakon toga riječ vampir obišla je Europu.
Veli Jože i divovi iz doline Mirne: Dva diva, kaže istarska pučka priča, prala su noge u istom potoku, a kad su gradili zvonik u Motovunu, dodavali su si čekić preko cijele doline. Jednome je bilo ime Veli Jože, ali za njega je cijela Hrvatska čula tek iz Nazorove pripovijesti.
Wendigo: U pričama naroda Cree i Ojibwe wendigo se ne rađa: čovjek to postaje kad ga u gladnoj zimi svlada pohlepa. Zato se priča o njemu pripovijeda kao pouka o dijeljenju hrane, a ne kao priča za plašenje.